Udruga knjižničari.jpg
Knjižničari
Hrvatska mreža školskih knjižničara

Program rada Stručnog vijeća školskih knjižničara Varaždinske županije u školskim godinama 2006./07. i 2007./08.

Izvor: UDK02
Inačica od 12:13, 15. studenoga 2006. koju je unio/unijela Josip Rihtarić (Razgovor | doprinosi)
Skoči na: izbornici, traži

Sadržaj

Polazišta

1. Što je županijsko stručno vijeće (SVŠKVŽŽ)?

Ne postoji niti jedan pravni dokument koji bi dao neposredan zakonski okvir za rad Županijskih stručnih vijeća. Već nekoliko godina voditelji ŽSV-a na različitim mjestima od različitih osoba iz Agencije i Ministarstva tražili su smještaj rada ŽSV-a unutar određenog zakonskog okvira, poput "Pravilnika o radu ŽSV-a", ali su opetovano dobivali odgovore da se na tomu radi, neka se strpimo, da se naše volonterstvo cijeni, ali još uvijek ne plaća itd. isl…

Odnos između voditelja ŽSV-a i njihovih nadređenih svodi se na "usmenu predaju" dostavljanjem dopisa ili elektronične pošte, a u najboljem slučaju na primanje "naputaka" i sl.

Posredno se pravna utemeljenost rada ŽSV-a pronalazi u slijedećim odredbama zakona o osnovnom i srednjem školstvu. Na odredbe ovih članaka upućuje i tekst potvrda koje dobivaju polaznici seminara koje organizira Zavod, odnosno Agencija neposredno putem svojih zaposlenika i koje supotpisuje ravnatelj Zavoda, odnosno Agencije:

Članak 79. Zakona o osnovnom školstvu:

Učitelji i stručni suradnici dužni su se permanentno usavršavati.
Pod permanentnim usavršavanjem iz stavka 1. ovoga članka razumijeva se usavršavanje u struci i usavršavanje za stručno--metodički, pedagoški i andragoški rad.
Program i organizaciju permanentnog usavršavanja utvrđuje i provodi Zavod za školstvo.

Članak 82. Zakona o srednjem školstvu
Nastavnici imaju pravo i dužnost stručnog i pedagoškog usavršavanja.
Program i organizaciju obveznih oblika usavršavanja propisuje ministar.

Obveza stručnog usavršavanja propisana je i odredbama Standarda za školske knjižnice.

Članak 18. Standarda za školske knjižnice
Školski knjižničar ima obvezu stalnog stručnog usavršavanja.
Stručno usavršavanje obuhvaća:
- permanentno stručno usavršavanje iz područja knjižničarstva i informacijskih znanosti
- praćenje literature iz područja pedagogije
- praćenje dječje literature i literature za mladež
- sudjelovanje na stručnim školskim sastancima
- sudjelovanje na stručnim sastancima školskih knjižničara
- sudjelovanje na seminarima i savjetovanjima za školske knjižničare
- suradnju s matičnom službom NSK i županijskim matičnim službama
- suradnju s ostalim knjižnicama
- suradnju s knjižarima i nakladnicima.>

Standard govori o "stručnim sastancima školskih knjižničara" te bi trebalo napraviti izmjenu propisa tako da ovaj stavak glasi "sudjelovanje za županijskim stručnim vijećima" kako bi bilo nedvosmisleno jasno da su "stručni sastanci školskih knjižničara" upravo ŽSV-i.

Da stručno usavršavanje provodi Zavod za školstvo, odnosno Agencija za odgoj i obrazovanje, vidimo iz sljedećih članaka zakona o Zavodu i Agenciji:

Članak 4. Zakona o Zavodu za školstvu:

Zavod trajno obavlja djelatnost praćenja, unapređivanja i razvoja sustava odgoja i obrazovanja za područje ranoga (pred­školskog), osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, te školovanja djece hrvatskih građana u inozemstvu. U obavljanju djelatnosti, Zavod:

1. utvrđuje i razvija kurikulum za pojedina područja iz stav­ka 1. ovoga članka (izrađuje nastavne planove i programe, sudjeluje u izradi obrazovnih standarda, utvrđuje metodologiju po­u­čavanja i učenja, izrađuje kataloge postignuća učenika, daje mišljenje o nastavnim programima u postupku licenciranja odgojno-obrazovnih ustanova, te obavlja druge poslove u vezi s kurikulumom, u skladu sa zakonom), 2. pruža stručno-pedagošku pomoć odgajateljima, učiteljima, nastavnicima i stručnim suradnicima, prati i unapređuje sustav njihove trajne izobrazbe i napredovanja, te obavlja pedagoški uvid u ostvarivanje nastavnog plana i programa, 3. izrađuje analize stanja te vodi akcijska i primijenjena istraživanja u sustavu odgoja i obrazovanja, 4. ostvaruje zajedničke programe sa srodnim ustanovama, nastavničkim fakultetima, visokim školama, udrugama i struč­njacima u zemlji i inozemstvu, te obavlja informacijsko-dokumentacijsku i nakladničku djelatnost, 5. obavlja druge poslove u sustavu odgoja i obrazovanja, u skladu sa zakonom

Članak 4. Zakon o Agenciji za odgoj i obrazovanje

(1) Djelatnost Agencije je obavljanje stručnih i savjetodavnih poslova u odgoju i obrazovanju. (2) Agencija sudjeluje u praćenju, unapređivanju i razvoju odgoja i obrazovanja na području predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, obrazovanja odraslih te školovanja djece hrvatskih građana u inozemstvu i djece stranih državljana. (3) U obavljanju djelatnosti Agencija: – sudjeluje u izradi, razvoju i implementaciji nacionalnog kurikuluma, – pruža stručnu pomoć i daje upute ustanovama, njihovim ravnateljima te odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima (u daljnjem tekstu: odgojno-obrazovni radnici) u provedbi djelatnosti odgoja i obrazovanja, – organizira i provodi stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika i ravnatelja, ako posebnim propisima nije drugačije određeno, – provodi stručne ispite za odgojno-obrazovne radnike, prema posebnim propisima, – provodi postupak stručnog napredovanja za odgojno-obrazov­ne radnike i ravnatelje, prema posebnim propisima, – daje mišljenja o programima u predškolskom odgoju, nastav­nim programima u osnovnom školstvu i gimnazijama, općeobrazov­nim programima srednjeg strukovnog školstva, te u programima u obrazovanju odraslih, osim ako posebnim propisima nije drugačije određeno, – daje mišljenje o nastavnim programima općeobrazovnih pred­meta u postupku verifikacije odgojno-obrazovnih ustanova, – prati izradu i provedbu Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda kao dijela nacionalnoga kurikuluma, – obavlja stručno-pedagoški nadzor, – sudjeluje u organizaciji i provođenju učeničkih smotri i natjecanja, – sudjeluje u izradi i praćenju nacionalnih programa, – obavlja informacijsko-dokumentacijsku i nakladničku djelat­nost, – obavlja i druge poslove u sustavu odgoja i obrazovanja u skladu sa zakonom i provedbenim propisima ministra nadležnog za obrazovanje (u daljnjem tekstu: ministar).

Premda je u odredbama Zakona o Agenciji preciznije određeno da Agencija organizira i provodi stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika, i dalje se niti jednom odredbom ne spominje da se stručno usavršavanje provodi kroz rad Županijskih stručnih vijeća, a upravo zato što se u navedenom zakonu objašnjava novouvedeni terminus tehnicus „odgojno-obrazovni radnici“, problematičnijim postaje nepostojanje pojma županijskih stručnih vijeća.

U Odluci o imenovanju voditelja/ice županijskog (međužupanijskog) stručnog vijeća ravnatelj Zavoda poziva se na odredbe članaka 6. Zakona o školstvu i 32. Statuta Zavoda za školstvo. Evo kako one glase:

Članak 10. Zakona o Zavodu za školstvu:

