Udruga knjižničari.jpg
Knjižničari
Hrvatska mreža školskih knjižničara

Kultura čitanja učenika viših razreda osnovne škole - Draženka Stančić

Izvor: UDK02
(Usporedba među inačicama)
Skoči na: izbornici, traži
m (REZULTATI ISTRAŽIVANJA)
m (REZULTATI ISTRAŽIVANJA)
 
(Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika)
Redak 95: Redak 95:
 
7. Knjige bi čitali više kad bi...
 
7. Knjige bi čitali više kad bi...
  
 
+
[[Slika:Grafikon stančić 7.gif]]
 
+
 
+
 
+
 
+
 
+
 
+
 
+
 
+
 
+
 
+
 
+
 
+
 
+
  
 
Čitanje je vještina koja nadilazi samo čitanje knjiga lijepe književnosti. Istraživanje je pokazalo i što su sve ispitanici čitali prošlih ljetnih praznika. Najčešće su čitali sms poruke, njih 69,82%, slijede časopisi za mlade s 57,40%, potom knjige s lektirnog popisa s 48,52 %, zatim zabavne teme tipa križaljki s 46,15%, nakon njih ostali časopisi i novine s 44,97%. Natpise i reklame čitalo je 43,79% ispitanika, slijede teme koje zanimaju mlade s 36,69%, nakon toga prijevode filmova – uspješno 32,54%, stripove 30,77%, upute za programiranje uređaja 29,59%, upute za instaliranje igrica 21,30%, mrežne stranice 20,12%, recepte za pripremu hrane 19,53%, auto-karte i upute na lijekovima i namirnicama 18,34%, chat-poruke 16,57%, prometne znakove 14,20%, knjige lijepe književnosti 13,02%, priče svojoj braći 10,65%, prijevode filmova – neuspješno 10,06%, vozne redove prometala 7,69%. Ispitanici su još naveli čitanje kriminalističkih knjiga, enciklopedija, knjiga o medicini, upute za sastavljanje ormara, psećih kućica, sve i svašta te ništa.<br>
 
Čitanje je vještina koja nadilazi samo čitanje knjiga lijepe književnosti. Istraživanje je pokazalo i što su sve ispitanici čitali prošlih ljetnih praznika. Najčešće su čitali sms poruke, njih 69,82%, slijede časopisi za mlade s 57,40%, potom knjige s lektirnog popisa s 48,52 %, zatim zabavne teme tipa križaljki s 46,15%, nakon njih ostali časopisi i novine s 44,97%. Natpise i reklame čitalo je 43,79% ispitanika, slijede teme koje zanimaju mlade s 36,69%, nakon toga prijevode filmova – uspješno 32,54%, stripove 30,77%, upute za programiranje uređaja 29,59%, upute za instaliranje igrica 21,30%, mrežne stranice 20,12%, recepte za pripremu hrane 19,53%, auto-karte i upute na lijekovima i namirnicama 18,34%, chat-poruke 16,57%, prometne znakove 14,20%, knjige lijepe književnosti 13,02%, priče svojoj braći 10,65%, prijevode filmova – neuspješno 10,06%, vozne redove prometala 7,69%. Ispitanici su još naveli čitanje kriminalističkih knjiga, enciklopedija, knjiga o medicini, upute za sastavljanje ormara, psećih kućica, sve i svašta te ništa.<br>
Redak 118: Redak 105:
 
8. Stupanj zadovoljavanja potreba korisnika knjižnice
 
8. Stupanj zadovoljavanja potreba korisnika knjižnice
  
 
+
[[Slika:Grafikon stančić 8.gif]]
 
+
 
+
 
+
 
+
 
+
 
+
 
+
 
+
 
+
 
+
 
+
 
+
  
 
Element po kojem se može evaluirati rad školske knjižnice jest i koliko se puta mora tražiti neka knjiga prije nego se dobije. Rezultati su sljedeći: 39,64% učenika tražilo je samo jedanput neki naslov, 14,20% ih je neki naslov tražilo dva puta, 19,53% ih je neki naslov tražilo više puta, a 26,63% ih se ne sjeća koliko su puta tražili neki naslov.<br>
 
Element po kojem se može evaluirati rad školske knjižnice jest i koliko se puta mora tražiti neka knjiga prije nego se dobije. Rezultati su sljedeći: 39,64% učenika tražilo je samo jedanput neki naslov, 14,20% ih je neki naslov tražilo dva puta, 19,53% ih je neki naslov tražilo više puta, a 26,63% ih se ne sjeća koliko su puta tražili neki naslov.<br>

Trenutačna izmjena od 11:59, 23. svibnja 2007.

