Školska knjižnica OŠ "LJUDEVIT GAJ", KRAPINA
OSNOVNA ŠKOLA "LJUDEVIT GAJ" KRAPINA |
Trg Stjepana Radića 1 |
Telefon: |
049 370 618 |
Telefaks: |
049 354 233 |
E-pošta |
Mrežna adresa |
Ravnatelj/ica: |
IGNAC PAVIĆ |
Broj nastavnika:63
|
Školska knjižnica
- Radno vrijeme:PONEDJELJAK, ČETVRTAK: 11 – 17 sati i UTORAK, SRIJEDA, PETAK: 7.30 – 13.30 sati
- Smještaj:Knjižnica je smještena u prizemlju zgrade, neposredno uz sam ulaz, na povoljnom mjestu sukladno odredbama Standarda za školske knjižnice. Prostor se odlikuje dovoljnom količinom prirodne svjetlosti, parketnih podnih obloga.
- Površina:48 m2 ; prostor je jedinstven
- Oprema:namještaj čine jednostrane police za knjige (195x80 cm; 9 kom), dvostrane police za knjige (195x80 cm; 8 kom), 1 polica za časopise, 2 police sa ormarićem i staklenim vratima za smještaj zaštićene zbirke, 2 police s ormarićem za smještaj referentne zbirke, ormar za AV-građu, korito za slikovnice, izložbeni panoi; police s knjigama smještene su uz zidove i dijelom u češljasti položaj
- Broj čitateljskih mjesta:20
- Broj računala u školskoj knjižnici:3
- Broj računala s pristupom internetu:3
- Veza s internetom:ADSL
- Program za knjižnično poslovanje:Metel win
Knjižnični fond
- Knjižni fond:učenički fond: 3 117 svezaka, nastavnički fond: 915 sveska, zaštićena zbirka: 156 sveska; ukupno 4 188 svezaka (stanje s 31.12.2007.)
- Periodika:17
- AV-građa:155 videokaseta
- Elektronička građa:CD / DVD : 45 + 94 = 139
Povijest školske knjižnice
Ne postoji nikakav pisani trag o tome kad je knjižnica osnovana. Pretpostavlja se da to bilo negdje oko 1970. godine jer čak ni datum unosa prvog sveska u inventarnu knjigu nije zabilježen. Do 01.09.2005. knjižnicu nisu vodili knjižničari, već učitelji hrvatskog jezika sa zaduženjem od 6 sati tjedno u knjižnici. Od tog datuma škola dobiva odobrenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za zaposlenje knjižničara na puno radno vrijeme. Revizija knjižničnog fonda rađena je prvi puta, i to u vremenu od 15.12.2005. do 15.09.2006. g. kada su zapisnici o reviziji i otpisu predani Školskom odboru na usvajanje.
Veliki nesrazmjer, razlika između stvarnog broja knjiga: 3.332 i tzv. 7.993 uvedenih svezaka u inventar je zbog slijedećeg: knjižnicu do 01.09.2005. nisu vodili knjižničari već nestručno osoblje, inventarne knjige su vođene vrlo nepravilno i nestručno, s velikim greškama, god. 1978. došlo je do cijepanja 2 osnovnih škola pa tako i cijepanja knjižničnog fonda bez pravilnog otpisa, početkom 90-tih otpisan je velik broj neaktualne građe koji nije proveden stručno, u istu inventar knjigu su se uvodili časopisi, udžbenici, priručnici, audiovizualna građa, katalozi izdavača, radni listići…, preskakani su inventarni brojevi (desetak, a i stotinu brojeva), knjige su posuđivane bez zaduženja…
Nabava
Obnova prostora knjižnice započela je krajem nastavne godine 2005./06. Dotad se knjižnica koristila i kao učionica za nastavu u A-smjeni te je radno vrijeme knjižnice bilo vezano uz B-smjenu, čime su učenici A-smjene bili zakinuti za korištenje usluga knjižnice. To je bio poticaj da se krene u obnovu prostora i omogućavanje jednakih uvjeta svim učenicima.
Od 01.09.2006. g. opremljena je novim namještajem, tako da je nova školska godina 2006./07. započela s novom knjižnicom.
Osnovni ciljevi i zadaće HNOS-a traže da školske knjižnice budu važna poveznica u suvremenom odgojno-obrazovnom procesu te se nameće nova zadaća školske knjižnice (uz razvijanje vještina pisanja i čitanja) - uvođenje učenika u svijet informacija poučavajući ih samostalnoj uporabi različitih izvora informacija i znanja.
Želja da školska knjižnica postane otvoreno, slobodno, kulturno, poticajno, stvaralačko i sigurno obrazovno okružje u kojem svi mogu raditi na različitim zadacima pomalo je ostvarena. Brojne aktivnosti, događaji, manifestacije potaknule su učenike da se uključe u život knjižnice te se ubrzo pokazalo da je postojeći prostor premali za sve one koji žele sudjelovati. Tako se za 'susrete u knjižnici' koriste prostori blagovaonice i dvorane za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, a za potrebe nastave iz knjižnično-informacijske pismenosti koristi se sve više i učionica za informatiku.
„Pojam učenje se odnosi na osobu i znači određeno poboljšanje u ponašanju, informacijama, znanju, razumijevanju, stavovima, vrednotama ili vještinama stečenim u svim vrstama i oblicima obrazovanja i učenja - formalnim, neformalnim, informalnim (ISCED, paragraf 9 - Europski okvir ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje, Nevenka Lončarić Jelačić)“. - Odatle pojam cjeloživotno učenje, koji postaje motom svake knjižnice, a sadržan je u često citiranim riječima iz knjige “Učenje blago u nama” koje su naš cilj: učiti znati, učiti činiti, učiti biti i učiti biti za drugoga.
Mrežna adresa
[]
Mrežni katalog
[]
[[Slika: |left|250px|thumb|Opiši fotografiju knjižnice]] |
Školska knjižničarka
[[Slika: |thumb|250px|right|Ovdje upiši ime i prezime knjižničarke]]
Radno vrijeme: