https://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php?title=Hrvatska_mre%C5%BEa_%C5%A1kolskih_knji%C5%BEni%C4%8Dara_od_repozitorija_do_portala_-_Josip_Rihtari%C4%87&feed=atom&action=historyHrvatska mreža školskih knjižničara od repozitorija do portala - Josip Rihtarić - Povijest promjena2024-03-28T11:39:43ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.18.2https://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php?title=Hrvatska_mre%C5%BEa_%C5%A1kolskih_knji%C5%BEni%C4%8Dara_od_repozitorija_do_portala_-_Josip_Rihtari%C4%87&diff=13370&oldid=prevSilvije Premuš: /* Sadržaj mrežnoga sjedišta */2009-02-24T09:40:58Z<p><span class="autocomment">Sadržaj mrežnoga sjedišta</span></p>
<table class='diff diff-contentalign-left'>
<col class='diff-marker' />
<col class='diff-content' />
<col class='diff-marker' />
<col class='diff-content' />
<tr valign='top'>
<td colspan='2' style="background-color: white; color:black;">←Starija inačica</td>
<td colspan='2' style="background-color: white; color:black;">Inačica od 09:40, 24. veljače 2009.</td>
</tr><tr><td colspan="2" class="diff-lineno">Redak 34:</td>
<td colspan="2" class="diff-lineno">Redak 34:</td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>Datoteke i članke mogu pregledavati i preuzimati svi posjetitelji, a objavljivati ih mogu prethodno učlanjeni suradnici. Učlanjenje je besplatno i jednostavno. Suradnici mogu objavljivati svoje ili tuđe radove, uz uvjet da je to omogućeno ne kršeći autorska prava. Sve datoteke i članci izvorno objavljeni na www.knjiznicari.hr također su zaštićeni autorskim pravima prema licenci Creative Commons i GNU-GPL.  </div></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>Datoteke i članke mogu pregledavati i preuzimati svi posjetitelji, a objavljivati ih mogu prethodno učlanjeni suradnici. Učlanjenje je besplatno i jednostavno. Suradnici mogu objavljivati svoje ili tuđe radove, uz uvjet da je to omogućeno ne kršeći autorska prava. Sve datoteke i članci izvorno objavljeni na www.knjiznicari.hr također su zaštićeni autorskim pravima prema licenci Creative Commons i GNU-GPL.  </div></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'>−</td><td style="background: #ffa; color:black; font-size: smaller;"><div>Datoteke i članke moguće je pretraživati prema naslovu, autoru, ključnim riječima (predmetnicama) i kroz softverski automatski generirane stranice.  </div></td><td class='diff-marker'>+</td><td style="background: #cfc; color:black; font-size: smaller;"><div>Datoteke i članke moguće je pretraživati prema naslovu, autoru, ključnim riječima (predmetnicama) i kroz softverski automatski generirane stranice.</div></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>== Tehnička izvedba ==</div></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>== Tehnička izvedba ==</div></td></tr>
</table>Silvije Premušhttps://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php?title=Hrvatska_mre%C5%BEa_%C5%A1kolskih_knji%C5%BEni%C4%8Dara_od_repozitorija_do_portala_-_Josip_Rihtari%C4%87&diff=8274&oldid=prevJosip65 u (test) 12:15, 28. ožujka 2008.2008-03-28T12:15:47Z<p></p>
<table class='diff diff-contentalign-left'>
<col class='diff-marker' />
<col class='diff-content' />
<col class='diff-marker' />
<col class='diff-content' />
<tr valign='top'>
<td colspan='2' style="background-color: white; color:black;">←Starija inačica</td>
<td colspan='2' style="background-color: white; color:black;">Inačica od 12:15, 28. ožujka 2008.</td>
</tr><tr><td colspan="2" class="diff-lineno">Redak 1:</td>
<td colspan="2" class="diff-lineno">Redak 1:</td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>Izlaganje održano na skupu "E-obrazovanje" u sklopu međunarodne konferencije Information and Inteligent Systems u Varaždinu, rujna 2007.</div></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>Izlaganje održano na skupu "E-obrazovanje" u sklopu međunarodne konferencije Information and Inteligent Systems u Varaždinu, rujna 2007.</div></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td></tr>
<tr><td colspan="2"> </td><td class='diff-marker'>+</td><td style="background: #cfc; color:black; font-size: smaller;"><div><ins style="color: red; font-weight: bold; text-decoration: none;"><google>WIKI</google></ins></div></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>== Sažetak ==</div></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>== Sažetak ==</div></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'>−</td><td style="background: #ffa; color:black; font-size: smaller;"><div><del style="color: red; font-weight: bold; text-decoration: none;"></del></div></td><td colspan="2"> </td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>Sadržaj mrežnog sjedišta na adresi www.knjiznicari.hr radovi su školskih knjižničara i radovi za školske knjižničare pohranjeni u obliku datoteka u repozitoriju ili kao mrežnih stranica -  što sve zajedno pridonosi stvaranju portala školskog knjižničarstva. U članku se prikazuje plan razvoja i razvoj u prvih 9 mjeseci od pokretanja sjedišta, o tehničkoj izvedbi i izboru MediaWikija kao sustava za upravljanje sadržajem. Na kraju se razmatra aspekt e-učenja i poteškoće uz stranice pomoći.  </div></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>Sadržaj mrežnog sjedišta na adresi www.knjiznicari.hr radovi su školskih knjižničara i radovi za školske knjižničare pohranjeni u obliku datoteka u repozitoriju ili kao mrežnih stranica -  što sve zajedno pridonosi stvaranju portala školskog knjižničarstva. U članku se prikazuje plan razvoja i razvoj u prvih 9 mjeseci od pokretanja sjedišta, o tehničkoj izvedbi i izboru MediaWikija kao sustava za upravljanje sadržajem. Na kraju se razmatra aspekt e-učenja i poteškoće uz stranice pomoći.  </div></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'>−</td><td style="background: #ffa; color:black; font-size: smaller;"><div><del style="color: red; font-weight: bold; text-decoration: none;"></del></div></td><td colspan="2"> </td></tr>