Stručne poslove u Zavodu obavljaju savjetnici i viši savjetnici. Za savjetnika, odnosno višeg savjetnika može biti izabrana osoba koja: – je državljanin Republike Hrvatske, – je završila odgovarajući studij za stjecanje visoke stručne spreme, – ispunjava druge uvjete utvrđene statutom Zavoda. Pored uvjeta iz stavka 2. ovoga članka savjetnik mora imati najmanje pet (5), a viši savjetnik najmanje deset (10) godina radnog iskustva na poslovima odgoja i obrazovanja. Savjetnici i viši savjetnici se biraju na temelju javnog natječaja. Postupak izbora savjetnika i viših savjetnika uređuje se statutom Zavoda. Savjetnici i viši savjetnici za školske ustanove s nastavom na jeziku i pismu nacionalne manjine biraju se u skladu s odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Za obavljanje pojedinih poslova iz svoje djelatnosti, Zavod može izabrati vanjske suradnike iz reda znanstvenika i stručnjaka, o čemu odlučuje ravnatelj Zavoda, u skladu sa statutom Zavoda. Što se smatra odgovarajućim studijem iz stavka 2. ovoga članka, odnosno radnim iskustvom iz stavka 3. ovoga članka, utvrđuje se statutom Zavoda.

Članak 18. Zakon o Agenciji za odgoj i obrazovanje:

U obavljanju poslova iz djelatnosti Agencije mogu sudjelovati vanjski suradnici iz reda znanstvenika, učitelja poučavatelja i drugih stručnjaka u obrazovanju, o čemu odlučuje ravnatelj u skladu sa statutom Agencije.

Ovim odredbama utvrđeno je, dakle, da neke poslove mogu obavljati i "vanjski suradnici", a ne samo unutarnji zaposlenici Zavoda, odnosno Agencije, a u Odlukama o imenovanju voditelja županijskih stručnih vijeća – voditelje se ujedno imenuje vanjskim suradnicima.

Druga odredba na koju se poziva u Odluci o imenovanju voditelja županijskog stručnog vijeća pojašnjava tko je u Zavodu ovlašten imenovati nekoga voditeljem ŽSV-a, odnosno vanjskim suradnikom:

Članak 32. Statuta Zavoda za Školstvo Republike Hrvatske

Ravnatelj Zavoda: – vodi rad i poslovanje Zavoda – predstavlja i zastupa Zavod u svim postupcima pred sudovima, upravnim i drugim državnim tijelima, pravnim osobama s javnim ovlastima te drugim osobama – poduzima sve pravne radnje u ime i za račun Zavoda – predlaže Upravnom vijeću program rada, plan razvoja i financijski plan Zavoda – podnosi Upravnom vijeću godišnje izvješće i izvješće o financijskom poslovanju – predlaže Upravnom vijeću donošenje odnosno izmjene i dopune općih akata odnosno statuta – predlaže Upravnom vijeću imenovanje i razrješenje zamjenika i pomoćnika ravnatelja te tajnika Zavoda – sudjeluje u radu Upravnog vijeća bez prava odlučivanja – kao tijelo prvog stupnja, sklapa ugovore o radu i odlučuje o pravima radnika iz radnog odnosa i u svezi s radom – bira vanjske suradnike iz reda znanstvenika i stručnjaka za obavljanje pojedinih poslova u svezi s djelatnošću i poslovanjem Zavoda – obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

Premda je Zakon o Agenciji za odgoj i obrazovanje Sabor usvojio 13. srpnja 2006. godine, Predsjednik RH ga proglasio 19. srpnja 2006., a objavljen je 26. srpnja 2006. (Narodne novine br. 86/06), te je stupio na snagu osmog dana, dakle 3. kolovoza 2006. i tog je dana prestao važiti Zakon o Zavodu za školstvo Republike Hrvatske – i premda je odredbama članka 24. Zakonom o Agenciji za odgoj i obrazovanje određen datum 1. studenog 2006. kao krajnji datum za donošenje Statuta o Agenciji za odgoj i obrazovanje:

Članak 24. Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje:

(1) Upravno vijeće iz članka 9. ovoga Zakona imenovat će Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Upravno vijeće Agencije donijet će statut i druge opće akte Agencije usklađene s ovim zakonom u roku od 60 dana od dana njegova imenovanja sukladno ovome Zakonu. (3) Upravno vijeće Agencije, imenovano sukladno ovome Zakonu, raspisat će natječaj za ravnatelja Agencije u roku od 30 dana od dana donošenje statuta Agencije. (4) Do stupanja na snagu statuta i općih akata Agencije iz stavka 2. ovoga članka, primjenjuje se statut i opći akti Zavoda za školstvo Republike Hrvatske.


tekst Statuta o Agenciji za odgoj i obrazovanje još uvijek, u vrijeme pisanja ovog teksta (14. studenoga 2006.) nije dostupan javnosti:


Očekujem da odredbe Statuta o Agenciji za odgoj i obrazovanje ne će u bitnome izmijeniti smisao dosadašnjega Statuta o Zavodu za školstvo te da će se rad i stručno usavršavanje u ŽSV-ima i nadalje priznati odgojno-obrazovnim radnicima sukladno odredbama Pravilnika o napredovanju učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu, premda je zbog navedenih okolnosti dovedena u pitanje zakonska utemeljenost te legalnost i legitimnost ovakvog načina stručnog usavršavanja.


2. Tko je voditelj ŽSVŠK – koja je njegova uloga?

Voditelji ŽSV-a iz redova školskih knjižničara u pravilu besplatno organiziraju rad ŽSV-a kroz 3 do 4 sastanka godišnje, a za uzvrat imaju priliku dodatno se stručno usavršavati na sastancima organiziranim za voditelje ŽSV-a. Voditelji ŽSV-a, kao vanjski suradnici Agencije nisu ovlašteni agenciju zastupati niti se u njezino ime predstavljati.

Voditelji ŽSV-a, kao vanjski suradnici Agencije, nisu u prigodi sklopiti s Agencijom neku vrstu Ugovora o radu ili Ugovora o volontiranju, umjesto toga jedini dokument koji dobivaju od Agencije jest Odluka o imenovanju voditelja županijskog stručnog vijeća. Tom odlukom određuju se zadaće i dužnosti voditelja ŽSV-a, ali ne i njihova prava. U hrvatskoj pravnoj praksi sindikalni odvjetnici smatraju da su pravni odnosi dostatno regulirani, također smatraju da prihvaćanjem Odluke voditelj ŽSV-a prihvaća i sve njezine konsekvence. Sindikalni pravnici također smatraju da je zakonito da novac za rad ŽSV-a školama dostavlja Ministarstvo, a voditelje ŽSV-a imenuje Agencija., premda bi bilo nezakonito, usporedbe radi, da HEP imenuje radnika HŽ-a svojim vanjskim suradnikom, a da novac za rad vanjskog suradnika HŽ-u dostavi INA – sve bez ikakvih dokumenata kojim bi bili regulirani odnosi.

Osim Odluke o imenovanju voditelja županijskog stručnog vijeća, nema niti jednog drugog dokumenta kojim bi bili pravno regulirani odnosi voditelja ŽSV-a i Agencije, suradnja se temelji na usmenoj predaji, odnosno na osobni kontakt putem elektronične pošte, telefonom ili osobno. U Odluci o imenovanju voditelja ŽSV-a traži se od voditelja ŽSV-a sljedeće:

II. Zadaća je voditelja županijskog stručnog vijeća da provodi i koordinira poslove stručnog usavršavanja učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u skladu s programom Zavoda o stručnom usavršavanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja, koji je usuglašen s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.

III. Voditelj županijskog stručnog vijeća dužan je na zahtjev ravnatelja Zavoda za školstvo dostaviti izvješće o obavljenim poslovima na završetku prvog i drugog polugodišta te završno izvješće s istekom mandata.

IV. Voditelj županijskog stručnog vijeća dužan je povjerene mu poslove obavljati po pravilima struke i u skladu s „Planom razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005.2010. u Republici Hrvatskoj“, Hrvatskim nacionalnim obrazovnim standardom (HNOS) i uputama ravnatelja Zavoda za školstvo.

Zanimljivo je da se u četvrtoj točci navode četiri izvora kojih su se voditelji ŽSV-a dužni držati, od kojih je jedan strateški dokument Vlade (Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005-2010), a drugi se odnosi na cijeli niz dokumenata Ministarstva (HNOS), do preostala dva izvora nisu dostupna u unaprijed jednoznačno određenom pisanom obliku (pravila struke i upute ravnatelja Zavoda za školstvo).


Okolnosti

1. Smjer promjena zakonskog okvira

Hrvatska zadnjih 15 godina mijenja naslijeđeni socijalistički sustav, prilagođava ga europskom kapitalističkom sustavu građanskih demokracija. Umjesto vladavine ljudi koji vlast i moć stječu zaposjedanjem određenog položaja, a svoju vladavinu provode donošenjem i provođenjem dekreta, u Hrvatskoj se zadnjih godina stvaraju uvjetu za vladavinu zakona na način da se "pravila igre" propisuju unaprijed u obliku zakona, a primjenjuju se na isti način na sve članove zajednice, bez obzira tko se nalazio na kojem položaju. Loša je okolnost što smo navikli da se donose lijepi zakona koji se ne provode, pa ih nitko i ne čita. Zakoni su se donosili samo da bi se zadovoljila forma, ali u stvarnosti nije bilo važno što piše u zakonu, već kako ga provodi osoba koja je na položaju koji joj osigurava moć tumačenja određenog zakona.

