Udruga knjižničari.jpg
Knjižničari
Hrvatska mreža školskih knjižničara

Prijedlog usustavljivanja prezentacije znanja učenika - Draženka Stančić

Izvor: UDK02
(Usporedba među inačicama)
Skoči na: izbornici, traži
m (Prezentacija usvojenog znanja)
(Prezentacija usvojenog znanja)
Redak 147: Redak 147:
 
* dijelovi samostalnog uratka:
 
* dijelovi samostalnog uratka:
 
* naslovni slide:
 
* naslovni slide:
* naslovni dio: naziv prezentacije
+
* naslovni dio:  
 +
** naziv prezentacije
 
** podnaslov
 
** podnaslov
 
** predmet
 
** predmet
* donji dio: učenik: ime, prezime, razred
+
* donji dio: učenik:  
 +
**ime, prezime, razred
 
** mentor: nastavnik
 
** mentor: nastavnik
 
** mjesto: škola i grad  
 
** mjesto: škola i grad  

Inačica od 10:33, 15. svibnja 2007.

Izrada didaktičkih pomagala
Školska knjižnica OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ivanec


U svojem svakodnevnom radu posebice pri pripremanju učenika za izradu samostalnih uradaka te zbog nastavničkih pojedinačnih upita primjetila sam da nam nedostaju norme kojima bismo se vodili pri ostvarivanju tih uradaka. Naime, učenici često principom copy-paste izrađuju samostalne uratke s materijalima s mreže ne vodeći računa o tome da su ti materijali također nečije djelo i da ih se prema Zakonu o autorskom pravu i zbog poštovanja autora treba citirati. Događa se i da učenici dolaze sa 50-ak stranica uratka koje ispisuju na knjižničnom pisaču. Takav rad učenik ne može prezentirati na satu jer je preglomazan. Ako učenik usmeno prezentira neku temu, ona ne bi trebala biti dulja od 10-15 minuta, a to su dvije do tri stranice teksta bez slika. Izgled postera koje djeca izrađuju također je neujednačen.

2003. sam održala radionicu za nastavnike i učenike o izradi postera te postoje materijali o njegovoj izradi s te radionice. Naši napredni učenici danas već izrađuju ppt-prezentacije, no i one su prilično šarolike, što se može primijetiti kada ih rade ili prezentiraju u knjižnici ili informatičkoj učionici. Novi način rada zasnovan na HNOS-u zahtijeva veći angažman učenika i takvih će radova biti sve više. Osim toga, usustavljena izrada uradaka lakše priprema djecu za dalje školovanje, a može im biti od koristi u zanimanjima budućnosti kada je potrebno znati prezentirati neku ideju ili stav.

Kako bi takav način rada bio kvalitetniji, a budući da već otprije postoje pripremljena mementa o izradi postera i o citiranju, kojima su dodane i ona o izradi samostalnih uradaka, predložila sam nastavnicima da ih do iduće sjednice Učiteljskog vijeća pogledaju, izraze svoje sugestije pa da ih prihvatimo kao normu na nivou škole. S tim mementima, ako bi bili prihvaćeni, nastavnici mogu samostalno ili uz moju pomoć upoznati djecu s takvim načinom prezentiranja, za što su pogodni satovi razredne zajednice u školskoj knjižnici. Postere sam predložila da upoznaju u 5. razredu, samostalne uratke i ppt-e u 7., dok je citiranje predviđeno i mojim planom i programom rada u 7. razredu.

Nastavnici su pogledali prijedloge, primjedbi nisu imali i na sljedećoj sjednici prihvaćeni su kao norma na nivou škole.

Prilozi 1. Prijedlog za citiranje
2. Prijedlog za izradu postera
3. Prijedlog za izradu samostalnih uradaka
4. Prijedlog za izradu ppt-a


Sadržaj

PREZENTACIJA POSTEROM

IZRADA POSTERA I ORGANIZACIJA PREZENTACIJE

Zašto poster?

