Repozitorij
m (dodana autorska predmetnica) |
|||
(Nije prikazano 10 međuinačica 3 suradnika) | |||
Redak 1: | Redak 1: | ||
− | == Što je repozitorij? == | + | == Što je repozitorij? == [[Slika:Zajednicki_radovi.gif|thumb|right]] |
Redak 7: | Redak 7: | ||
Brojni su repozitoriji već prisutni na mreži. Ima ih institucijskih, orijentiranih na arhive pojedinih institucija ili organizacija, ali i tematskih, koji okupljaju najrazličitije dokumente vezane uz određeno interesno područje. Ima ih i takvih koji prikupljaju i daju mogućnost korištenja različitih nastavnih sadržaja, a i repozitorija knjižničarstva i informacijskih znanosti. Pitanje koje bi se moglo postaviti: Treba li nam onda repozitorij školskog knjižničarstva?, vjerujem bit će ubrzo riješeno | Brojni su repozitoriji već prisutni na mreži. Ima ih institucijskih, orijentiranih na arhive pojedinih institucija ili organizacija, ali i tematskih, koji okupljaju najrazličitije dokumente vezane uz određeno interesno područje. Ima ih i takvih koji prikupljaju i daju mogućnost korištenja različitih nastavnih sadržaja, a i repozitorija knjižničarstva i informacijskih znanosti. Pitanje koje bi se moglo postaviti: Treba li nam onda repozitorij školskog knjižničarstva?, vjerujem bit će ubrzo riješeno | ||
+ | [[Slika:NETgrupa.jpg|thumb|500px|right|Josip, Ivana, Milena, Tihomir i Nataša tehnički su pripremili pokretanje mrežnog sjedišta www.knjiznicari.hr. ''Snimljeno na predstavljanju Anđela u Čakovcu i Varaždinu'']] | ||
== Praktični razlozi za pokretanje projekta Repozitorij školskog knjižničarstva == | == Praktični razlozi za pokretanje projekta Repozitorij školskog knjižničarstva == | ||
Redak 67: | Redak 68: | ||
- educirati potencijalne korisnike za samoarhiviranje materijala | - educirati potencijalne korisnike za samoarhiviranje materijala | ||
− | izvori: Lasić-Lazić, Jadranka; Banek Zorica, Mihaela; Špiranec, Sonja. Repozitorij digitalnog obrazovnog materijala kao sastavnica kvalitete suvremenih koncepata obrazovanja // Edupoint. V (2005) , 33 | + | izvori: Lasić-Lazić, Jadranka; Banek Zorica, Mihaela; Špiranec, Sonja. Repozitorij digitalnog obrazovnog materijala kao sastavnica kvalitete suvremenih koncepata obrazovanja // Edupoint. V (2005) , 33 |
− | + | ||
== Repozitorij u formatu PowerPoint prezentacije == | == Repozitorij u formatu PowerPoint prezentacije == | ||
− | [http://free-ri.htnet.hr/knjiznica-vijece/moj%20web/ | + | [http://free-ri.htnet.hr/knjiznica-vijece/moj%20web/zupanijsko%20strucno%20vijece/repozitorijsibenik.ppt] |
[[Predmetnica:repozitorij]] | [[Predmetnica:repozitorij]] | ||
[[Predmetnica:Ivana Vladilo]] | [[Predmetnica:Ivana Vladilo]] | ||
+ | [[Predmetnica:SVSKPGŽ]] |
Trenutačna izmjena od 16:44, 3. siječnja 2018.
