Udruga knjižničari.jpg
Knjižničari
Hrvatska mreža školskih knjižničara

Terapijsko pisanje - Ivana Vladilo

Izvor: UDK02
Inačica od 18:23, 10. srpnja 2007. koju je unio/unijela Ivana Vladilo (Razgovor | doprinosi)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na: izbornici, traži

ČEKAONICA dr. ANĐELKA

TERAPIJSKO PISANJE (radionica)


1. upoznavanje i uključivanje (5 minuta)

reci svoje ime i navedi jednu stvar koja te smeta u tvojoj knjižnici


2. Zamisli situaciju: (5 minuta)

Bliži se Proljetna škola, želiš ići – kako ćeš reći ravnatelju (opiši u par rečenica)


3. Profesoru iz hrvatskog jezika treba novi leksikon pisaca – kako ćeš to zatražiti od ravnatelja (opiši u par rečenica)(5 minuta)


4. Izdvoji osjećaje koji izviru iz tvojih opisa navedenih situacija (razgovor 10 minuta)

mogući osjećaji:

ljutnja

bijes

nemoć

duga, trajna frustracija

gubitak samopoštovanja

odustajanje

odbijanje komunikacije, povlačenje

agresivan istup

misliš da bi svi trebali vidjeti tvoje probleme i bez obrazlaganja


5. Kako povezuješ LJUTNJU i PROBLEM?

Biti ljut # imati problem

ljutnja = prirodna reakcija koja pomaže preživljavanju i zaštićivanju

može biti izrazito zdrava i korisna kad:

- hrabri u samoobrani

- motivira na mijenjanje svijeta

- inspirira društvenu akciju i pravdu

- potvrđuje našu individualnost

- upozorava druge da nas ne zlorabe

Osoba koja ne uspijeva priznati ljutnju sklonija je depresiji, niskom samopoštovanju i viktimizaciji!

Česta ili pretjerana ljutnja nije korisna, štoviše, negativno utječe na zdravlje, truje naše društvene odnose i priječi nam osjećaj sreće.

LJUTNJU TREBA KONTROLIRATI

jedan od mogućih načina je TERAPIJSKO PISANJE

KAKO KORISTITI TERAPIJSKO PISANJE (writing cure) FAQ

• o čemu pisati?

ne nužno o najtraumatičnijim trenucima tvog života, treba fokusirati one trenutne sadržaje koji te muče, o kojima razmišljaš

• kada i gdje pisati?

bilo gdje, ako te puštaju na miru i ne prekidaju; i 5 min. dnevno, dovoljno je

• što učiniti s napisanim?

anonimnost i privatnost je neophodna, napisano je tvoje i ni za kog drugog; spremi na skrovito mjesto, čitat ćeš to ponovo

• treba li paziti na pravopis i gramatiku, ispravljati?

zanemari potpuno, ako možeš!

• najbolji način takvog pisanja?

poveži iskustvo i događaj s osjećajima u to vrijeme i što življe opiši osjećaje

• što ako se za vrijeme pisanja budem osjećala još gore?

to je normalno jer se izvorni osjećaji obnavljaju; samo nastavi!

• zašto ponovo čitati napisano?

to je jako važan dio terapije; daj si vremena i razmisli o sljedećem: kad čitam ovo, osjećam..., kad čitam ovo, primjećujem..., kad čitam ovo, iznenađuje me...


TERAPIJSKO PISANJE JE PREVENCIJA STRESA I ZBRKE


Terapijskim pisanje kao tehnikom promicanja zdravlja i emocionalne ravnoteže, bavili su se, među ostalima, Lepore (Brooklyn College) i Smyth (Syracuse Univ.) te Pennebaker (Univ. of Texas, Austin) i nepobitno dokazali vezu između pisanja i zdravlja.


Istraživanja su započeli prije dvadesetak godina i početne prividne neuspjehe uspjeli su kasnije protumačiti samo prolaznom fazom pogoršanja stanja usljed obnavljanja neugodnih osjećaja.


Metoda pisanja u psihoterapiji, bila je poznata i ranije, no sada je znanstveno dokazano da se terapijskim pisanjem jednako djeluje na mentalno i fizičko zdravlje. Pozitivna iskustva su impresivna. Dokazano je djelovanje na smanjenje boli, dobri rezultati kod asmatičara, smanjenje simptoma reumatskog artritisa, snižavanje krvnog tlaka, djelovanje na imunološki sustav, karcinom...


Oni, uz to, metode terapijskog pisanja proširuju i na diskusije ili alternativne forme poput radnih listova ili internetskih oblika pisanja.


Amanda Gordon, klinička psihologinja i predsjednica Australskog psihološkog društva, preporučuje terapijsko pisanje svim pacijentima i odlučna je u tvrdnji: "terapijsko pisanje mijenja sve".


Tumačenja blagotvornog utjecaja su različita: pisanje nudi katarzu; pisanje daje prostora refleksiji; pisanje nam omogućuje i drugačiju perspektivu..., a dr. Laura King (Univ. Missouri, Columbia) tvrdi da su moguća samo dva zaključka: "Prvo, terapijsko pisanje blagotvorno djeluje na zdravlje", kaže u knjizi The Writing Cure, "Drugo, nitko zapravo ne zna zašto je to tako."


U novije se vrijeme pojavio čak i medicinski termin "poetska medicina" kojim se povezuje pisanje sa zdravstvenim učinkom.


Konačno, u našim knjižnicama imamo brojne dnevnike, literarne ili dokumentarne zapise osoba kojima je ta književna forma sigurno bila potrebna i kao terapijska metoda. A rijetki među nama nisu u mladenačkim danima zapisivali svoje želje, razmišljanja, strahove ili sreću. I zašto onda, u zrelim godinama podcijeniti nešto što smo u godinama nevinosti i idealizma radili nagonski i bez objašnjavanja?


Rp.

Ujutro/popodne (prema smjeni) radni dan započni rečenicom:

DOBRO JE BITI KNJIŽNIČAR

i širokim osmijehom obuhvati svaki kutak svoga knjižničarskog carstva

Nekoliko puta dnevno, prema potrebi, ponovi jasno i glasno:

- uvjerljiva sam i jasna

- probleme rješavam u začetku

- zadovoljavam vlastite potrebe

- pomažem drugima da zadovolje svoje potrebe

- dosljedna sam

- donosim odluke koje imaju dalekosežne učinke

- prepoznajem prioritete

- nisam pretrpana poslom

Napade ljutnje kontroliraj terapijskim pisanjem, svakodnevno barem 5 minuta u kombinaciji s vježbama s knjigom

dr. Anđelko


izvori:

The power of the pen

http://www.theage,com,au/articles/2004/02/09/1076175101614.html


Fox, John: Poetic Medicine: the Healing Art of Poem-Making Lepore, S., J. Smyth: The Writing Cure: How Expressive Writing Promotes Health and Emotional Well-Being

http://www.psych-books.com


How to use the "Writing Cure"

http://www.shef.ac.uk/counselling/staff/writing.html


Perry Good: Dobro je biti šef, Zagreb: Alinea, 1994.

Osobni alati
izbornik za datoteke
Pomoć
for english speaking visitors