Sadržaj

Uvod

Istraživanje o kulturi čitanja u OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ivanec
Kultura čitanja učenika viših razreda osnovne škole
istraživanje u Školskoj knjižnici Osnovne škole Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ivanec

Draženka Stančić, dipl. bibliotekar
OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ivanec


SAŽETAK

Čitaju li korisnici knjižnice u višim razredima OŠ s naporom ili zadovoljstvom i koliko to utječe na njihovo poimanje čitanja? Jesu li svjesni stupnja usvojenosti vještine čitanja, imaju li potrebu poboljšati tu vještinu? Znaju li kako to napraviti? Kako knjižničari mogu djelovati znajući sve to? To su pitanja na koja treba odgovoriti ovo istraživanje. Još će se jednom pokazati potreba za sustavnim promicanjem vještine čitanja, razrađenim marketingom školskih knjižnica u odnosu na njezine korisnike.


UVOD

Jedan od zadataka školske knjižnice u sklopu neposredne odgojno-obrazovne djelatnosti je razvijanje čitalačke sposobnosti učenika. Istraživanje fenomena kulture čitanja učenika viših razreda osnovne škole nastalo je iz potrebe prakse, radi boljeg upoznavanja s problemom – poimanjem čitanja skupine korisnika koji su u fazi razvoja u kojoj već počinju formirati svoje životne stavove, posebice stoga što ti učenici u neformalnim razgovorima koji su vođeni s njima o čitanju često govore kao o teškoj obavezi. Očito je da je uz takav stav upitno razvijanje čitalačkih sposobnosti učenika i da je potrebno utvditi faktore koji su uzrokovali nastanak takvog mišljenja. Osim toga, posve je razvidno da HNOS zahtijeva puno više samostalnog rada učenika. Da bi samostalan rad bio kvalitetniji i time učenik uspješniji, potrebno je posjedovati visoko razvijenu vještinu čitanja.


CILJ ISTRAŽIVANJA

Utvrditi kakvu kulturu čitanja njeguju učenici viših razreda OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ivanec kako bi knjižnica u budućnosti mogla proaktivnije djelovati vezano uz promociju čitanja bio je cilj ovog istraživanja.


ZADAĆE ISTRAŽIVANJA

  • saznati kako korisnici doživljavaju fenomen čitanja radi utjecanja na njihovo poimanje čitanja budući da je promidžba čitanja jedna od važnih zadaća školske knjižnice
  • saznati koji su to mogući faktori iz okoline koji su mogli utjecati na nepotpuno poimanje čitanja
  • saznati koji su još mogući faktori vezani uz samosvijest ispitanika ili okolinu koji bi mogli utjecati na eventualnu drugačiju percepciju čitanja
  • osvijestiti kroz ponuđena pitanja i odgovore neke elemente fenomena čitanja kao što su samostalan odabir čitanja - stav prema takvom čitanju, rješivi problemi s čitanjem, brojne nesvjesne primjene vještine čitanja
  • osvijestiti pojam čitanja kroz viđenje čitanja sa neformalno – edukacijske strane
  • ustanoviti i u kojoj je mjeri školska knjižnica prilagođena potrebama svojih korisnika kako bi se jače osvijetlile problematične točke rada


OSNOVNE PRETPOSTAVKE

Prije provođenja istraživanja postavljeno je nekoliko hipoteza:

  • U formalnom se sustavu obrazovanja izgubio uvid u multifunkcionalnost vještine čitanja i uživanje u aktu čitanja.
  • Postoji više faktora koji utječu na poimanje čitanja i teško je samo nekom faktoru pridati utjecaj na nepovoljno poimanje čitanja.
  • Vezano uz utjecaj faktora iz okoline na odnos prema čitanju - bliskost se u dobi ispitanika vezuje uz druge osobe nego do tada.
  • Neki korisnici su svjesni stupnja ovladavanja vještinom čitanja, bilo da dobro čitaju pa vole čitati, bilo da lošije čitaju i to smatraju nečim što bi rado popravili, no ima ih i koji nisu svjesni stupnja ovladavanja vještinom čitanja niti načina na koji bi ju mogli poboljšati pa im je čitanje teška obaveza.
  • Anketnim upitnikom koji osvješćuje pojam čitanja moguće je popularizirati čitanje.
  • Potrebno je stalno preispitivanje koliko školska knjižnica zadovoljava potrebe svojih korisnika – promidžbom čitanja moguće je povećati iskorištenost aktivnosti i sadržaja koji su u manjoj mjeri omiljeni u školskoj knjižnici.


