Kad knjižničar postane knjižnica - Ivana Vladilo
5. okrugli stol: Knjižnice i suvremeni menadžement
Mjesto održavanja: Rijeka, Trsat - Sveučilišni kampus, Sveučilišna avenija 4 zgrada Filozofskog fakulteta, prizemlje, dvorana 006 22.03.2013
Organizator: Komisija za upravljanje HKD; Suorganizatori: Knjižničarsko društvo Rijeka, Gradska knjižnica Rijeka; Sveučilišna knjižnica Rijeka
Program: [1]
Ivana Vladilo
Kad knjižničar postane knjižnica - natuknice za izlaganje
Kad knjižničar postane knjižnica naslov je kojem, s gledišta školskog knjižničarstva, možemo pridružiti i pozitivne i negativne konotacije. Školski knjižničar je uvijek jedan/sam, a rijetko samostalan u odlučivanju. On slabo može upravljati prostorom, djelatnicima, proračunom, malo više fondom, programom rada, suradnjom, evaluacijom...
Menadžment i marketing, magične su riječi iza kojih zapravo stoje aktivnosti kakve školski knjižničari provode puno duže no što se o njima ovako sustavno počelo razmišljati i govoriti.
Zašto smo u predstavljanju i akcijama vidljivosti specifični?
- sve radimo sami, za razliku službi/osoba za javno predstavljanje velikih knjižnica
- marketing razvijamo u 2 smjera: prema unutra – škola; prema van – okružje, društvena zajednica
- još smo, nažalost, usmjereni na mijenjanje percepcije školskog knjižničarstva i stalno dokazivanje naše svrsishodnosti
Kako to radimo? Osmišljenim marketingom? Hvatanjem prilike u letu? Diskretnom ili agresivnom samoreklamom?
- iskustvo pokazuje: dobar stručan školski knjižničar ≠ dobra školska knjižnica
- u školi je važna popularnost
- popularnošću u "školskim javnostima" širimo se u "okružujuće javnosti"
/tu sam govorila o našim javnostima i razinama komunikacije s tim različitim javnostima/
- popularnost se stječe dobrom komunikacijom, stvarnom i virtualnom
Virtualna komunikacija je posebno osjetljivo područje koje zahtijeva strogu distinkciju knjižnica – knjižničar:
- knjižnica mora biti neutralna, paziti na sadržaje koje dijeli, paziti na nazive grupa koje prati, paziti na iznošenje stavova koji ne bi smjeli biti tumačeni kao stavovi ustanove u kojoj radi
- knjižničar – osoba ima veću slobodu
- treba li knjižničar zanemariti osobnost u web predstavljanju knjižnice?
- potencijalni korisnik voli komunicirati s osobom, ne s institucijom
- voli znati tko je konkretno odgovoran ili zaslužan za uslugu koju traži
- osobna komunikacija je vrjednija i neposrednija, vjerodostojnija
Marketinško pravilo školskog knjižničara, jednostavno je:
KOLIKO NUDIM, TOLIKO TRAŽE!
Izvori:
1. Kovačević, D.; Lasić-Lazić, J.; Lovrinčević, J. Školska knjižnica – korak dalje. Zagreb: Zavod za informacijske studije; Altagama, 2004.
2. Kovačević, D.; Lovrinčević, J. Školski knjižničar. Zagreb: Zavod za informacijske studije, 2012.