<tr><td class='diff-marker'>−</td><td style="background: #ffa; color:black; font-size: smaller;"><div><del style="color: red; font-weight: bold; text-decoration: none;"></del></div></td><td colspan="2"> </td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>== Poticaji ==</div></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>== Poticaji ==</div></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'>−</td><td style="background: #ffa; color:black; font-size: smaller;"><div><del style="color: red; font-weight: bold; text-decoration: none;"></del></div></td><td colspan="2"> </td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>Hrvatsku mrežu školskih knjižničara u početku smo zamislili kao strukovni repozitorij radova (datoteka i članaka) koje smo počeli učestalo razmjenjivati zadnjih godina korištenjem memorijskih štapića i CD-ova.  </div></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>Hrvatsku mrežu školskih knjižničara u početku smo zamislili kao strukovni repozitorij radova (datoteka i članaka) koje smo počeli učestalo razmjenjivati zadnjih godina korištenjem memorijskih štapića i CD-ova.  </div></td></tr>
<tr><td colspan="2" class="diff-lineno">Redak 17:</td>
<td colspan="2" class="diff-lineno">Redak 14:</td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>Nakon što je svatko od nas prikupio veću ili manju zbirku takvih radova koji su bili razasuti na našim računalima i među CD-ovima, zaključili smo da takve „privatne“ zbirke nisu praktične niti ekonomične, uvidjeli smo da sve teže pronalazimo željeni rad, da rješenje nije u povećavanju razmjene, već u objedinjavanju i preglednosti. Zaključili smo da trebamo iskoristiti prednosti naše profesije i digitalnog doba u kojemu živimo: objediniti radove i informacije o radovima  na jednom mrežnom mjestu s kojeg će ih moći preuzimati svi školski knjižničari te ih obraditi primjenom određenih (knjižničarskih) klasifikacijskih sustava (shema) kako bismo željeni rad mogli pronaći brzo i jednostavno u mnoštvu radova, kako bismo dobili pregled radova koji odgovaraju našem upitu – prema različitim kriterijima. Govoreći knjižničarskom terminologijom, mrežno pohranjene radove katalogiziramo te izrađujemo bibliografije (prilagođeno mrežnom okružju).  </div></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>Nakon što je svatko od nas prikupio veću ili manju zbirku takvih radova koji su bili razasuti na našim računalima i među CD-ovima, zaključili smo da takve „privatne“ zbirke nisu praktične niti ekonomične, uvidjeli smo da sve teže pronalazimo željeni rad, da rješenje nije u povećavanju razmjene, već u objedinjavanju i preglednosti. Zaključili smo da trebamo iskoristiti prednosti naše profesije i digitalnog doba u kojemu živimo: objediniti radove i informacije o radovima  na jednom mrežnom mjestu s kojeg će ih moći preuzimati svi školski knjižničari te ih obraditi primjenom određenih (knjižničarskih) klasifikacijskih sustava (shema) kako bismo željeni rad mogli pronaći brzo i jednostavno u mnoštvu radova, kako bismo dobili pregled radova koji odgovaraju našem upitu – prema različitim kriterijima. Govoreći knjižničarskom terminologijom, mrežno pohranjene radove katalogiziramo te izrađujemo bibliografije (prilagođeno mrežnom okružju).  </div></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'>−</td><td style="background: #ffa; color:black; font-size: smaller;"><div><del style="color: red; font-weight: bold; text-decoration: none;"></del></div></td><td colspan="2"> </td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>== Repozitorij i(li) portal ==</div></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>== Repozitorij i(li) portal ==</div></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>Premda smo krenuli s razmišljanjem o repozitoriju digitalnih i digitaliziranih školskoknjižničarskih radova (te taj projekt nazvali „UDK 02“), od početka smo predvidjeli mogućnost portalizacije mrežnog sjedišta, to jest da www.knjiznicari.hr postane polazna točka svim školskim knjižničarima za različite sadržaje, a ne samo pristupno mjesto do repozitorija. S obzirom da smo se odlučili za program MediaWiki čijim je korištenjem istih postupaka i tehnika moguće uvrstiti datoteku u repozitorij i napisati članak, nije bilo nikakve potrebe od početka ograničavati prinos suradnika na „punjenje“ repozitorija datotekama, a kako je jedno od dogovorenih načela bilo da se omogući preoblikovanje mrežnog sjedišta prema iskazanim željama i potrebama suradnika, od samog se početka paralelno izgrađuje portal školskog knjižničarstva i repozitorij knjižničarskih radova.  </div></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>Premda smo krenuli s razmišljanjem o repozitoriju digitalnih i digitaliziranih školskoknjižničarskih radova (te taj projekt nazvali „UDK 02“), od početka smo predvidjeli mogućnost portalizacije mrežnog sjedišta, to jest da www.knjiznicari.hr postane polazna točka svim školskim knjižničarima za različite sadržaje, a ne samo pristupno mjesto do repozitorija. S obzirom da smo se odlučili za program MediaWiki čijim je korištenjem istih postupaka i tehnika moguće uvrstiti datoteku u repozitorij i napisati članak, nije bilo nikakve potrebe od početka ograničavati prinos suradnika na „punjenje“ repozitorija datotekama, a kako je jedno od dogovorenih načela bilo da se omogući preoblikovanje mrežnog sjedišta prema iskazanim željama i potrebama suradnika, od samog se početka paralelno izgrađuje portal školskog knjižničarstva i repozitorij knjižničarskih radova.  </div></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'>−</td><td style="background: #ffa; color:black; font-size: smaller;"><div><del style="color: red; font-weight: bold; text-decoration: none;"></del></div></td><td colspan="2"> </td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>== Sadržaj mrežnoga sjedišta ==</div></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>== Sadržaj mrežnoga sjedišta ==</div></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'>−</td><td style="background: #ffa; color:black; font-size: smaller;"><div><del style="color: red; font-weight: bold; text-decoration: none;"></del></div></td><td colspan="2"> </td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>Sadržajno smo predvidjeli objedinjavanje datoteka i objavljivanje članaka koje su napravili školski knjižničari, kao i one kojima se koriste školski knjižničari, tako da svatko može samostalno i bez posrednika objaviti datoteku i(li) članak, ali i da to možemo raditi međusobno surađujući i zajednički izrađujući. Suradnja se temelji na načelu ravnopravnosti: svatko je dobrodošao i svatko može dodati ili promijeniti bilo što. Nemamo i ne namjeravamo imati hijerarhijski organiziranu upravljačku strukturu pri čemu bi neki suradnici imali više, a neki manje prava; samo radi zaštite od namjernog ili slučajnog uništavanja, novim suradnicima je na početku ograničen pristup do nekih funkcija softvera.  </div></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>Sadržajno smo predvidjeli objedinjavanje datoteka i objavljivanje članaka koje su napravili školski knjižničari, kao i one kojima se koriste školski knjižničari, tako da svatko može samostalno i bez posrednika objaviti datoteku i(li) članak, ali i da to možemo raditi međusobno surađujući i zajednički izrađujući. Suradnja se temelji na načelu ravnopravnosti: svatko je dobrodošao i svatko može dodati ili promijeniti bilo što. Nemamo i ne namjeravamo imati hijerarhijski organiziranu upravljačku strukturu pri čemu bi neki suradnici imali više, a neki manje prava; samo radi zaštite od namjernog ili slučajnog uništavanja, novim suradnicima je na početku ograničen pristup do nekih funkcija softvera.  </div></td></tr>