METODA RADA

Istraživanje je temeljeno na anketnom upitniku od 28 pitanja koji je potom obrađen statističkom metodom obrade podataka i komparativnom analizom dobivenih podataka na deskriptivnoj razini. Učenici su mogli odgovarati na pitanja zaokruživanjem jednog ili više ponuđenih odgovora na pitanja zatvorenog tipa te dopisivanjem vlastitih odgovora na pitanja otvorenog tipa.


OPIS UZORKA

Uzorak koji je bio obuhvaćen istraživanjem činilo je 169 učenika 7. i 8. razreda, korisnika Knjižnice, od čega je 85 njih bilo muškog spola, a 84 ženskog. Pisanje ankete bilo je anonimno i dobrovoljno. Prije provedbe istraživanja pretestirano je osmero učenika – članova knjižničarske grupe.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Istraživanje je pokazalo da ispitanici ne poimaju čitanje u svoj njegovoj kompleksnosti jer se 11 učenika izjasnilo da uopće ne čita misleći na čitanje kao čitanje lektire ili čitanje radi učenja, a ne npr. čitanje anketnih pitanja u danom trenutku ili sl. Također ih čak 52, 07% čitanje doživljava kao obavezu, a voli čitati 42,01%. 14,12% osmaša uočilo je da im se događa nesvjesno čitanje pri susretu s nekim tekstom za razliku od 9,52% sedmaša.

1. Očekivanja od čitanja na koje se sami odluče

Grafikon stančić.gif

2. Očekivanja od čitanja koje je obavezno

Grafikon stančić 2.gif

3. Faktor koji je bio odlučujući za odabir knjiga za čitanje

Grafikon Stančić02.gif

Primjetljivo je i da s okretanjem mladih od obitelji prema svojoj vršnjačkoj grupi pada utjecaj roditelja na percepciju čitanja, a raste utjecaj vršnjaka i suvremenih medija zbog toga što korisnici slobodno vrijeme češće provode uz njih nego ranije. Knjige koje ispitani učenici najčešće nalaze interesantnima su pustolovne tematike (37,28%). Iza njih slijede krimići s 21,89%, zatim one s likovima koji su u dobi učenika – 18,93%, slijede knjige znanstveno-fantastične tematike sa 16,57%, nakon njih knjige s ljubavnom tematikom – 15,38%. Mali su interes pokazali za djela poučne tematike – o dobrim djelima: 2,37%.
Istraživanje je ukazalo i na najpopularnije naslove. 23,67% ispitanika navelo je Harryja Pottera, 13,02% Divljeg konja, 11,24% Trojicu u Trnju, a 10,06% spomenulo je Koko u Parizu. Slijedi Strah u Ulici lipa s 8,28%, Starac i more, Vlak u snijegu i Smogovci s 7,69%, Čudnovate zgode šegrta Hlapića s 7,10%, Eko eko i Mali princ s 6,51%, Romeo i Julija i Družba Pere Kvržice s 5,92%, Gospodar lopova s 4,73%, Bambi i Junaci Pavlove ulice i Kobno ljeto s 3,55% te Noć vještica, Bajka o ribaru i ribici i Sadako hoće živjeti s 2,96%. Naveli su još čitav niz drugih naslova s manjim brojem glasova. Primjetljiv je utjecaj reklame i medija na stav o knjizi budući da najpopularniji naslov ima gotovo upola više glasova od sljedećeg - drugog.

4. Dolazak do knjiga

Grafikon stančić 4.gif

Novina u odnosu na dosadašnja istraživanja je podatak da korisnici nakon posudbe knjiga iz knjižnice dolaze do knjiga koje ih zanimaju kupovinom knjiga. Ovaj je podatak vjerojatno povezan s pojavom jeftinijih knjiga koje se mogu kupiti uz novine. Unatoč tome to je zanimljiv podatak jer je riječ o djeci koja su očito uvjerila svoje hranitelje da im kupe određeni naslov. 14,79% učenika dobilo je knjige na poklon, a 11,24% posudilo ih je od prijatelja radi čitanja.

5. Utjecaj čitanja na život ispitanika

Grafikon stančić 5.gif

Osim tih rezultata, sami su naveli da im čitanje omogućava zabavu, spoznaju i da ih smiruje. Dvoje učenika ne zna koji je utjecaj čitanja na njihov život, a dvoje smatra da nema nikakvog utjecaja. Jednom učeniku čitanje oduzima previše vremena.