  • brz razvoj znanosti, struke i prakse povećava broj informacija
  • isto tako mijenja način razmjene informacija, znanja i iskustva
  • poster ekonomizira vrijeme i prostor
  • omogućuje predstavljanje svog rada i projekta u općim crtama
  • omogućuje brzo i lako percipiranje
  • zainteresiranim posjetiteljima daje mogućnost odabira tema i sadržaja
  • omogućuje kontakt s autorima

cilj prezentacije posterom:

  • privući publiku
  • zainteresirati sudionike
  • potaknuti reakciju (komunikaciju)

standardi za izradu postera uključuju spoznaje iz:

  • područja prijenosa informacija
  • komunikologije
  • dizajna
  • psihologije

osobine uspješnog postera:

  • sadrži optimalnu količinu informacija
  • privlačan, stručan, jasan i poticajan
  • optimalan omjer sadržajne i vizualne, tj. grafičko-tehničke sastavnice

tematska i sadržajna podjela postera:

  • prezentacija znanstvenih dostignuća ili projekata
  • prikaz rada i djelovanja ustanove ili udruge
  • problematizacija nekog stručnog ili općeg pitanja
  • prikaz praktičnog rada odraslih ili djece

zadaće organizatora prezentacije posterima:

  • određuje osnovni izgled postera, temu, dimenziju postera, eventualna prateća zbivanja
  • brine o tehničkim pomagalima
  • o optimalnom mjestu prezentacije
  • može odrediti vrijeme prezentacije uz autorovu nazočnost
  • može tražiti sažetak prezentacije od autora
  • može numerirati postere radi lakšeg snalaženja i komunikacije sudionika


opća pravila izrade postera

  • naslov čitljiv s udaljenosti veće od 1 m
  • svi ostali tekstovi čitljivi s najmanje 1 m
  • građa izložena u logičkom slijedu
  • čitljivost i preglednost postera
  • mogućnost korištenja popratnog promidžbenog materijala (osnovni podaci, zaključci, listići i sl.) koji se dijeli na prezentaciji ili na dežurstvu uz poster

prije izrade postera:

  • odrediti temu i područje rada
  • planirati vrstu i količinu informacija
  • planirati dizajn i tehničku izradu

izrada postera

  • njegovu veličinu određuje organizator davši ju unaprijed
  • ne sadržavati cijelo izlaganje
  • imati logički slijed građe (uvod – razvoj/proces/opis – zaključak)
  • pojedinačni papiri na podlozi obrojčeni ili povezani u slijed strelicama, no
  • poster može biti i kao plakat – cjelina
  • pojedinačni papiri - u boji, no ne fluorescentnoj - na njima je tekst nečitljiviji
  • naslov čitljiv s 2 m, ostali tekstovi, grafički i drugi prikazi čitljivi s 1 – 2 m
  • velika tiskana slova pojedinačno čitljivija od malih, no riječi i rečenice lakše se čitaju napisane malim tiskanim slovima
  • izbjegavati različite tipove slova, previše podvlačenja ili sjenčanja
  • najčitljivije slovne vrste: Times, Helvetica
  • najčitljivija slova - crna na bijeloj podlozi
  • preveliki kontrasti i tekstovi s previše boja su nečitljivi
  • važne podatke istaknuti podebljanim i/ili većim slovima
  • cjelina jednog teksta: 12 – 15 redaka
  • sveukupni tekst 500, nikako više od 1500 riječi
  • preglednost i jasnoća kratkih navoda
  • uokvirivanje pojedinog segmenta teksta i grupiranje podataka u cjeline
  • često koristiti grafičke prikaze, tablice, slike, nabrajanje s točkicama, tip teksta pitanje-odgovor i sl.
  • unijeti podatke o autorstvu
  • imati dodatne promidžbene materijale
  • autor ili predstavnik tima nazočan je uz poster u određeno vrijeme spreman na konverzaciju s pripremljenim kratkim i jasnim odgovorima na moguća pitanja o sadržaju koji je izložen

Literatura:

Stričević, I. Prezentacija na posterima – kako je organizirati i kako izraditi prikladan poster, Napredak, 2. br., godište 144. – 2003., Zagreb, 240. - - 243. str.

PISANJE POWERPOINT PREZENTACIJA

Prezentacija usvojenog znanja

PREZENTACIJA je predstavljanje ili prikazivanje određene teme, javno izlaganje biti nekog pitanja.

PowerPoint – Microsoftova prezentacijska aplikacija s lako koristivim sučeljem pomoću alata potrebnih u izradi prezentacija za osobnu, poslovnu i nastavnu upotrebu.

  • etape u izradi PowerPoint prezentacije:
  1. odabir teme
  2. pronalaženje, proučavanje literature i izrada bilježaka iz pisanog predloška
  3. stvaranje plana iznošenja sadržaja (tj. raščlanjivanje teme na manje cjeline)
  4. pismeno oblikovanje sadržaja teme po planiranim cjelinama
  5. estetsko oblikovanje samostalnog uratka – likovno i grafički, korištenjem PowerPointa
  • izvori za izradu samostalnih uradaka:
  • referentna knjižnična zbirka (priručnici tipa enciklopedija, atlasa, leksikona, jednojezičnih rječnika)
  • ostale knjige (posebno predgovori i pogovori)
  • članci iz periodične građe (časopisa) koja se bavi zadanom temom
  • izvori s mreže (interneta)
  • načini oblikovanja sadržaja teme:
  • parafraziranje
  • citiranje s navođenjem literature u bilješkama i na kraju teksta
  • iznošenje osobnih stavova, mišljenja i zaključaka, ovisno o temi
  • estetsko oblikovanje uratka postiže se:
  • preglednim iznošenjem sadržaja
  • isticanjem naslova i podnaslova
  • odabirom do dvije vrste slova u sve tri varijante izgleda (bold, italic, underline – podebljano, koso, podcrtano) pri tiskanju uratka radi isticanja naslova i najvažnijih dijelova
  • korištenje najviše dvije boje i dvije nijanse boje slova
  • korištenjem ponuđenih dizajnerskih predložaka, shema boja, postava stranica, clip art slika, zvukova, videa, grafikona
  • samostalnom izradom predložaka, slika, zvukova, videa ili preuzimanjem istih s mreže uz navođenje izvora
  • dijelovi samostalnog uratka:
  • naslovni slide:
  • naslovni dio:
    • naziv prezentacije
    • podnaslov
    • predmet
  • donji dio: učenik:
    • ime, prezime, razred
    • mentor: nastavnik
    • mjesto: škola i grad
    • godina
  • tekst uratka ostvaren kroz kompozicijsku shemu uvod*izlaganje*zaključak (s bilješkama na dnu teksta ili bez)
  • popis priloga (grafikona, slika i sl.) – predzadnji slide
  • bibliografija (abecedni popis korištene literature) ako nema bilježaka u tekstu – zadnji slide
  • razrada teksta uratka:
  • uvod: predstavljanje teme uratka
  • izlaganje: iznošenje spoznaja o temi uratka
  • zaključak: sažetak iznesenog


  • poželjno je:
  • da uradak ima do 30 slideova teksta (ne računajući slideove koji sadrže samo slike kojih može biti do 3)
  • da su stranice rada označene brojevima, osim naslovnice, imenom autora s nazivom ppt*a, datumom izrade
  • da ima do 3 bilješke i do 3 samostalna slidea sa slikovnim i 3 samostalna slidea s grafičkim prikazima po uratku
  • da su nazivi grafičkih prikaza iznad prikaza, a nazivi slika ispod slika
  • da su u bibliografiji ili bilješkama navedeni osim tekstualnih izvora i izvori s kojih su preuzete slike i grafički prikazi
  • da ppt učenik preda nastavniku na CD*u i u print obliku ostvarenom pomoću dijaloškog okvira Print – ispis (otvoriti padajući izbornik Print What – ispisati što i odabrati Handouts * brošure; otvoriti padajući izbornik Color/Grayscale – boje/sivi raspon i odabrati Pure Black and White – crno*bijelo)

PISANJE SAMOSTALNIH URADAKA (referata, izvještaja)

REFERAT je pismeni izvještaj o određenoj temi, ali i javno izlaganje biti nekog pitanja, predavanje na određenu temu