Uvođenjem franšiza poput "21 ključa" ili "McDonald'sa" stvara se pozitivna klima za razmišljanje kako zakoni nisu nešto što nam ograničava slobodu, već upravo suprotno, da nam oni osiguravaju pošteno, fer-play igru - unaprijed određena pravila otežavaju manipuliranje ljudima, osiguravaju i velikima i malima poštene odnose i jednake uvjete.

Pristupanjem EU, Hrvatska se obvezuje da će prihvatiti i provoditi određene vrijednosti sadržaje u ugovorima o EU. Temeljni zajednički ciljevi su sigurnost i ekonomski razvoj. Temeljne vrijednosti EU (navedene u Ugovorima o EU) su:
- demokracija,
- vladavina prava,
- univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava i temeljnih sloboda,
- načela ljudskog digniteta,
- jednakost i solidarnost,
- poštivanje međunarodnog prava u skladu s načelima Povelje Ujedinjenih naroda
- potreba definiranja strateških ciljeva i interesa kao i strategija za njihovo ostvarenje

Iz Ustavnog ugovora, među ciljevima EU:
- promicati svoje vrijednosti i interese,
- pridonositi miru, sigurnosti, održivom razvoju zemlje, solidarnosti, međusobnom poštivanju među narodima, slobodnoj i pravičnoj trgovini, iskorjenjivanju siromaštva, zaštiti ljudskih prava, a osobito prava djeteta, poštivanju međunarodnog prava i načela Povelje UN-a.

Iz Sigurnosne strategije EU:
- cilj EU treba biti razvoj snažnijeg međunarodnog društva, dobro funkcioniranje međunarodnih institucija i međunarodni poredak utemeljen na pravu

Da bi se uopće počelo pregovarati o pristupanju, svaka zemlja članica treba ispuniti četiri kriterija nazvana Kopenhaškim kriterijima za članstvo (zapravo su samo prva tri usvojena u Kopenhagenu, a četvrti je u Madridu)

Iz Kopenhaških kriterija (1993.) za članstvo (49. članak Ugovora o Europskoj uniji)

1. politički kriterij: Stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavina prava, poštivanje temeljnih ljudskih prava i prava manjina, prihvaćanje političkih ciljeva Unije

2. gospodarski kriterij: Djelotvorno tržišno gospodarstvo i sposobnost nošenja s konkurentskim pritiscima na tržištu Europske unije
3. pravni kriterij: Usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije

Iz Madridskih kriterija (1995.)

4. administrativni kriterij: Prilagodba administrativnog okvira kako bi se osigurala puna primjena i provedba pravne stečevine Europske unije

U ožujku 2000. Europsko vijeće na sastanku na vrhu u Lisabonu postavlja strateški cilj prema kojem EU do 2010. treba prerasti u konkurentan i dinamičan gospodarski sustav temeljen na znanju. Prioriteti (izdvojeni):
- poticanje inovacija i poduzetništva,
- praktično provođenje načela cjeloživotnog obrazovanja,
- povezivanje prostora EU unaprjeđenjem telekomunikacija,

EU je jasno odredila koji su kriteriji koje mora ispuniti svaka zemlja koja želi pristupiti EU, Hrvatska je u tijeku pregovora pa je za očekivati da će se pod tim imperativom uskoro uskladiti pravni okvir, ali još više promijeniti praksa rada tako da će ŽSV-i izići iz pravne sive (fantomske) zone te će zadobiti pravni legitimitet, kao što ga, primjerice, ima rad županijskih matičnih službi.