6. Samoevaluacija čitateljske sposobnosti

Grafikon stančić 6.gif

Nakon samoevaluacije učenicima je ponuđena mogućnost izražavanja osjećaja vezanog uz spoznaju o razvijenosti vještine čitanja. 53,25% učenika zadovoljno je stupnjem usvojenosti vještine, 4,3% nije zadovoljno, a 42,01% izjasnilo se da nije do sada razmišljalo o tome.
Učenici su pitani i vezano uz poboljšavanje načina na koji čitaju. 37,28% ispitanika izjasnilo se da nemaju potrebe za poboljšavanjem čitanja, 36,69% ispitanika ne želi poboljšavati svoje čitanje, 22,49% ispitanika ne zna bi li poboljšavalo svoje čitanje ili ne, a samo 3,55% njih se izjasnilo da bi rado poboljšalo svoje čitanje. Primjetljiva je u sedmih razreda manja nesigurnost oko poboljšavanja čitanja nego kod osmih razreda (19,05% : 25,88%), kao i veći postotak onih koji ne žele poboljšavati svoje čitanje u odnosu prema osmašima (40,48% : 32,94%). Slobodno vrijeme korisnici provode na najrazličitije načine. Hoće li dio tog vremena provesti u čitanju, ovisi o tome je li im čitanje postala navika u kojoj uživaju. Kod ispitanika to izgleda ovako: 10,06% ih čita redovito, 66,27% povremeno, a 23,67% ne čita u svoje slobodno vrijeme. Više osmaša nego sedmaša čita redovito (12,94% : 7,14%), dok povremeno čita više sedmaša nego osmaša ( 71,43% : 61,18%).

7. Knjige bi čitali više kad bi...

Grafikon stančić 7.gif

Čitanje je vještina koja nadilazi samo čitanje knjiga lijepe književnosti. Istraživanje je pokazalo i što su sve ispitanici čitali prošlih ljetnih praznika. Najčešće su čitali sms poruke, njih 69,82%, slijede časopisi za mlade s 57,40%, potom knjige s lektirnog popisa s 48,52 %, zatim zabavne teme tipa križaljki s 46,15%, nakon njih ostali časopisi i novine s 44,97%. Natpise i reklame čitalo je 43,79% ispitanika, slijede teme koje zanimaju mlade s 36,69%, nakon toga prijevode filmova – uspješno 32,54%, stripove 30,77%, upute za programiranje uređaja 29,59%, upute za instaliranje igrica 21,30%, mrežne stranice 20,12%, recepte za pripremu hrane 19,53%, auto-karte i upute na lijekovima i namirnicama 18,34%, chat-poruke 16,57%, prometne znakove 14,20%, knjige lijepe književnosti 13,02%, priče svojoj braći 10,65%, prijevode filmova – neuspješno 10,06%, vozne redove prometala 7,69%. Ispitanici su još naveli čitanje kriminalističkih knjiga, enciklopedija, knjiga o medicini, upute za sastavljanje ormara, psećih kućica, sve i svašta te ništa.
Nakon spoznavanja multifunkcionalnosti čitanja ispitanicima su ponuđeni rezimei potrebe poznavanja vještine čitanja. Da je čitanje vještina koja im pomaže da se brže i lakše snađu u životu odlučilo se 63,91% od svih ispitanika, a 13,61% njih misli da bi im dobro došlo još vježbanja vještine čitanja. 42,01% njih smatra da je čitanje potrebno i za korištenje suvremenih medija. Čitanje smatra nepotrebnom vještinom 7,10% ispitanika. Jedan ispitanik nije znao što bi zaključio, a jedan je bio zadovoljan svojom vještinom čitanja.
Istražen je i aktivan stav prema čitanju nakon evaluacije vještine čitanja. Od ukupnog broja ispitanika 37,87% njih zaključilo je da će idućih školskih praznika čitati više nego do sada, 47,93% smatra da će čitati kao i do sada, manje nego do sada čitat će 3,55% ispitanih, a 10,65% njih uopće neće čitati.
Istraživanjem se evaluirala i iskoristivost resursa školske knjižnice. 96,45% učenika sudjelovalo je na satovima izvedenim u školskoj knjižnici, 95,27% ih je gledalo film u školskoj knjižnici, 85,80% ih je posuđivalo knjige iz lektire 51,48% ih je sudjelovalo u izvannastavnim aktivnostima, 47,24% je provodilo slobodno vrijeme s prijateljima u školskoj knjižnici, 43,20% ih je čitalo časopise, 36,09% ih je čitalo knjige, 31,85% ih je pisalo domaće zadaće, 28,99% ih je igralo igrice na računalu, 28,40% ih je posuđivalo neku knjigu koja nije s popisa lektire, 21,30% je u knjižnici bilo radi razgovora s knjižničarkom, 19,53% ih je samo provodilo vrijeme u knjižnici, 17,16% ih je proučavalo znanstveno-popularnu literaturu ili sudjelovalo u radionicama, 16,57% ih je proučavalo stručnu literaturu ili pomagalo drugim učenicima u učenju, 15,98% ih je izrađivalo školske zadatke na računalu, 10,10% ih je igralo društvene igre.
Od ispitanika se tražilo i izjašnjavanje zadovoljava li školska knjižnica njihove potrebe. Rezultati su vidljivi u grafikonu 8.