<tr><td colspan="2" class="diff-lineno">Redak 41:</td>
<td colspan="2" class="diff-lineno">Redak 35:</td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>Datoteke i članke moguće je pretraživati prema naslovu, autoru, ključnim riječima (predmetnicama) i kroz softverski automatski generirane stranice.  </div></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>Datoteke i članke moguće je pretraživati prema naslovu, autoru, ključnim riječima (predmetnicama) i kroz softverski automatski generirane stranice.  </div></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'>−</td><td style="background: #ffa; color:black; font-size: smaller;"><div><del style="color: red; font-weight: bold; text-decoration: none;"></del></div></td><td colspan="2"> </td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>== Tehnička izvedba ==</div></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>== Tehnička izvedba ==</div></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'>−</td><td style="background: #ffa; color:black; font-size: smaller;"><div><del style="color: red; font-weight: bold; text-decoration: none;"></del></div></td><td colspan="2"> </td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>Razmišljajući o tehničkoj strani, od početka smo planirali pokrenuti mrežno sjedište na takvoj platformi koja će omogućiti postupan rast i širenje bez programskih ograničenja, stoga sustav za upravljanje sadržajem mora biti temeljen na bazi podataka; u suprotnom bi, pohranom u html-datotekama, s porastom broja datoteka došlo do usporavanja otvaranja stranica.</div></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>Razmišljajući o tehničkoj strani, od početka smo planirali pokrenuti mrežno sjedište na takvoj platformi koja će omogućiti postupan rast i širenje bez programskih ograničenja, stoga sustav za upravljanje sadržajem mora biti temeljen na bazi podataka; u suprotnom bi, pohranom u html-datotekama, s porastom broja datoteka došlo do usporavanja otvaranja stranica.</div></td></tr>
<tr><td colspan="2" class="diff-lineno">Redak 81:</td>
<td colspan="2" class="diff-lineno">Redak 73:</td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>Nakon prvih 9 mjeseci na www.knjiznicari.hr objavljeno je dvjestotinjak datoteka i više od 200 članaka, ne računajući stranice pomoći. U pozadini projekta je neformalna skupina školskih knjižničara, učlanjeno je više od 100 suradnika, polazna stranica posjećena je više od 8000 puta,  što su prilično impresivni podatci, budući da je ukupna hrvatska školskoknjižničarska zajednica manja od 1000 ljudi, od kojih mnogi još uvijek nemaju pristup računalima ili odbijaju rad na njima.</div></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>Nakon prvih 9 mjeseci na www.knjiznicari.hr objavljeno je dvjestotinjak datoteka i više od 200 članaka, ne računajući stranice pomoći. U pozadini projekta je neformalna skupina školskih knjižničara, učlanjeno je više od 100 suradnika, polazna stranica posjećena je više od 8000 puta,  što su prilično impresivni podatci, budući da je ukupna hrvatska školskoknjižničarska zajednica manja od 1000 ljudi, od kojih mnogi još uvijek nemaju pristup računalima ili odbijaju rad na njima.</div></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'>−</td><td style="background: #ffa; color:black; font-size: smaller;"><div><del style="color: red; font-weight: bold; text-decoration: none;"></del></div></td><td colspan="2"> </td></tr>
<tr><td class='diff-marker'>−</td><td style="background: #ffa; color:black; font-size: smaller;"><div><del style="color: red; font-weight: bold; text-decoration: none;"></del></div></td><td colspan="2"> </td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>== E-učenje kao sredstvo i proces ==</div></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>== E-učenje kao sredstvo i proces ==</div></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'>−</td><td style="background: #ffa; color:black; font-size: smaller;"><div><del style="color: red; font-weight: bold; text-decoration: none;"></del></div></td><td colspan="2"> </td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>E-učenje na www.knjiznicari.hr pojavljuje se kao sredstvo i kao proces. Najveći broj pohranjenih radova i objavljenih članaka može se, zapravo, definirati objektima učenja ; a poučavanjem i učenjem putem interneta o tome kako ostvariti suradnju na www.knjiznicari.hr, suradnici se uključuju u sam proces e-učenja.</div></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>E-učenje na www.knjiznicari.hr pojavljuje se kao sredstvo i kao proces. Najveći broj pohranjenih radova i objavljenih članaka može se, zapravo, definirati objektima učenja ; a poučavanjem i učenjem putem interneta o tome kako ostvariti suradnju na www.knjiznicari.hr, suradnici se uključuju u sam proces e-učenja.</div></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>Primjeri dobre prakse termin je koji rabimo u školskom knjižničarstvu, a koji obuhvaća šire područje od termina objekti učenja, jer posao školskog knjižničara, osim nastavnih priprava za odgojno-obrazovnu djelatnost, obuhvaća i razne aspekte rada u kulturno-javnoj i stručno-knjižničarskoj djelatnosti, pa se, govoreći o primjeru dobre prakse, može govoriti o letku ili označivanju polica s knjigama, ali i o cjelovitim modelima međupredmetne projektne nastave. Primjeri dobre prakse na www.knjiznicari.hr višekratno su uporabivi materijali. Za sad su datoteke i članci na www.knjiznicari.hr namijenjeni za učenje ponajprije školskim knjižničarima, ali tek očekujemo izradu takvih stranica koje su namijenjene učenicima u nastavi knjižničarstva .