Pristupanje Hrvatske EU neposredno se tiče i knjižničara, mi smo apostrofirani u nekoliko važnih dokumenta:

- Nacionalni program Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji,
- Komunikacijska strategija za informiranje hrvatske javnosti o Europskoj uniji i pripremama za članstvo (u njoj su istaknuto mjesto dobile knjižnice)
- Nacionalnog vijeća za konkurentnost, 55 preporuka za povećanje konkurentnosti Hrvatske, naslov prvog od ukupno sedam poglavlja: Obrazovanje za rast i razvoj


2. Postojeći zakonski okvir

U postojećim zakonskim tekstovima položaj rada školskog knjižničara riješen je na zadovoljavajući način, čak mnogo bolje nego u nekim zemljama EU poput Njemačke ili Nizozemske.

Problem je jedino u sljedećem:
- mnoge zakonske odredbe jednostavno se ne provode,
- neke zakonske odredbe u međusobnoj su koliziji u različitim zakonima, različito su riješene u različitim zakonima, a često je teško odrediti koji je zakon lex specialis, a koji lex generalis
- nisu osigurana sredstva i mehanizmi za provođenje zakona
- nisu predviđene kazne za slučaj neprovođenja odredbi zakona

Primjer 1:

Zakon o osnovnom školstvu: Članak 31: Normative prostora, opreme i nastavnih pomagala u osnovnoj školi utvrđuje Ministarstvo. U osnovnoj školi upotrebljavaju se samo udžbenici koje odobri Ministarstvo. Svaka škola mora imati školsku knjižnicu. Djelatnost školske knjižnice sastavni je dio odgojno-obrazovnog procesa.

Zakon se ne provodi – još uvijek ima škola koje NEMAJU školsku knjižnicu.

Primjer 2:

Standard za školske knjižnice KNJIŽNIČNO OSOBLJE Članak 17. U školskoj knjižnici stručne poslove obavlja stručni suradnik - školski knjižničar, prema Zakonu o osnovnom školstvu, Zakonu o srednjem školstvu i Zakonu o knjižnicama. Školski knjižničar ostvaruje program rada u suradnji s učiteljima, nastavnicima, ostalim stručnim suradnicima, ravnateljem, roditeljima i ustanovama koje se bave obrazovanjem i odgojem djece i mladeži. Školski knjižničar provodi i program poučavanja učenika za samostalni rad na izvorima informacija i znanja u knjižnici i omogućuje korisnicima najveću moguću upotrebljivost fonda. Školski knjižničar ima punu normu rada ako škola u svome sastavu ima školsku knjižnicu ustrojenu prema ovom standardu ili ima više od 12 razrednih odjela. Školski knjižničar obavlja poslove prema normi od 20 sati tjedno ako škola ima manje od 13 razrednih odjela. Ako škola radi u posebnim uvjetima ili ima knjižnični fond iznad standarda ili iznimno velik broj učenika, Ministarstvo prosvjete i športa može, na zahtjev škole, odobriti i veću normu rada školskoga knjižničara.

Standard se ne provodi – kad bi se provodile odredbe ovog standarda, samo u Varaždinskoj županiji trebalo bi otvoriti još najmanje 20 radnih mjesta s punom satnicom, ne računajući glazbene škole, a prema izjavama predstavnika Ministarstva, još uvijek u državi preko 50 škola nema zaposlenog nikog na radnom mjestu školskog knjižničara.

Primjer 3.

Pravilnik o napredovanju učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu Članak 3. Učitelji i nastavnici koji imaju odgovarajuću stručnu spremu propisanu zakonom, potrebnu pedagošku-psihološku naobrazbu te udovolje kriterijima ocjenjivanja utvrđenim ovim pravilnikom, mogu napredovati u zvanja: - učitelja mentora i učitelja savjetnika, - profesora mentora i profesora savjetnika, - odgojitelja mentora i odgojitelja savjetnika, - stručnog suradnika mentora i stručnog suradnika savjetnika, - stručnog učitelja mentora i stručnog učitelja savjetnika.

Zakon se provodi, ali s apsurdno dugim kašnjenjem, ciklus statusa mentora i savjetnika traje 5 godina pa bi kandidat za obnavljanje statusa trebao prikupiti bodove prije nego što je dobio prethodno imenovanje.


3. Smjerokazi

U postojećim okolnostima imamo razmjerno dobre zakonske i podzakonske akte za rad školskih knjižničara i školskih knjižničara, ali smo u situaciji da te odredbe ostaju mrtvim slovom na papiru jer ih ne provode oni na koga se odnose, a školskim knjižničarima nisu osigurani mehanizmi kontrole provođenja i kažnjavanja onih koji odredbe ne provode. S druge strane postoje manjkave i nepotpune odredbe o stručnom usavršavanju putem ŽSV-a, sustav je autokratski, komunikacija jednosmjerna.