8. Stupanj zadovoljavanja potreba korisnika knjižnice

Grafikon stančić 8.gif

Element po kojem se može evaluirati rad školske knjižnice jest i koliko se puta mora tražiti neka knjiga prije nego se dobije. Rezultati su sljedeći: 39,64% učenika tražilo je samo jedanput neki naslov, 14,20% ih je neki naslov tražilo dva puta, 19,53% ih je neki naslov tražilo više puta, a 26,63% ih se ne sjeća koliko su puta tražili neki naslov.
Ispitanici su mogli navesti i koje njihove potrebe ne zadovoljava školska knjižnica. Većina se primjedaba odnosi na nedostatak knjiga, zatim bi se željeli družiti uz čitanje, gledati više filmova, smeta ih zahtijevano pravilno ponašanje i radno vrijeme. Jedan učenik smatra da mu se nije pridalo dovoljno pažnje, jedan ne zna koje mu potrebe ne zadovoljava školska knjižnica, izražene su i dvije pohvale.

ZAKLJUČAK

Rezultati istraživanja provedenog u OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog ukazuju na više činjenica. Učenici gotovo podjednako vole čitati kao što i čitanje doživljavaju kao obavezu. Kada čitaju, važno im je da se zabave i da saznaju nešto novo. Stariji učenici – osmaši rjeđe čitaju obavezne zadatke radi poboljšavanja ocjena i češće osjećaju otpor prema čitanju iz obveze. Odabir knjige uvjetuju prije svega naslov i tema, potom preporuka prijatelja i opseg knjige, zatim preporuke ostalih (učiteljica, knjižničarka, član obitelji), reklama, autor, kritika, ilustracije i sažetak.
Učenici uglavnom smatraju da im čitanje obogaćuje jezični izraz, polovica ih smatra da čitaju točno i razumiju pročitano, trećina ih je svjesna problema s čitanjem i trude se ponovno ispravno pročitati, nekolicina je svjesna da ne čitaju točno i stoga ne razumiju pročitano. Zanimljiv je podatak od 42,01% učenika koji do sada nisu razmišljali o tome jesu li zadovoljni stupnjem usvojenosti razine čitanja. Tvrde da nemaju potrebu poboljšavati čitanje jer dobro čitaju ili ne žele poboljšavati svoju vještinu čitanja. Dobar dio njih ne zna bi li poboljšavao ili ne, nekolicina sigurnih da žele poboljšati vještinu čitanja. Najboljim načinom poboljšavanja čitanja smatraju više čitanja kod kuće, a interesantnim nalaze i čitanje u čitateljskom klubu i u društvu prijatelja. S prijateljima i najčešće razgovaraju o pročitanim knjigama.
Postoci redovitog i povremenog čitanja te nečitanja u slobodno vrijeme, posebice ovog posljednjeg ukazuju na to da učenici pod čitanjem razumijevaju čitanje knjiga, a ne širu primjenu te vještine. Više bi čitali, tvrde oni, kad bi, prije svega, znali koji su naslovi interesantni. Podatak je iznimno značajan jer ukazuje na potrebu informiranja učenika o knjigama koje knjižnica posjeduje – očito važan elemenat u promociji čitanja. Može se zaključiti da je potrebno više raditi na osvješćivanju svih aspekata vještine čitanja - već je i kroz trećinsku odluku (iako deklarativnu) da više čita nakon provedene ankete (koja je imala i tu namjeru) to lako utvrditi, da utjecaj obitelji u ispitanika vezano uz vještinu čitanja u tom dobu opada, a raste utjecaj društva vršnjaka, da zanimljivi različiti sadržaji i zanimljive prezentacije tih sadržaja mogu približiti čitanje ispitaniku. Pri tome prednost treba dati suvremenim medijima koji su «in» unutar istražene populacije korisnika.
To je moguće ostvariti u knjižnici koja je medijski centar škole, onakva kakvom se zamišlja u suvremenim promišljanjima. Takva knjižnica treba bogati fond knjižne i neknjižne građe, sva suvremena pomagala, stručnjaka sposobnog provesti promociju čitanja u stvarnost, puno suradnički raspoloženih individua unutar i izvan škole. To je uvjet za mogući doprinos školske knjižnice promišljenoj sveobuhvatnoj popularizaciji čitanja i pismenosti koja našu zajednicu vode u društvo znanja.
Marketing i promidžba knjižnice i čitanja novi su pojmovi u knjižničnom poslovanju školskih knjižnica, prema ovom istraživanju i dobrodošli. Olakšavaju ispunjavanje knjižničnih zadaća i mogućnosti (od kojih je važna i promidžba čitanja) i time osiguravaju budućnost svih vrsta knjižnica. Korisnici-učenici zahvalan su korektiv, kao i njihova knjižnica – međuzavisnost je očita.
Ovo je istraživanje donekle drugačije od uobičajenih istraživanja jer je osim spoznavanja kulture čitanja korisnika knjižnice iz viših razreda, samim poticanjem razmišljanja o čitanju pri ispunjavanju upitnika imalo također ulogu promidžbe čitanja među korisnicima koji u toj dobi počinju formirati svoje stavove i kojima je kroz sudjelovanje u istraživanju dano do znanja da je njihovo mišljenje važno. Njime je moguće koristiti se u izradi smjernica za akcije promoviranja čitanja.

