Udruga knjižničari.jpg
Knjižničari
Hrvatska mreža školskih knjižničara

Školska knjižnica OŠ "LJUDEVIT GAJ", KRAPINA

Izvor: UDK02
(Usporedba među inačicama)
Skoči na: izbornici, traži
Redak 44: Redak 44:
 
Do 01.09.2005. knjižnicu nisu vodili knjižničari, već učitelji hrvatskog jezika sa zaduženjem od 6 sati tjedno u knjižnici. Od tog datuma škola dobiva odobrenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za zaposlenje knjižničara na puno radno vrijeme.
 
Do 01.09.2005. knjižnicu nisu vodili knjižničari, već učitelji hrvatskog jezika sa zaduženjem od 6 sati tjedno u knjižnici. Od tog datuma škola dobiva odobrenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za zaposlenje knjižničara na puno radno vrijeme.
 
Revizija knjižničnog fonda rađena je prvi puta, i to u vremenu od 15.12.2005. do 15.09.2006. g. kada su zapisnici o reviziji i otpisu predani Školskom odboru na usvajanje.  
 
Revizija knjižničnog fonda rađena je prvi puta, i to u vremenu od 15.12.2005. do 15.09.2006. g. kada su zapisnici o reviziji i otpisu predani Školskom odboru na usvajanje.  
 
 
 
 
Veliki nesrazmjer, razlika između stvarnog broja knjiga: 3.332 i tzv. 7.993 uvedenih svezaka u inventar je zbog slijedećeg: knjižnicu do 01.09.2005. nisu vodili knjižničari već nestručno osoblje, inventarne knjige su vođene vrlo nepravilno i nestručno, s velikim greškama, god. 1978. došlo je do cijepanja 2 osnovnih škola pa tako i cijepanja knjižničnog fonda bez pravilnog otpisa, početkom 90-tih otpisan je velik broj neaktualne građe koji nije proveden stručno, u istu inventar knjigu su se uvodili časopisi, udžbenici, priručnici, audiovizualna građa, katalozi izdavača, radni listići…, preskakani su inventarni brojevi (desetak, a i stotinu brojeva), knjige su posuđivane bez zaduženja…
 
Veliki nesrazmjer, razlika između stvarnog broja knjiga: 3.332 i tzv. 7.993 uvedenih svezaka u inventar je zbog slijedećeg: knjižnicu do 01.09.2005. nisu vodili knjižničari već nestručno osoblje, inventarne knjige su vođene vrlo nepravilno i nestručno, s velikim greškama, god. 1978. došlo je do cijepanja 2 osnovnih škola pa tako i cijepanja knjižničnog fonda bez pravilnog otpisa, početkom 90-tih otpisan je velik broj neaktualne građe koji nije proveden stručno, u istu inventar knjigu su se uvodili časopisi, udžbenici, priručnici, audiovizualna građa, katalozi izdavača, radni listići…, preskakani su inventarni brojevi (desetak, a i stotinu brojeva), knjige su posuđivane bez zaduženja…
 
Nabava
 
 
 
 
Obnova prostora knjižnice započela je krajem nastavne godine 2005./06. Dotad se knjižnica koristila i kao učionica za nastavu u A-smjeni te je radno vrijeme knjižnice bilo vezano uz B-smjenu, čime su učenici A-smjene bili zakinuti za korištenje usluga knjižnice. To je bio poticaj da se krene u obnovu prostora i omogućavanje jednakih uvjeta svim učenicima.  
 
Obnova prostora knjižnice započela je krajem nastavne godine 2005./06. Dotad se knjižnica koristila i kao učionica za nastavu u A-smjeni te je radno vrijeme knjižnice bilo vezano uz B-smjenu, čime su učenici A-smjene bili zakinuti za korištenje usluga knjižnice. To je bio poticaj da se krene u obnovu prostora i omogućavanje jednakih uvjeta svim učenicima.  
 
Od 01.09.2006. g. opremljena je novim namještajem, tako da je nova školska godina 2006./07. započela s novom knjižnicom.
 
Od 01.09.2006. g. opremljena je novim namještajem, tako da je nova školska godina 2006./07. započela s novom knjižnicom.
 
Osnovni ciljevi i zadaće HNOS-a traže da školske knjižnice budu važna poveznica u suvremenom odgojno-obrazovnom procesu te se nameće nova zadaća školske knjižnice (uz razvijanje vještina pisanja i čitanja) - uvođenje učenika u svijet informacija poučavajući ih samostalnoj uporabi različitih izvora informacija i znanja.  
 
Osnovni ciljevi i zadaće HNOS-a traže da školske knjižnice budu važna poveznica u suvremenom odgojno-obrazovnom procesu te se nameće nova zadaća školske knjižnice (uz razvijanje vještina pisanja i čitanja) - uvođenje učenika u svijet informacija poučavajući ih samostalnoj uporabi različitih izvora informacija i znanja.  
 
Želja da školska knjižnica postane otvoreno, slobodno, kulturno, poticajno, stvaralačko i sigurno obrazovno okružje u kojem svi mogu raditi na različitim zadacima pomalo je ostvarena. Brojne aktivnosti, događaji, manifestacije potaknule su učenike da se uključe u život knjižnice te se ubrzo pokazalo da je postojeći prostor premali za sve one koji žele sudjelovati. Tako se za 'susrete u knjižnici' koriste prostori blagovaonice i dvorane za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, a za potrebe nastave iz knjižnično-informacijske pismenosti koristi se sve više i učionica za informatiku.
 
Želja da školska knjižnica postane otvoreno, slobodno, kulturno, poticajno, stvaralačko i sigurno obrazovno okružje u kojem svi mogu raditi na različitim zadacima pomalo je ostvarena. Brojne aktivnosti, događaji, manifestacije potaknule su učenike da se uključe u život knjižnice te se ubrzo pokazalo da je postojeći prostor premali za sve one koji žele sudjelovati. Tako se za 'susrete u knjižnici' koriste prostori blagovaonice i dvorane za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, a za potrebe nastave iz knjižnično-informacijske pismenosti koristi se sve više i učionica za informatiku.
„Pojam učenje se odnosi na osobu i znači određeno poboljšanje u ponašanju, informacijama, znanju, razumijevanju, stavovima, vrednotama ili vještinama stečenim u  svim vrstama i oblicima obrazovanja i učenja - formalnim, neformalnim, informalnim (ISCED, paragraf 9 - Europski okvir ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje, Nevenka Lončarić Jelačić)“. - Odatle pojam cjeloživotno učenje, koji postaje motom svake knjižnice, a sadržan je u često citiranim riječima iz knjige “Učenje blago u nama” koje su naš cilj: učiti znati, učiti činiti, učiti biti i učiti biti za drugoga.  
+
„Pojam učenje se odnosi na osobu i znači određeno poboljšanje u ponašanju, informacijama, znanju, razumijevanju, stavovima, vrednotama ili vještinama stečenim u  svim vrstama i oblicima obrazovanja i učenja - formalnim, neformalnim, informalnim (ISCED, paragraf 9 - Europski okvir ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje, Nevenka Lončarić Jelačić)“. - Odatle pojam cjeloživotno učenje, koji postaje motom svake knjižnice, a sadržan je u često citiranim riječima iz knjige “Učenje blago u nama” koje su i naš cilj: učiti znati, učiti činiti, učiti biti i učiti biti za drugoga.
  
 
|      http://www.nazivknjiznice.hr www.nazivknjiznice.hr=
 
|      http://www.nazivknjiznice.hr www.nazivknjiznice.hr=

Inačica od 11:50, 27. lipnja 2008.