</div></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>Primjeri dobre prakse termin je koji rabimo u školskom knjižničarstvu, a koji obuhvaća šire područje od termina objekti učenja, jer posao školskog knjižničara, osim nastavnih priprava za odgojno-obrazovnu djelatnost, obuhvaća i razne aspekte rada u kulturno-javnoj i stručno-knjižničarskoj djelatnosti, pa se, govoreći o primjeru dobre prakse, može govoriti o letku ili označivanju polica s knjigama, ali i o cjelovitim modelima međupredmetne projektne nastave. Primjeri dobre prakse na www.knjiznicari.hr višekratno su uporabivi materijali. Za sad su datoteke i članci na www.knjiznicari.hr namijenjeni za učenje ponajprije školskim knjižničarima, ali tek očekujemo izradu takvih stranica koje su namijenjene učenicima u nastavi knjižničarstva .</div></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'>−</td><td style="background: #ffa; color:black; font-size: smaller;"><div><del style="color: red; font-weight: bold; text-decoration: none;"></del></div></td><td colspan="2"> </td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>== Poteškoće u učenju i poučavanju korištenja wikija ==</div></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>== Poteškoće u učenju i poučavanju korištenja wikija ==</div></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'>−</td><td style="background: #ffa; color:black; font-size: smaller;"><div><del style="color: red; font-weight: bold; text-decoration: none;"></del></div></td><td colspan="2"> </td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>Wiki kao sustav za upravljanje sadržajem pokazao se sretnim spojem, budući da smo imali u vidu da većina budućih suradnika – školskih knjižničara – nisu informatički stručnjaci, a također smo željeli ponuditi sustav koji ne će stvarati jaz između administratora i „običnih suradnika“. Procijenili smo, primjerice, da Joomla nudi nešto jednostavnije i istodobno atraktivnije inačice sučelja i naizgled jednostavnu kombinaciju pojedinih modula, no administriranje sustava ipak iziskuje iznadprosječna informatička znanja, vještine i iskustva, te na taj način unaprijed otežava pristup suradnicima s manje informatičkog znanja, stvara jaz između suradnika koji će administrirati i onih koji će samo dodavati sadržaj, dok se u slučaju wikija ista znanja i vještine potrebna za objavljivanje datoteka i članaka koriste i za administriranje cijelog softvera . Procijenili smo da Moodle nudi sjajne mogućnosti za obradu nastavnih sadržaja korištenjem interneta, no da je zbog svojih brojnih mogućnosti potrebno „svladati mnoštvo novog gradiva“, nije pogodan za portalizaciju, a korištenjem wikija suradnici mogu veoma brzo i jednostavno, s najmanje prethodnog učenja početi surađivati – kao što se možemo uvjeriti na primjeru Wikipedije.</div></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>Wiki kao sustav za upravljanje sadržajem pokazao se sretnim spojem, budući da smo imali u vidu da većina budućih suradnika – školskih knjižničara – nisu informatički stručnjaci, a također smo željeli ponuditi sustav koji ne će stvarati jaz između administratora i „običnih suradnika“. Procijenili smo, primjerice, da Joomla nudi nešto jednostavnije i istodobno atraktivnije inačice sučelja i naizgled jednostavnu kombinaciju pojedinih modula, no administriranje sustava ipak iziskuje iznadprosječna informatička znanja, vještine i iskustva, te na taj način unaprijed otežava pristup suradnicima s manje informatičkog znanja, stvara jaz između suradnika koji će administrirati i onih koji će samo dodavati sadržaj, dok se u slučaju wikija ista znanja i vještine potrebna za objavljivanje datoteka i članaka koriste i za administriranje cijelog softvera . Procijenili smo da Moodle nudi sjajne mogućnosti za obradu nastavnih sadržaja korištenjem interneta, no da je zbog svojih brojnih mogućnosti potrebno „svladati mnoštvo novog gradiva“, nije pogodan za portalizaciju, a korištenjem wikija suradnici mogu veoma brzo i jednostavno, s najmanje prethodnog učenja početi surađivati – kao što se možemo uvjeriti na primjeru Wikipedije.</div></td></tr>
<tr><td colspan="2" class="diff-lineno">Redak 106:</td>
<td colspan="2" class="diff-lineno">Redak 93:</td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>* Neki suradnici plašili su se kliknuti na karticu „uredi“, nešto napisati i to pohraniti – da nešto ne bi pokvarili.  </div></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>* Neki suradnici plašili su se kliknuti na karticu „uredi“, nešto napisati i to pohraniti – da nešto ne bi pokvarili.  </div></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>* Primjedbe i sugestije suradnika vezane uz probleme u snalaženju i suradnji na wikiju nastojali smo iskoristiti kako bismo napravili adekvatne stranice pomoći. Uskoro smo, na žalost, zaključili da suradnici ne vole čitati stranice pomoći, makar bile i bogato ilustrirane.  </div></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>* Primjedbe i sugestije suradnika vezane uz probleme u snalaženju i suradnji na wikiju nastojali smo iskoristiti kako bismo napravili adekvatne stranice pomoći. Uskoro smo, na žalost, zaključili da suradnici ne vole čitati stranice pomoći, makar bile i bogato ilustrirane.  </div></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'>−</td><td style="background: #ffa; color:black; font-size: smaller;"><div><del style="color: red; font-weight: bold; text-decoration: none;"></del></div></td><td colspan="2"> </td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>== Izazovi stranica pomoći kao oblika e-obrazovanja ==</div></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>== Izazovi stranica pomoći kao oblika e-obrazovanja ==</div></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'>−</td><td style="background: #ffa; color:black; font-size: smaller;"><div><del style="color: red; font-weight: bold; text-decoration: none;"></del></div></td><td colspan="2"> </td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>Premda često istican kao veoma jednostavan za korištenje, wiki se pokazao prilično kompliciranim i prezahtjevnim sustavom za većinu suradnika. Iako je većina suradnika a priori odbijala služiti se priloženima stranicama pomoći, za one koji su prešli tu barijeru, stranice pomoći pokazale su se veoma zahtjevnim oblikom e-poučavanja, ponajprije zbog različitog stupnja znanja u korištenju mrežnih preglednika, različitih navika služenja internetom i webom.  </div></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>Premda često istican kao veoma jednostavan za korištenje, wiki se pokazao prilično kompliciranim i prezahtjevnim sustavom za većinu suradnika. Iako je većina suradnika a priori odbijala služiti se priloženima stranicama pomoći, za one koji su prešli tu barijeru, stranice pomoći pokazale su se veoma zahtjevnim oblikom e-poučavanja, ponajprije zbog različitog stupnja znanja u korištenju mrežnih preglednika, različitih navika služenja internetom i webom.  </div></td></tr>