LITERATURA

1. Bettelheim, B.; Zelan, K. Čitanje i dijete. // Kako razvijati kulturu čitanja : zbornik / priredila Ranka Javor. Zagreb : Knjižnice grada Zagreba, 1999. Str. 11 – 21.
2. Čitanje. // Zrno : časopis za obitelj, vrtić i školu. God. 5, br. 8/9(1994.), str. 43.
3. Galić, I. Čitanje – obveza ili zadovoljstvo? // Zbornik radova /12. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Crikvenica, 2000 ; [urednik izdanja Višnja Šeta]. [Zagreb] : Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske ; Rijeka : Prva sušačka hrvatska gimnazija, 2001. Str. 82 - 91.
4. IFLA/UNESCOv Manifest za školske knjižnice. // URL: http://www.ifla.org/VII/s11/pubs/mani-sl.htm. (16. 6. 2006.)
5. Kermek-Sredanović, M. Čitateljski interesi i osobitosti recepcije mladog čitatelja. // Zbornik radova / 5. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Crikvenica 1993 ; [urednik izdanja Višnja Šeta]. [Zagreb] : Ministarstvo prosvjete, kulture i športa ; Rijeka : Zavod za školstvo Republike Hrvatske, Referada Rijeka : Prva sušačka hrvatska gimnazija, 1994. Str. 17 - 24.
6. Kleedorfer, J., M. Mayer, E.Tumpold. Čitati s voljom i razumom. Koprivnica : Hrvatsko čitateljsko društvo, 1998.
7. Kovačević, D.; Lasić-Lazić, J.; Lovrinčević, J. Školska knjižnica – korak dalje. Zagreb : Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti : Altagama, 2004.
8. Pennac, D. Od korica do korica : uvod u čitanje i tajne lektire. Zagreb: Irida, 1996.
9. Sabolović-Krajina, D. Čitanje – sposobnost nužna u svim medijima. // Mladi i čitanje u multimedijalnom okruženju : zbornik radova / [uredila Ivanka Stričević]. Koprivnica : Hrvatsko čitateljsko društvo, 1999. Str. 5 - 6.
10. Sabolović-Krajina, D. Čitateljske navike tinejdžera u Hrvatskoj. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 36(1993), str. 59 - 66.
11. Sabolović-Krajina, D. Neki aspekti čitalačke kulture mladih. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 32(1989), str. 71 - 94.
12. Saetre, T. P.; Willars, G. IFLA-ine i UNESCO-ove smjernice za školske knjižnice. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004.
13. Težak, D. Utjecaji suvremenih medija na tematske i strukturne promjene u literaturi za mlade. // Mladi i čitanje u multimedijalnom okruženju : zbornik radova / [uredila Ivanka Stričević]. Koprivnica : Hrvatsko čitateljsko društvo, 1999. Str. 41 – 46.
14. Tibljaš, V. 11. pravo čitatelja: pravo na druženje. // Hrčak : glasilo Hrvatskoga čitateljskog društva. 20/21(2004), str. 12 - 13.