  • etape u izradi samostalnih uradaka:
  1. odabir teme
  2. pronalaženje, proučavanje literature i izrada bilježaka iz pisanog predloška
  3. stvaranje plana iznošenja sadržaja (tj. raščlanjivanje teme na manje cjeline)
  4. pismeno oblikovanje sadržaja teme po planiranim cjelinama
  5. estetsko oblikovanje samostalnog uratka – likovno i grafički
  • izvori za izradu samostalnih uradaka:
  • referentna knjižnična zbirka (priručnici tipa enciklopedija, atlasa, leksikona, jednojezičnih rječnika)
  • ostale knjige (posebno predgovori i pogovori)
  • članci iz periodične građe (časopisa) koja se bavi zadanom temom
  • izvori s mreže (interneta)
  • načini oblikovanja sadržaja teme:
  • parafraziranje
  • citiranje s navođenjem literature u bilješkama i na kraju teksta
  • iznošenje osobnih stavova, mišljenja i zaključaka, ovisno o temi
  • estetsko oblikovanje uratka postiže se:
  • preglednim iznošenjem sadržaja
  • uvlačenjem ulomaka
  • isticanjem naslova i podnaslova
  • odabirom do dvije vrste slova u sve tri varijante izgleda (bold, italic, underline – podebljano, koso, podcrtano) pri tiskanju uratka radi isticanja naslova i najvažnijih dijelova
  • tekstom oblikovanim proredom 1,5
  • ostavljanjem margina
  • uvezivanjem uratka
  • dijelovi samostalnog uratka:
  • naslovnica (vrh stranice: naziv škole; sredina: naslov uratka-predmet-nastavnik-učenik; dno stranice: mjesto-godina)
  • sadržaj, tj. kazalo
  • tekst uratka ostvaren kroz kompozicijsku shemu uvod-izlaganje-zaključak (s bilješkama na dnu teksta ili bez)
  • popis priloga (grafikona, slika i sl.)
  • bibliografija (abecedni popis korištene literature) ako nema bilježaka u tekstu
  • razrada teksta uratka:
  • uvod: predstavljanje teme uratka
  • izlaganje: iznošenje spoznaja o temi uratka
  • zaključak: sažetak iznesenog


  • poželjno je:
  • da uradak ima do 3 stranice teksta (ne računajući naslovnicu, sadržaj, popis priloga i bibliografiju)
  • da su stranice rada označene brojevima osim naslovnice
  • da ima do 3 bilješke po stranici i do 3 slikovna ili grafička prikaza po uratku
  • da su nazivi grafičkih prikaza iznad prikaza, a nazivi slika ispod slika
  • da su u bibliografiji ili bilješkama navedeni osim tekstualnih izvora i izvori s kojih su preuzete slike i grafički prikazi

Literatura: 1. Zekanović, S. Pisanje školskih referata. Zadar : OŠ Smiljevac (s. a.)
2. Predavanje. // Hrvatski jezik 8 : udžbenik za osmi razred osnovne škole / Težak, S. i dr. Zagreb : Školska knjiga, 2005. Str. 74 - 76.


Citiranje

  • autor
  • tvorac znanstvenog, umjetničkog ili bilo kojeg drugog djela koji ima moralno i imovinsko pravo na djelo dok ih se ne odrekne ili do 70 god. od njegovesmrti
  • autorsko pravo se ne odnosi na ideje, nego na način na koji je ideja ostvarena
  • intelektualno vlasništvo – duhovno vlasništvo
  • citat:
  • izreka ili dio teksta doslovno (od riječi do riječi) prenesen iz drugog teksta, navod
  • citiranje - navođenje tuđeg teksta u vlastitom tekstu
  • razlozi citiranja:

1. vjerodostojnost našeg rada (znamo to što govorimo, spoznali smo što stručnjaci kažu o toj temi)
2. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (čl. 90. NN 167 2003.) dopušta citiranje zakonito objavljenih autorskih djela u svrhu znanstvenog istraživanja i nastave u mjeri opravdanoj svrhom koja se želi postići i u skladu s dobrim običajima, s obaveznim naznačavanjem izvora i imena autora