<tr><td colspan="2" class="diff-lineno">Redak 118:</td>
<td colspan="2" class="diff-lineno">Redak 103:</td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>Dodatni problem jest nemotiviranost kolega za suradnju. Premda suradnjom na www.knjiznicari.hr iskazujemo međusobnu solidarnost i ostvarujemo povećanu vidljivost, dostupnost i utjecaj, još uvijek je čest slučaj da neposredno nadređeni školskim knjižničarima angažman knjižničara na internetu smatraju nepotrebnim, a povezivanje školskih knjižnica putem interneta luksuzom. Nadamo se da će se to uskoro promijeniti, da će škole početi više bilježiti i arhivirati, imati od toga određene koristi te stvarati školske repozitorije. Knjižničari su u tom poslu najpozvaniji sudjelovati u načinima označivanja, stvaranju pregleda i dobavljanja školskih i nastavnih materijala, a suradnjom sa školskim informatičarima ostvaruju se najbolji rezultati na terenu. Angažmanom na portalu i repozitoriju, na Hrvatskoj mreži školskih knjižničara, školski knjižničari stječu neophodna znanja i vještine, a istodobno skreću pozornost na činjenicu da su poželjna profesija u stvaranju budućih školskih i nastavnih repozitorija, arhiva i digitalnih knjižnica.</div></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>Dodatni problem jest nemotiviranost kolega za suradnju. Premda suradnjom na www.knjiznicari.hr iskazujemo međusobnu solidarnost i ostvarujemo povećanu vidljivost, dostupnost i utjecaj, još uvijek je čest slučaj da neposredno nadređeni školskim knjižničarima angažman knjižničara na internetu smatraju nepotrebnim, a povezivanje školskih knjižnica putem interneta luksuzom. Nadamo se da će se to uskoro promijeniti, da će škole početi više bilježiti i arhivirati, imati od toga određene koristi te stvarati školske repozitorije. Knjižničari su u tom poslu najpozvaniji sudjelovati u načinima označivanja, stvaranju pregleda i dobavljanja školskih i nastavnih materijala, a suradnjom sa školskim informatičarima ostvaruju se najbolji rezultati na terenu. Angažmanom na portalu i repozitoriju, na Hrvatskoj mreži školskih knjižničara, školski knjižničari stječu neophodna znanja i vještine, a istodobno skreću pozornost na činjenicu da su poželjna profesija u stvaranju budućih školskih i nastavnih repozitorija, arhiva i digitalnih knjižnica.</div></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'>−</td><td style="background: #ffa; color:black; font-size: smaller;"><div><del style="color: red; font-weight: bold; text-decoration: none;"></del></div></td><td colspan="2"> </td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>== Literatura: ==</div></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>== Literatura: ==</div></td></tr>
<tr><td colspan="2" class="diff-lineno">Redak 125:</td>
<td colspan="2" class="diff-lineno">Redak 109:</td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>*  Lasić-Lazić, J., Banek Zorica, M., Špiranec, S. (2005):  “Repozitoriji digitalnog obrazovnog materijala kao sastavnica kvalitete suvremenih koncepta obrazovanja”. Edupoint : časopis o primjeni informacijskih tehnologija u obrazovanju 5(33).</div></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>*  Lasić-Lazić, J., Banek Zorica, M., Špiranec, S. (2005):  “Repozitoriji digitalnog obrazovnog materijala kao sastavnica kvalitete suvremenih koncepta obrazovanja”. Edupoint : časopis o primjeni informacijskih tehnologija u obrazovanju 5(33).</div></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>*  Lasić-Lazić, J., Slavić, A., Banek Zorica, M. (2004): “Bibliotečna klasifikacija kao pomagalo u organizaciji znanja” // Odabrana poglavlja iz organizacije znanja / Lasić-Lazić, Jadranka (ur.). Zagreb : Zavod za informacijske studije</div></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>*  Lasić-Lazić, J., Slavić, A., Banek Zorica, M. (2004): “Bibliotečna klasifikacija kao pomagalo u organizaciji znanja” // Odabrana poglavlja iz organizacije znanja / Lasić-Lazić, Jadranka (ur.). Zagreb : Zavod za informacijske studije</div></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'>−</td><td style="background: #ffa; color:black; font-size: smaller;"><div><del style="color: red; font-weight: bold; text-decoration: none;"></del></div></td><td colspan="2"> </td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"></td></tr>
<tr><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>== Preuzimanje datoteke u fromatu ''.doc'' ==</div></td><td class='diff-marker'> </td><td style="background: #eee; color:black; font-size: smaller;"><div>== Preuzimanje datoteke u fromatu ''.doc'' ==</div></td></tr>
</table>Josip65https://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php?title=Hrvatska_mre%C5%BEa_%C5%A1kolskih_knji%C5%BEni%C4%8Dara_od_repozitorija_do_portala_-_Josip_Rihtari%C4%87&diff=8273&oldid=prevJosip65: unijet tekst2008-03-28T12:12:44Z<p>unijet tekst</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div>Izlaganje održano na skupu "E-obrazovanje" u sklopu međunarodne konferencije Information and Inteligent Systems u Varaždinu, rujna 2007.<br />
<br />
<br />
== Sažetak ==<br />
<br />
<br />
Sadržaj mrežnog sjedišta na adresi www.knjiznicari.hr radovi su školskih knjižničara i radovi za školske knjižničare pohranjeni u obliku datoteka u repozitoriju ili kao mrežnih stranica - što sve zajedno pridonosi stvaranju portala školskog knjižničarstva. U članku se prikazuje plan razvoja i razvoj u prvih 9 mjeseci od pokretanja sjedišta, o tehničkoj izvedbi i izboru MediaWikija kao sustava za upravljanje sadržajem. Na kraju se razmatra aspekt e-učenja i poteškoće uz stranice pomoći. <br />
<br />
<br />
<br />
== Poticaji ==<br />
<br />
<br />
Hrvatsku mrežu školskih knjižničara u početku smo zamislili kao strukovni repozitorij radova (datoteka i članaka) koje smo počeli učestalo razmjenjivati zadnjih godina korištenjem memorijskih štapića i CD-ova. <br />
<br />