To je u suprotnosti s načelima i duhom pravne stečevine EU koju postupno trebamo implementirati u državno zakonodavstvo – EU traži da zakonodavstvo bude jednoznačno, da se primjenjuje dosljedno. EU inzistira na vladavini prava na način da se osigura puna primjena i provedba pravne stečevine Europske unije.

Doduše, pristupanjem EU ne će se morati izmijeniti sadržaji postojećih zakona, što je dobro za profesiju školskih knjižničara – jer su postojeći zakoni i podzakonski akti (ako ih ima) dobri. Međutim pod pritiskom EU postojeći zakoni trebat će se početi i primjenjivati, a građani će dobiti mogućnost legitimnog i institucionaliziranog pritiska na administraciju radi dosljednog provođenja zakona. U demokratskom je duhu EU legitimno da inicijative za donošenjem određenih propisa dolaze upravo od onih na koje se ti propisi odnose i primjenjuju.

Rad ŽSV-a prigoda je, uz neposredne sadržaje stručnog usavršavanja, i za rad na područjima kojima se osnažuje pravni položaj struke školskog knjižničara, kojima se promiču kvaliteta i uvjeti rada svakog pojedinog knjižničara.

Da bi se koordiniranim radom i planskim akcijama ostvarivalo ove ciljeve potrebno je dogovoriti strategiju djelovanja i razraditi akcijski plan s hodogramom aktivnosti. Svaku aktivnost potrebno je vrjednovati i procijeniti vode li aktivnosti k ostvarenju cilja.

Kako bi posao školskog knjižničara bio od što veće koristi zajednici radi koje knjižnica i postoji, kako bi aktivnosti školskog knjižničara bile djelatnosti od općeg interesa i javnog dobra, na školskim je knjižničarima da svojim djelovanjem prinose u realizaciji postojećih propisa, posebice Standarda za školske knjižnice.

Jedna je od prvih aktivnosti u radu ovog stručnog vijeća školskih knjižničara Varaždinske županije odrediti kako bi trebala izgledati školska knjižnica prema hrvatskim pozitivnim zakonskim propisima te utvrditi za svaku pojedinu školsku knjižnicu naše županije u kojoj mjeri je sukladna stanardu i drugim propisima.


Ciljevi rada ŽSV-a:

A. Stručno usavršavanje – zakonska obveza (vanjska motivacija).

B. Razmjenom informacija i iskustva stalno poboljšavati kvalitetu svog rada i time utjecati na povećanje stupnja vlastitog zadovoljstva. Što kvalitetnije radimo, to veće uspjehe postižemo, to imamo veće mogućnosti za vanjska priznanja, otvaramo mogućnost za izgradnju osobne karijere (unutarnja motivacija).

C. Dugoročno: motivirati svojim radom, djelovanjem i postupcima Vladu, Ministarstvo i nadležna tijela lokalne vlasti da se sačini akcijski plan s hodogramom aktivnosti kako bi u županiji sve knjižnice ostvarile zakonski stardard.

D. Kratkoročno i srednjoročno: da bi se dugoročni cilj ostvario, potrebno je kroz SVŠKVŽŽ-a provesti različite aktivnosti:

1. stručnog usavršavanje (dodatnog obrazovanja kroz radionice i predavanja) – informacije o stručnim temama, događajima i sl., realizacija cjeloživotnog učenja na vlastitoj koži

2. afirmacije profesije školskog knjižničara (u javnosti i među bliskim strukama) poduzimanjem različitih aktivnosti radi (samo)reklamiranja. Angažirati različite stručnjake koji će kroz više ciklusa radionica napraviti sa školskim knjižničarima plan estetskog uređenja postojeće knjižnice (a prije toga napraviti plan razvoja svoje knjižnice), izraditi reklamne brošure o školskoj knjižnici i školskom knjižničaru, nacrt smještaja knjiga, raspored sati s radnim vremenom knjižnice, stanke s radnim vremenom školske knjižnice i sl. Kako se reklamirati (samoreklamirati) pred svojim kolegama i pretpostavljenima, u širem društvu i široj okolici. Kako pregovarati i zastupati svoje stavove (radionice s vanjskim predavačima). Kako se izboriti za svoja prava i sl.

3. primjera dobre prakse (barem 1 pri svakom susretu najbolji je način za afirmaciju unutar svoje profesije)

4. skupina za potporu - budući da su školski knjižničari solisti, usamljeni u svojim knjižnicama, ovakva profesionalna druženja dragocjena su i trebamo ih iskoristiti kao skupinu za potporu (emocionalnu, psihološku, moralnu podršku i pomoć). Zato predviđam da svaki naš susret u buduće na početku započne tako da podijelimo s kolegama/prijateljima sve one lijepe događaje koji su nam se dogodili kao školskim knjižničarima:
• sve ono lijepo i pozitivno što nam se dogodilo, a vezano je uz knjižnicu, zbog čega još više volimo posao koji radimo, ili
• ono lijepo izvan knjižničarske profesije, a što nas je posebno potaknulo da s više veselja, optimizma i radnog elana radimo svoj posao

5. primjera dobre prakse + uspješnih satovi na kojima su uspjelo integrativno odrađene teme iz HNOS-a (članovi prezentiraju svoje uspješno izvedene sadržaje), za početak teme koje se odnose na osnovnoškolske knjižničare, a kad se HNOS počne primjenjivati i u srednjim školama, onda i na srednjoškolske knjižničare.

Shema svakog aktiva:

1. Naši uspjesi (dobre stvari - potpora i motivacija
knjižničari informiraju kolege o dobrim i lijepim stvarima koje su im se dogodile posredno i neposredno kao školskim knjižničarima opširnije, ali i o svim lijepim i dobrim stvarima koje su im se dogodile u životu, a vrijedno ih je podijeliti s kolegama da i njima budu poticaj poput obavijesti o vjenčanju, rođenju djeteta i sl. 2. Informacije i izlaganja voditeljica matične službe
3. Izlaganje i(ili) radionica – središnja tema skupa
4. Primjer dobre prakse, posebice primjer rada s učenicima, izlaganje ili radionica.
5. Međusobna razmjena informacija o zanimljivim knjigama, mrežnim stranicama i događanjima vezanim uz područje školskog knjižničarstva


Rangiranje tema za stručno usavršavanje

Predlažem popis sljedećih tema, očekujem kolege školske knjižničare da ga popune svojim prijedlozima, a na prvom sastanku ćemo napraviti rangiranje najzanimljivijih tema prema pojedinačno iskazanom interesu. Ovaj popis nije čvrsto zadan, već smjerokaza najpotrebnijih tema za stručno usavršavanje školskih knjižničara Varaždinske županije, i služit će kao okosnica, dok će u rad stručnog vijeće biti uključene i druge teme svog svoje aktualnosti ili kvalitete. Predložene teme:

A. izgradnja osobne karijere
B. plan razvoja moje školske knjižnice
C. dokumentacija u ŠK – svrha, smisao, cilj, šprance
D. javno zagovaranje, radionica CSSU-a
E. radionica o čitateljskim skupinama (BCC)
F. ustrojstvo knjižničarskih udruga (i institucija) u Hrvatskoj i svijetu
G. plan rada i završno izvješće – radionica kako izraditi, kako odrediti ciljeve i kako pratiti ostvarenje u svrhu samoprocjene i samovrjednovanja
H. izrada plana razvoja knjižnica s ravnateljima i predstavnicima vlasti
I. prikazi mrežnih stranica
J. prikaze ili anotacije zanimljivih knjiga, mrežnih stranica ili događanja za učenike, učitelje i iz knjižničarstva, za kolete
K. kako postaviti izložbu
L. Izgradnja zdravog samopouzdanja
M. Tehnike javnog zagovaranja (kako i dalje tražiti kad ti se zatvore vrata)
N. Pretvaranje knjižnice u prostor ugodan za življenje i poželjan za boravak
O. Tehnike za pretvaranje kolega školskog kolektiva u aktivne članove školske knjižnice

Preuzimanje datoteke u formatu doc

Program rada Stručnog vijeća školskih knjižničara Varaždinske županije u školskim godinama 2006./07. i 2007./08.

Osobni alati
izbornik za datoteke
Pomoć
for english speaking visitors