  • problem plaćanja naknade ako se koristi u neku drugu svrhu (besplatno je 70 g. poslije autorove smrti)
  • koliko citirati:
  • pravilno je da se dio djela može citirati, ali se nigdje ne kaže koliko je to (dolično je dvije-tri rečenice vezane uz temu i do tri bilješke po stranici zbog preglednosti)
  • pišemo i stranicu ako je citat doslovan
  • ako vlastitim riječima preobličimo autorov tekst, stranicu nije potrebno pisati
  • obavezno je raditi i bilješke za prepričavanje iako je razlika između općeg znanja i mišljenja pojedinca za raspravu
  • elektronička publikacija: citirati naslov, ako nema ono što je prvo na stranici
  • pri preuzimanju slika također navesti autora (ako je naveden) i izvor s kojeg je preuzeto (knjiga, internet adresa...)
  • preuzeti tekst, citat ili navod mora slijediti bilješka u kojem se navodi autor citata i izvor odakle je citat preuzet
  • vrste bilješki:

1. referenca (navođenje djela iz kojeg je citat preuzet)
2. objašnjenje (pojma, pojave ili osobe koja je spomenuta u tekstu - na dnu teksta)

KAKO CITIRATI

CITIRANJE KNJIGE

Prezime, inicijal(i) imena autora. Naslov : podnaslov. Podatak o izdanju. Mjesto izdavanja : Nakladnik, godina izdavanja. Galović, M. Moda : zastiranje i otkrivanje. Zagreb : Naklada Jesenski i Turk, 2001. Jambrec, O.; Bežen, A. Hrvatska čitanka : za VII. razred osnovne škole. 3. izd. Zagreb : Naklada Ljevak, 2003.

CITIRANJE DJELA U PUBLIKACIJI (KNJIZI) S VIŠE OD DVA AUTORA (DJELA)

Prezime, inicijal(i) imena autora. Naslov rada : podnaslov. // Naslov knjige / podatak o uredniku. Podatak o izdanju. Mjesto izdavanja : Nakladnik, godina izdavanja. Str. početna-završna. Sabolović-Krajina, D. Čitanje – sposobnost nužna u svim medijima. // Mladi i čitanje u multimedijalnom okruženju : zbornik radova / uredila Ivanka Stričević. Koprivnica : Hrvatsko čitateljsko društvo, 1999. Str. 5 - 6.

CITIRANJE ČLANKA U ČASOPISU

Prezime, inicijal(i) imena autora. Naslov rada : podnaslov. // Naslov časopisa. Oznaka sveska/godišta, broj(godina), str. poč-završna. Jukić, A. Filmski kadar. // Modra lasta. 47, 9(2001), str. 18.-19.

CITIRANJE NATUKNICA U ENCIKLOPEDIJI

Natuknica. // Naslov enciklopedije : podnaslov. Podatak o izdanju. Mjesto izdavanja : Nakladnik, godina izdavanja. Oznaka sveska, str. Moda. // Hrvatska opća enciklopedija. Zagreb : LZMK, 2005. Sv. 7(Mal – Nj), str. 389.-390.

CITIRANJE JEDINICA S INTERNETA

www izvori

Ime(na) autora (ako je/su poznata), naslov dokumenta, datum nastanka (ako se razlikuje od datuma pristupa izvoru i ako je poznat), naslov potpunog djela (italic), potpuna http adresa, i datum pristupa dokumentu. IFLA/UNESCOv Manifest za školske knjižnice. // URL: http://www.ifla.org/VII/s11/pubs/mani-sl.htm., (16. 6. 2006.)

CITIRANJE STIHOVA

Prezime, inicijal(i) imena autora. Naslov pjesme, broj pjevanja (rimski), broj strofe, broj stiha

Cesarić, D. Oblak, 4, 1-2 – prvi i drugi stih četvrte strofe pjesme Oblak Dobriše Cesarića

CITIRANJE BIBLIJE

Mt 4, 12 – Evanđelje po Mateju, glava 4., redak 12.

1 Kor, 3-5 – Prva poslanica Korinćanima, glava 3. do 5.


Literatura: 1. Horvat, A. Citiranje : predavanje za studente izvanrednog studija bibliotekarstva : 2005. Zagreb : Filozofski fakultet, 2005.
2. Prijedlog uputa za citiranje literature, 2005. URL:http://www.ffzg.hr/infoz/web2/index.php?option=com_content&task=view&id=109&Itemid=86 (26. 10. 2006.)
3. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima. // Narodne novine 167(2003)

Osobni alati
izbornik za datoteke
Pomoć
for english speaking visitors