== Što je repozitorij? ==
Općenito govoreći repozitorij je spremište digitalnog, elektroničkog materijala. Želimo li suziti definiciju i primijeniti je na specifični predmet prikupljanja, obrazovne sadržaje, naći ćemo: "Repozitorij je zbirka digitalnog obrazovnog materijala koja omogućuje sustavno upravljanje procesima objavljivanja, pristupa i pohrane nastavnog / obrazovnog sadržaja" (Edupoint, ožujak 2005/god.V)
Brojni su repozitoriji već prisutni na mreži. Ima ih institucijskih, orijentiranih na arhive pojedinih institucija ili organizacija, ali i tematskih, koji okupljaju najrazličitije dokumente vezane uz određeno interesno područje. Ima ih i takvih koji prikupljaju i daju mogućnost korištenja različitih nastavnih sadržaja, a i repozitorija knjižničarstva i informacijskih znanosti. Pitanje koje bi se moglo postaviti: Treba li nam onda repozitorij školskog knjižničarstva?, vjerujem bit će ubrzo riješeno
Praktični razlozi za pokretanje projekta Repozitorij školskog knjižničarstva
Primjeri dobre prakse – jedan su od najvažnijih i najvrednijih oblika stručnog usavršavanja školskih knjižničara. Na planiranje i realizaciju, tj. sadržajno, pedagoško, metodičko i tehničko oblikovanje takvih materijala, troši se puno intelektualnog angažmana, kreativnosti, znanja i vremena. Ti sadržaji, gledano očima knjižničarske ekonomičnosti, nisu dovoljno iskorišteni ako se ne prenose, ako njihovo korištenje nije višekratno. I do sada smo tome doskakali na različite načine. Uobičajena distribucija bila je i još je uvijek, snimanje digitalnih materijala i distribucija CD-ova i DVD-a. Taj nas je način kolanja korisnih materijala mogao zadovoljiti sve do trenutka dok višestruko iskoristivih sadržaja nije bilo previše i dok se njihova distribucija mogla ograničiti na relativno uzak krug potencijalnih korisnika. Ulaskom u digitalni knjižničarski svijet i školski knjižničari imaju što ponuditi jedni drugima i znaju koristiti sve prednosti ekonomiziranja i dijeljenja obrazovnih i stručnih sadržaja. Repozitorij je najučinkovitiji i najekonomičniji lako upravljiv sustav pohrane i distribucije materijala osmišljenih od i za školske knjižničare. Uvjetno rečeno, sadržaj repozitorija čine "objekti učenja" (LO, learning objects). To su, najjednostavnije rečeno, jedinice iskoristive u različitim situacijama poučavanja. Riječ je, naravno, o ponovno iskoristivoj građi kakva je u školskom knjižničarstvu sveprisutna.
Funkcionalnost repozitorija, određena svrhom njegova postojanja, u ovom je slučaju: - pretraživanje i pronalaženje sadržaja (objekata učenja) - održavanje - kontrola kvalitete u smislu osiguravanja standardiziranosti LO u tehničkom i pedagoškom smislu, te u pogledu metapodataka - slanje i polaganje izvora u repozitorij - pohrana predanog LO s određenim elementima identifikacije koja omogućuje njegovo pronalaženje
Preduvjet za pronalaženje i korištenje informacijskih izvora njihova je obrađenost i organiziranost. U mrežnom okružju to se radi dodjelom metapodataka elektroničkim dokumentima. Što su pomnije opisani i određeni, to su lakše i točnije dohvatljivi.
Primjer koji nam može osvijestiti sve rečeno, primjer je funkcioniranja Repozitorija knjižničarstva i informacijskih znanosti E-LIS
1. Što se prikuplja? - radovi školskih knjižničara u svim formatima
- radovi drugih autora iskoristivi u školskom knjižničarstvu
2. Kako se radovi prikupljaju? - samoarhiviranjem: autori sami pohranjuju svoje radove i opisuju ih metapodacima
- "proxy"-arhiviranjem: urednici mogu pohraniti tuđe materijale (naročito u početnoj fazi dok autori nisu obučeni u korištenju repozitorija)
3. Tko sve sudjeluje? - korisnici
- registrirani korisnici s dopuštenjem samoarhiviranja
- urednici i administratori: u početku članovi NETgrupe, a zatim i drugi suradnici izmjenjuju se i zajednički održavaju i administriraju repozitorij
- tehnička podrška: NETgrupa i partneri
4. Pristup radovima? - pretraživanje prema kategoriji
- prema autoru
- prema naslovu
- prema formatu zapisa
- prema predmetu
5. Zadaća promicatelja ideje? - motivirati autore i pokazati im prednost otvorenog pristupa (povećana vidljivost, dostupnost i utjecaj radova)
- prezentirati projekt
- educirati potencijalne korisnike za samoarhiviranje materijala
izvori: Lasić-Lazić, Jadranka; Banek Zorica, Mihaela; Špiranec, Sonja. Repozitorij digitalnog obrazovnog materijala kao sastavnica kvalitete suvremenih koncepata obrazovanja // Edupoint. V (2005) , 33