Najveći dio tih radova bili su primjeri dobre prakse, koje smo rado dijelili s kolegama bez ikakve naknade. Premda se radi o različitim radovima (po veličini, vrsti i kvaliteti), u mnoge od njih, na planiranje i realizaciju, tj. sadržajno, pedagoško, metodičko i tehničko oblikovanje uloženo je mnogo intelektualnog angažmana, kreativnosti, znanja i vremena te, gledano očima knjižničarske ekonomičnosti, nisu dovoljno iskorišteni ako se ne prenose, ako njihovo korištenje nije višekratno. Razmjenom je omogućeno kolegama školskim knjižničarima korištenje tih radova u svom radu te time kvalitetniji rad sa svojim korisnicima.<br />
<br />
Nakon što je svatko od nas prikupio veću ili manju zbirku takvih radova koji su bili razasuti na našim računalima i među CD-ovima, zaključili smo da takve „privatne“ zbirke nisu praktične niti ekonomične, uvidjeli smo da sve teže pronalazimo željeni rad, da rješenje nije u povećavanju razmjene, već u objedinjavanju i preglednosti. Zaključili smo da trebamo iskoristiti prednosti naše profesije i digitalnog doba u kojemu živimo: objediniti radove i informacije o radovima na jednom mrežnom mjestu s kojeg će ih moći preuzimati svi školski knjižničari te ih obraditi primjenom određenih (knjižničarskih) klasifikacijskih sustava (shema) kako bismo željeni rad mogli pronaći brzo i jednostavno u mnoštvu radova, kako bismo dobili pregled radova koji odgovaraju našem upitu – prema različitim kriterijima. Govoreći knjižničarskom terminologijom, mrežno pohranjene radove katalogiziramo te izrađujemo bibliografije (prilagođeno mrežnom okružju). <br />
<br />
<br />
== Repozitorij i(li) portal ==<br />
<br />
Premda smo krenuli s razmišljanjem o repozitoriju digitalnih i digitaliziranih školskoknjižničarskih radova (te taj projekt nazvali „UDK 02“), od početka smo predvidjeli mogućnost portalizacije mrežnog sjedišta, to jest da www.knjiznicari.hr postane polazna točka svim školskim knjižničarima za različite sadržaje, a ne samo pristupno mjesto do repozitorija. S obzirom da smo se odlučili za program MediaWiki čijim je korištenjem istih postupaka i tehnika moguće uvrstiti datoteku u repozitorij i napisati članak, nije bilo nikakve potrebe od početka ograničavati prinos suradnika na „punjenje“ repozitorija datotekama, a kako je jedno od dogovorenih načela bilo da se omogući preoblikovanje mrežnog sjedišta prema iskazanim željama i potrebama suradnika, od samog se početka paralelno izgrađuje portal školskog knjižničarstva i repozitorij knjižničarskih radova. <br />
<br />
<br />
== Sadržaj mrežnoga sjedišta ==<br />
<br />
<br />
Sadržajno smo predvidjeli objedinjavanje datoteka i objavljivanje članaka koje su napravili školski knjižničari, kao i one kojima se koriste školski knjižničari, tako da svatko može samostalno i bez posrednika objaviti datoteku i(li) članak, ali i da to možemo raditi međusobno surađujući i zajednički izrađujući. Suradnja se temelji na načelu ravnopravnosti: svatko je dobrodošao i svatko može dodati ili promijeniti bilo što. Nemamo i ne namjeravamo imati hijerarhijski organiziranu upravljačku strukturu pri čemu bi neki suradnici imali više, a neki manje prava; samo radi zaštite od namjernog ili slučajnog uništavanja, novim suradnicima je na početku ograničen pristup do nekih funkcija softvera. <br />
<br />
U repozitoriju datoteka i na prostoru portala prikupljaju se i prezentiraju sadržaji iz područja nastavnih priprava i prikaza nastavnog rada; književne kritike i anotacije, prikazi izložaba i drugi primjeri dobre prakse; prikazi rada županijskih stručnih vijeća i matičnih službi u svim fazama, od objavljivanja poziva na sastanke, do završnih izvješća o radu; ažuriramo popise, preglede i komentare zakona i drugih propisa koji se odnose na školske knjižničare; pratimo i dajemo preglede rada udruga, društava i institucija koje se bave knjižničarstvom; oblikujemo popise i pregledne stranice školskih knjižnica i knjižničara; najavljujemo, pratimo i bilježimo događaje i skupove, događanja i zbivanja – čime stvaramo svojevrsni godišnjak (slika 1). <br />
<br />
Slika 1 Sadržaj mrežnog prostora<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
U prvih devet mjeseci rada, najviše je datoteka prikupljenih na www.knjiznicari.hr napravljeno pomoću programa MS Power Point i MS Word, članci se pišu izravno i pohranjuju u obliku mrežne stranice, mogu biti ilustrirani slikama prethodno prenijetima na repozitorij ili umetnutima pomoću poveznica na njihovu lokaciju na internetu.<br />
<br />
Datoteke i članke mogu pregledavati i preuzimati svi posjetitelji, a objavljivati ih mogu prethodno učlanjeni suradnici. Učlanjenje je besplatno i jednostavno. Suradnici mogu objavljivati svoje ili tuđe radove, uz uvjet da je to omogućeno ne kršeći autorska prava. Sve datoteke i članci izvorno objavljeni na www.knjiznicari.hr također su zaštićeni autorskim pravima prema licenci Creative Commons i GNU-GPL. <br />
<br />
Datoteke i članke moguće je pretraživati prema naslovu, autoru, ključnim riječima (predmetnicama) i kroz softverski automatski generirane stranice. <br />
<br />
<br />
== Tehnička izvedba ==<br />
<br />
<br />
Razmišljajući o tehničkoj strani, od početka smo planirali pokrenuti mrežno sjedište na takvoj platformi koja će omogućiti postupan rast i širenje bez programskih ograničenja, stoga sustav za upravljanje sadržajem mora biti temeljen na bazi podataka; u suprotnom bi, pohranom u html-datotekama, s porastom broja datoteka došlo do usporavanja otvaranja stranica.<br />
<br />
Načelno smo se dogovorili da sustav za upravljanje sadržajem izaberemo među nekim od ponuđenih „besplatnih“ softvera, odnosno onih otvorenog koda. <br />
<br />
Odredili smo kriterije koje potencijalni sustav za upravljanje sadržajem mora imati te smo prema tim kriterijima došli do užeg izbora potencijalno zanimljivih programa koji bi mogli biti softverska platforma za repozitorij knjižničarskih radova, a kasnije i za portal školskog knjižničarstva.<br />
<br />
Primarni zahtjevi (program mora imati sve tražene karakteristike):<br />
* Korisničko sučelje mora biti što jednostavnije za objavljivanje multimedijalnih sadržaja, to jest mora omogućiti školskom knjižničaru koji nije informatički stručnjak na što jednostavniji način objavljivanje teksta, fotografija i drugih digitalnih sadržaja. <br />
* Sučelje mora biti na hrvatskom jeziku.<br />
* Administratorski dio mora biti što jednostavniji kako bismo ga sami knjižničari mogli administrirati. <br />
Sekundarni zahtjevi (program mora imati što više ovih karakteristika):<br />
* Program mora omogućiti prijavljenim suradnicima objavljivanje, a kasnije i izmjenu sadržaja na što jednostavniji način.<br />