Formular ankete

OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ivanec
Školska knjižnica
šk. god. 2005./2006.
ANKETA O ČITANJU
UPUTE ZA PROVOĐENJE ANKETE
1. pisanje ankete je dobrovoljno
2. odgovori na postavljeno pitanje tek kad si ga pročitao i u potpunosti razumio
3. ako nisi razumio pitanje pitaj anketara što se misli s tim pitanjem
4. neka su pitanja povezana s odgovorom na prethodno, ako se sljedeće pitanje ne poklapa s tim odgovorom, ne trebaš odgovoriti na njega
5. na pitanja 4, 5, 7, 9, 12, 16, 17, 18, 21, 22, 23, 25 (ispisana ukošenim slovima) može se zaokružiti više odgovora
6. gdje je dana mogućnost upisivanja svojih odgovora (nešto drugo: npr.) može se upisati više mogućnosti
I. podaci o ispitaniku
1. Moj spol je 2. Pohađam razred 3. Moj opći uspjeh na kraju prošle školske godine
a) muški a) šesti a) dovoljan
b) ženski b) sedmi b) dobar
c) osmi c) vrlo dobar
d) odličan
II. općenito o čitanju
4. Čitam 5. Čitanje, na koje se sam/a odlučim, doživljavam kao
a) jer volim čitati a) ugodu
b) jer moram b) nadam se da će biti zabavno
c) uopće ne čitam c) brinem hoću li sve razumjeti
d) nenamjerno (nesvjesno) čim ugledam neki tekst d) nisam do sada razmišljao/razmišljala o tome
e) neki drugi razlog: ________________ e) priliku da saznam nešto novo
f) nešto drugo: _________________________
__________________________________ _______________________________________
6. Čitanje koje je obavezno (lektira ili zbog učenja) doživljavam kao 7. Knjige za čitanje biram po
a) mogućnost da nešto novo naučim kao i iz svake situacije u životu a) naslovu
b) nešto što će ojačati moje ocjene pa se mora napraviti b) autoru
c) obvezu, a obveze ne volim c) temi
d) nešto drugo: _____________________ d) ilustracijama
___________________________________ e) opsegu (debljini)
___________________________________ f) preporuci prijatelja
g) preporuci člana obitelji
h) preporuci učiteljice
i) preporuci knjižničarke
j) pročitanoj procjeni (kritici) knjige
k) reklami na tv, radiju, časopisu, mreži (internetu)
l) nešto drugo: _______________________
_____________________________________
8. Najinteresantnije su mi knjige koje govore o 9. Do knjiga dolazim
a) likovima moje dobi a) posudbom iz knjižnice
b) pustolovne b) posudbom od prijatelja
c) znanstveno-fantastične c) kupnjom
d) krimići d) dobivanjem na poklon
e) ljubavi e) na neki drugi način: __________________
f) dobrim djelima ______________________________________
g) nešto drugo: ________________________
10. U kući imam knjiga 11. U mojoj obitelji
a) manje od 5 a) čita: _____________________________
b) 5 – 30 _________________________________
c) 30 – 200 b) ne čita nitko
d) više od 200
12. Čitanje 13. Kada čitam,
a) obogaćuje moj duhovni život a) čitam točno i razumijem što sam pročitao/pročitala
b) jača moje kulturno postupanje b) čitam netočno i zato mi je problem razumjeti tekst
c) obogaćuje moj jezični izraz c) ponekad čitam točno, ponekad netočno, svjestan/svjesna sam toga pa ponavljam
d) pomaže oblikovanju mog pogleda na svijet d) ne znam kako čitam
e) nešto drugo: _______________________
_____________________________________
_____________________________________
14. Načinom kako čitam 15. Poboljšati način na koji čitam
a) sam zadovoljan/zadovoljna a) bih želio/željela
b) nisam zadovoljan/zadovoljna b) ne bih želio/željela
c) nisam o tome razmišljao/razmišljala c) ne znam želim li ili ne
d) nemam potrebu jer dobro čitam
16. Poboljšao/poboljšala bih svoje čitanje kad bih 17. O pročitanim knjigama razgovaram
a) više čitao/čitala kod kuće a) s prijateljima
b) kad bi netko kod kuće sa mnom čitao b) s učiteljima
c) kad bi učiteljica više vježbala čitanje sa mnom c) s roditeljima
d) kad bi prijatelji čitali sa mnom d) ni s kim
e) kad bih bio/bila član Čitateljskog kluba u knjižnici e) s nekim drugim: ___________________
f) nešto drugo: _____________________
___________________________________
___________________________________
18. Knjigu smatram dobrom ako 19. Super knjige koje sam pročitao/pročitala, su
a) govori o zanimljivoj temi _________________________________________
b) je junak sličan meni _________________________________________
c) uz nju mogu lijepo maštati _________________________________________
d) potvrđuje ono što već znam o svijetu _________________________________________
e) saznam nešto novo o svijetu oko mene
f) sam uživao u njenom čitanju
g) nešto drugo: ____________________
III. čitanje i slobodno vrijeme
20. U svoje slobodno vrijeme čitam 21. Više bih slobodnog vremena proveo/provela u čitanju
a) redovito a) kad bih znao/znala koji su naslovi meni interesantni
b) povremeno b) kad bih mogao/mogla bolje čitati
c) nikada c) kad bi i mojim prijateljima čitanje bilo «cool»
d) kad bi moj trud pri čitanju bio nagrađen
e) kad bi postojalo mjesto na kojem bi se u ugodnoj atmosferi moglo čitati
f) kad bi mi bilo jasnije kako mi čitanje može koristiti u budućnosti
g) nešto drugo: __________________________
22. Ovog sam ljeta čitao/čitala
a) knjige s lektirnog popisa
b) knjige lijepe književnosti
c) zabavne teme (križaljke, rebusi i sl.)
d) teme koje zanimaju mlade
e) časopise za mlade
f) ostale časopise i novine
g) stripove
h) e-poštu
i) chat-poruke
j) sms poruke
k) internetske (mrežne) stranice
l) priče svojoj braći
m) upute na lijekovima i namirnicama
n) upute za programiranje uređaja (tv, dvd, mobitel i sl.)
o) upute za instaliranje igrica
p) recepte za pripremanje hrane
q) auto-karte
r) prometne znakove
s) vozne redove prometala
t) natpise i reklame
u) prijevode stranih filmova na tv, ali nisam stizao/stizala pročitati prije nego su odlazili s ekrana
v) prijevode stranih filmova na tv prije nego su odlazili s ekrana
w) nešto drugo: ____________________________________________________________
23. Kada pogledam (na gornje pitanje) za što mi je sve ovog ljeta trebala vještina čitanja i kako sam je koristio, mogu zaključiti da 24. Iduće školske praznike planiram
a) mi vještina čitanja koju sam svladao/svladala pomaže da se brže i lakše snađem u životu a) čitati više nego do sada
b) bi mi dobro došlo još malo vježbanja kako bih se brže i lakše snalazio/snalazila u životu b) čitati kao i do sada
c) je čitanje nepotrebna vještina c) čitat ću manje
d) je čitanje potrebno i za korištenje suvremenim medijima d) uopće neću čitati
e) nešto drugo: ________________________
IV. školska knjižnica
25. Do sada sam školsku knjižnicu koristio/la radi
a) posudbe lektire
b) posudbe drugih knjiga lijepe književnosti
c) čitanja knjiga
d) čitanja časopisa
e) proučavanja popularno-znanstvene literature
f) proučavanja stručne literature
g) pretraživanja informacija na internetu (mreži) za školske zadatke
h) pisanja školskih zadataka na računalu
i) pisanja domaće zadaće
j) pomaganja drugim učenicima u učenju
k) igranja igrica na računalu
igranja društvenih igri
m) gledanja filmova
n) sudjelovanja u satovima iz pojedinih predmeta
o) sudjelovanja u radu izvannastavnih aktivnosti, grupa (kreativci, povijesna grupa, dramska i sl.)
p) sudjelovanja u radionicama (literarnim, likovnim, dječja prava, tolerancija i sl.)
q) razgovora s knjižničarkom
r) druženja s prijateljima
s) jednostavno samo visio u knjižnici
26. U školskoj knjižnici nisam mogao/mogla dobiti određenu knjigu koju sam tražio 27. Smatram da školska knjižnica 28. Moje potrebe koje ne zadovoljava školska knjižnica su:
a) jednom a) zadovoljava moje potrebe __________________________
b) dvaput b) ne zadovoljava moje potrebe __________________________
c) više puta c) djelomično zadovoljava __________________________
d) ne sjećam se d) nisam dovoljno upoznat/upoznata s radom školske knjižnice da bih mogao/mogla znati zadovoljava li ili ne moje potrebe __________________________


Rezultati istraživanja

Preuzimanje datoteke u fromatu .doc

Formular anketnog listića "Kultura čitanja učenika viših razreda OŠ


Vanjske poveznice

Istraživanje književnih i medijskih učeničkih interesa

Osobni alati
izbornik za datoteke
Pomoć
for english speaking visitors