* Uz svaki članak mora postojati mogućnost da posjetitelji neposredno ostavljaju svoje komentare (ponajprije pohvale, pozitivna iskustva, prijedloge poboljšanja i sl.). Neprijavljenim korisnicima može se onemogućiti upisivanje komentara.<br />
* Mogućnost upisivanja teksta, ali i dodavanja slika, audio i video zapisa.<br />
* Automatsko generiranje stranica (ili dijelova stranica) na kojima je popis zadnje objavljenih radova, stranica (radova) s najviše preuzimanja, najbolje ocijenjenih radova i drugih statističkih podataka.<br />
* Automatsko generiranje stranica (ili dijelova stranica) na kojima je popis autora s pripadajućim radovima, popis naslova i različiti drugi popisi prema drugim kriterijima.<br />
* Automatski generirane oznake za stranice (radove) koji su izmijenjeni, sa zabilježenim datumom izmjene. <br />
* Jednostavno i složeno pretraživanje radova te redanje pretraženih radova prema određenim kriterijima, kao i filtriranje prilikom pretraživanja na samo određene karakteristike.<br />
Tercijarni zahtjevi (mogu prevagnuti ukoliko dva ili više programa u užem krugu podjednako udovoljavaju zahtjevima):<br />
* Mogućnost da svaki korisnik svakoj svojoj stranici (barem onom dijelu na kojem je njegov dio sadržaja, a ne zajednički «okvir») može mijenjati grafički izgled na jednostavan način.<br />
* Mogućnost samostalne izradbe novih stranica (značajno kod portalizacije projekta).<br />
* Hijerarhija dozvola – da suradnici s više vještina i više povjerenja mogu dobiti dodatna ovlaštenja upravljanja sadržajem. <br />
* Hijerarhija članstva – osim hijerarhije ovlaštenja, bilo bi dobro da se «marljivije» članove može «nagraditi» različitim stupnjem članstva – korektno je da aktivni članovi dobiju određeno priznanje. <br />
<br />
Usporedbom karakteristika 20-ak programa, u najužem izboru su se našli Joomla, Moodle, PHP Nuke i MediaWiki. Odlučili smo se za MediaWiki jer je ispunio većinu kriterija (osim ocjenjivanja/bodovanja), a ponajviše stoga što je najmanja razlika u očekivanoj razini informatičkog predznanja između „običnog“ suradnika i „administratora“.<br />
<br />
Pretpostavljali smo da će repozitorij sadržavati mnoštvo različitih dokumenata, a posao knjižničara jest organizirati informacije. Ovaj sustav omogućuje da svaki knjižničar samostalno i jednostavno upravlja sadržajem, svaki školski knjižničar putem mrežnog sučelja može objavljivati i klasificirati svoje i tuđe radove, a ne mora naučiti HTML, PHP niti mora ugoditi FTP. Sve može raditi preko sučelja svoga mrežnog preglednika. <br />
<br />
Ipak, potrebno je naučiti dvadesetak novih tehnika, ali mnoštvo suradnika na Wikipedijama dokaz su da se te vještine mogu brzo i lako svladati.<br />
<br />
MediaWiki je potekao iz ideje GNU enciklopedije (što je imanentno knjižničarima), u stalnom je rastu i razvoju jer je to programska platforma Wikipedije – najpoznatije svjetske mrežne enciklopedije – čime je zajamčena popularizacija softvera, a stalni je trend da uz klasične mrežne stranice, različite tvrtke i institucije pokreću i svoje wikije – kao mjesta razmjene ideja i informacija te zajedničkog i suradničkog rada na projektima. <br />
<br />
Time otvaramo mogućnost da na najkvalitetnijoj programskoj platformi školski knjižničari surađuju, okupljaju se i razmjenjuju ideje i radove radi ostvarenja zajedničkog cilja – afirmacije struke, poboljšavanja uvjeta rada, pružanja kvalitetnije usluge korisnicima, što sve u konačnici vodi ostvarenju knjižničarskog poslanja – izgradnje boljega svijeta.<br />
<br />
Nakon prvih 9 mjeseci na www.knjiznicari.hr objavljeno je dvjestotinjak datoteka i više od 200 članaka, ne računajući stranice pomoći. U pozadini projekta je neformalna skupina školskih knjižničara, učlanjeno je više od 100 suradnika, polazna stranica posjećena je više od 8000 puta, što su prilično impresivni podatci, budući da je ukupna hrvatska školskoknjižničarska zajednica manja od 1000 ljudi, od kojih mnogi još uvijek nemaju pristup računalima ili odbijaju rad na njima.<br />
<br />
<br />
<br />
== E-učenje kao sredstvo i proces ==<br />
<br />
<br />
E-učenje na www.knjiznicari.hr pojavljuje se kao sredstvo i kao proces. Najveći broj pohranjenih radova i objavljenih članaka može se, zapravo, definirati objektima učenja ; a poučavanjem i učenjem putem interneta o tome kako ostvariti suradnju na www.knjiznicari.hr, suradnici se uključuju u sam proces e-učenja.<br />
<br />
Primjeri dobre prakse termin je koji rabimo u školskom knjižničarstvu, a koji obuhvaća šire područje od termina objekti učenja, jer posao školskog knjižničara, osim nastavnih priprava za odgojno-obrazovnu djelatnost, obuhvaća i razne aspekte rada u kulturno-javnoj i stručno-knjižničarskoj djelatnosti, pa se, govoreći o primjeru dobre prakse, može govoriti o letku ili označivanju polica s knjigama, ali i o cjelovitim modelima međupredmetne projektne nastave. Primjeri dobre prakse na www.knjiznicari.hr višekratno su uporabivi materijali. Za sad su datoteke i članci na www.knjiznicari.hr namijenjeni za učenje ponajprije školskim knjižničarima, ali tek očekujemo izradu takvih stranica koje su namijenjene učenicima u nastavi knjižničarstva .<br />
<br />
<br />
== Poteškoće u učenju i poučavanju korištenja wikija ==<br />
<br />
<br />
Wiki kao sustav za upravljanje sadržajem pokazao se sretnim spojem, budući da smo imali u vidu da većina budućih suradnika – školskih knjižničara – nisu informatički stručnjaci, a također smo željeli ponuditi sustav koji ne će stvarati jaz između administratora i „običnih suradnika“. Procijenili smo, primjerice, da Joomla nudi nešto jednostavnije i istodobno atraktivnije inačice sučelja i naizgled jednostavnu kombinaciju pojedinih modula, no administriranje sustava ipak iziskuje iznadprosječna informatička znanja, vještine i iskustva, te na taj način unaprijed otežava pristup suradnicima s manje informatičkog znanja, stvara jaz između suradnika koji će administrirati i onih koji će samo dodavati sadržaj, dok se u slučaju wikija ista znanja i vještine potrebna za objavljivanje datoteka i članaka koriste i za administriranje cijelog softvera . Procijenili smo da Moodle nudi sjajne mogućnosti za obradu nastavnih sadržaja korištenjem interneta, no da je zbog svojih brojnih mogućnosti potrebno „svladati mnoštvo novog gradiva“, nije pogodan za portalizaciju, a korištenjem wikija suradnici mogu veoma brzo i jednostavno, s najmanje prethodnog učenja početi surađivati – kao što se možemo uvjeriti na primjeru Wikipedije.<br />
<br />
Premda je odabran sustav za upravljanje sadržajem koji omogućuje suradnju bez poznavanja HTML-a ili nekog sličnog jezika i bez ugađanja FTP-a, već samo korištenjem mrežnog preglednika, premda je MediaWiki veoma popularan softver i na različitim inačicama Wikipedije mnoštvo suradnika brzo i jednostavno počinje surađivati, premda se gotovo redovito spominje u kontekstu Weba 2.0 – na početku rada suradnici su nailazili na mnoštvo problema. Evo nekoliko najčešćih:<br />
* S obzirom na probleme na poslužitelju, na koje nismo mogli utjecati, povremeno se polazna stranica uopće nije prikazivala, već umjesto nje „pomoćna“ stranica s porukom na engleskom jeziku kojom se posjetitelje obavještava o problemima na poslužitelju. To je mnoge posjetitelje zbunilo i navelo na sumnju da www.knjiznicari.hr još ne postoji, da je hakiran i sl.<br />
* Neki suradnici, premda vični slanju i primanju e-poruka i surfanju internetom, nisu znali upotrijebiti klizač, te su zaključili da postoje samo one poveznice koje su vidljive na zaslonu monitora.<br />
* Nekim suradnicima, premda veoma iskusnima u služenju internetom, ovo je bio prvi susret s nekim wiki-sustavom, a korištenje im se pokazalo prezahtjevnim – bio je problem na tipkovnici računala pronaći uglate zagrade, upisivati tekst unutar okna za upisivanje i služenje sličicama iznad okna – premda je sam sustav veoma sličan rješenjima na mnogim forumima.<br />
* Nekim suradnicima mnoštvo poveznica na vrhu, na dnu i u lijevom bočnom izborniku bilo je preveliko opterećenje.<br />
* Neki su suradnici pokušali prenijeti velike datoteke, a budući da se „ništa nije dogodilo“ nakon desetak sekundi, zaključili su da sustav ne funkcionira.<br />
* Nekim suradnicima bilo je preteško svladati služenje sustavom kartica uz pripadajuću mrežnu stranicu. <br />
* Neki suradnici plašili su se kliknuti na karticu „uredi“, nešto napisati i to pohraniti – da nešto ne bi pokvarili. <br />
* Primjedbe i sugestije suradnika vezane uz probleme u snalaženju i suradnji na wikiju nastojali smo iskoristiti kako bismo napravili adekvatne stranice pomoći. Uskoro smo, na žalost, zaključili da suradnici ne vole čitati stranice pomoći, makar bile i bogato ilustrirane. <br />
<br />
<br />
== Izazovi stranica pomoći kao oblika e-obrazovanja ==<br />
<br />
<br />
Premda često istican kao veoma jednostavan za korištenje, wiki se pokazao prilično kompliciranim i prezahtjevnim sustavom za većinu suradnika. Iako je većina suradnika a priori odbijala služiti se priloženima stranicama pomoći, za one koji su prešli tu barijeru, stranice pomoći pokazale su se veoma zahtjevnim oblikom e-poučavanja, ponajprije zbog različitog stupnja znanja u korištenju mrežnih preglednika, različitih navika služenja internetom i webom. <br />
<br />
Želeći wiki iskoristiti kao sredstvo za posredovanje primjera dobre prakse, pri čemu se sastavnica e- u e-obrazovanju odnosi ponajprije na primjenu računala i interneta, odnosno informatičke tehnologije radi kvalitetnijeg poučavanja, suočavamo se s potrebom izrade kvalitetnog e-obrazovanja u služenju wikijem. Pri tom nailazimo na brojne probleme. Velik je problem što još uvijek ne postoji sustavna edukacija nastavnog osoblja (uključujući školske knjižničare) u korištenju informatičke tehnologije, a sustav kratkih tečajeva i provjere znanja ECDL pokazao se nedostatnim za suradnju u wiki-okružju, budući da su velikih, početničkih problema u služenju wikijem imali i neki od suradnika koji su uspješno položili svih 7 ECDL modula. Budući da su nastavnici znanja u korištenju internetom stekli uglavnom metodama „pokušaja i pogrješke“, sukladno vlastitim afinitetima, velika je razlika, ne u stupnju, već u sadržaju znanja služenja internetom. Tako, primjerice, pišući stranice pomoći, jedne te iste elemente jedni suradnici smatraju podrazumijevajućima, a drugi neophodnima za objašnjenje. U takvoj situaciji veoma je teško napisati stranice pomoći koje će biti kratke i jednostavne, a u isti mah objasniti sve dijelove potrebne za razumijevanje nekom suradniku, bez zalihosti. Ne radi se o tome da se napišu odvojene stranice pomoći za suradnike s osnovnim i naprednim predznanjem, već o činjenici da suradnici s istom količinom predznanja vladaju različitim sadržajima. <br />
<br />
Želeći kolegama kao suradnicima dati u ruke jednostavan alat za mrežnu suradnju, nailazimo na potrebu iznalaženja adekvatne metodike poučavanja korištenja wiki-sustava za upravljanje sadržajem, a što bitno otežava različit sadržaj informatičkog predznanja i vještina.<br />
<br />
Dodatni problem jest nemotiviranost kolega za suradnju. Premda suradnjom na www.knjiznicari.hr iskazujemo međusobnu solidarnost i ostvarujemo povećanu vidljivost, dostupnost i utjecaj, još uvijek je čest slučaj da neposredno nadređeni školskim knjižničarima angažman knjižničara na internetu smatraju nepotrebnim, a povezivanje školskih knjižnica putem interneta luksuzom. Nadamo se da će se to uskoro promijeniti, da će škole početi više bilježiti i arhivirati, imati od toga određene koristi te stvarati školske repozitorije. Knjižničari su u tom poslu najpozvaniji sudjelovati u načinima označivanja, stvaranju pregleda i dobavljanja školskih i nastavnih materijala, a suradnjom sa školskim informatičarima ostvaruju se najbolji rezultati na terenu. Angažmanom na portalu i repozitoriju, na Hrvatskoj mreži školskih knjižničara, školski knjižničari stječu neophodna znanja i vještine, a istodobno skreću pozornost na činjenicu da su poželjna profesija u stvaranju budućih školskih i nastavnih repozitorija, arhiva i digitalnih knjižnica.<br />
<br />
<br />
== Literatura: ==<br />
<br />
* Bubaš, G. (2007.): “Objekti učenja: zašto i kako”. http://www.skole.hr/nastavni-materijali/o-materijalima?news_hk=5372&news_id=213&mshow=509 <br />
* Lasić-Lazić, J., Banek Zorica, M., Špiranec, S. (2005): “Repozitoriji digitalnog obrazovnog materijala kao sastavnica kvalitete suvremenih koncepta obrazovanja”. Edupoint : časopis o primjeni informacijskih tehnologija u obrazovanju 5(33).<br />
* Lasić-Lazić, J., Slavić, A., Banek Zorica, M. (2004): “Bibliotečna klasifikacija kao pomagalo u organizaciji znanja” // Odabrana poglavlja iz organizacije znanja / Lasić-Lazić, Jadranka (ur.). Zagreb : Zavod za informacijske studije<br />
<br />
<br />
== Preuzimanje datoteke u fromatu ''.doc'' ==<br />
<br />
== Preuzimanje datoteke u fromatu ''.ppt'' ==<br />
<br />
[[Predmetnica:repozitorij]]<br />
[[Predmetnica:wiki]]<br />
[[Predmetnica:portal]]<br />
[[Predmetnica:e-učenje]]<br />
[[Predmetnica:Josip Rihtarić]]</div>Josip65