Zgrada matične škole "Ljudevit Gaj" Krapina

OSNOVNA ŠKOLA "LJUDEVIT GAJ" KRAPINA

Trg Stjepana Radića 1
HR-49 000 Krapina

Telefon:

049 370 618

Telefaks:

049 354 233

E-pošta

mailto:os-krapina-002@skole.t-com.hr

Mrežna adresa

[1]

Ravnatelj/ica:

IGNAC PAVIĆ

Broj nastavnika:63
Broj učenika:633
Broj odjela:33

Školska knjižnica

  • Radno vrijeme:PONEDJELJAK, ČETVRTAK: 11 – 17 sati i UTORAK, SRIJEDA, PETAK: 7.30 – 13.30 sati
  • Smještaj:Knjižnica je smještena u prizemlju zgrade, neposredno uz sam ulaz, na povoljnom mjestu sukladno odredbama Standarda za školske knjižnice. Prostor se odlikuje dovoljnom količinom prirodne svjetlosti, parketnih podnih obloga.
  • Površina:48 m2 ; prostor je jedinstven
  • Oprema:namještaj čine jednostrane police za knjige (195x80 cm; 9 kom), dvostrane police za knjige (195x80 cm; 8 kom), 1 polica za časopise, 2 police sa ormarićem i staklenim vratima za smještaj zaštićene zbirke, 2 police s ormarićem za smještaj referentne zbirke, ormar za AV-građu, korito za slikovnice, izložbeni panoi; police s knjigama smještene su uz zidove i dijelom u češljasti položaj
  • Broj čitateljskih mjesta:20
  • Broj računala u školskoj knjižnici:3
  • Broj računala s pristupom internetu:3
  • Veza s internetom:ADSL
  • Program za knjižnično poslovanje:Metel win
[[Slika: |left|250px|thumb|Umjesto ovog teksta opisati sliku]]

Knjižnični fond

  • Knjižni fond:učenički fond: 3 117 svezaka, nastavnički fond: 915 sveska, zaštićena zbirka: 156 sveska; ukupno 4 188 svezaka (stanje s 31.12.2007.)
  • Periodika:17
  • AV-građa:155 videokaseta
  • Elektronička građa:CD / DVD : 45 + 94 = 139

Povijest školske knjižnice

Ne postoji nikakav pisani trag o tome kad je knjižnica osnovana. Pretpostavlja se da to bilo negdje oko 1970. godine jer čak ni datum unosa prvog sveska u inventarnu knjigu nije zabilježen. Do 01.09.2005. knjižnicu nisu vodili knjižničari, već učitelji hrvatskog jezika sa zaduženjem od 6 sati tjedno u knjižnici. Od tog datuma škola dobiva odobrenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za zaposlenje knjižničara na puno radno vrijeme. Revizija knjižničnog fonda rađena je prvi puta, i to u vremenu od 15.12.2005. do 15.09.2006. g. kada su zapisnici o reviziji i otpisu predani Školskom odboru na usvajanje. Veliki nesrazmjer, razlika između stvarnog broja knjiga: 3.332 i tzv. 7.993 uvedenih svezaka u inventar je zbog slijedećeg: knjižnicu do 01.09.2005. nisu vodili knjižničari već nestručno osoblje, inventarne knjige su vođene vrlo nepravilno i nestručno, s velikim greškama, god. 1978. došlo je do cijepanja 2 osnovnih škola pa tako i cijepanja knjižničnog fonda bez pravilnog otpisa, početkom 90-tih otpisan je velik broj neaktualne građe koji nije proveden stručno, u istu inventar knjigu su se uvodili časopisi, udžbenici, priručnici, audiovizualna građa, katalozi izdavača, radni listići…, preskakani su inventarni brojevi (desetak, a i stotinu brojeva), knjige su posuđivane bez zaduženja… Obnova prostora knjižnice započela je krajem nastavne godine 2005./06. Dotad se knjižnica koristila i kao učionica za nastavu u A-smjeni te je radno vrijeme knjižnice bilo vezano uz B-smjenu, čime su učenici A-smjene bili zakinuti za korištenje usluga knjižnice. To je bio poticaj da se krene u obnovu prostora i omogućavanje jednakih uvjeta svim učenicima. Od 01.09.2006. g. opremljena je novim namještajem, tako da je nova školska godina 2006./07. započela s novom knjižnicom. Osnovni ciljevi i zadaće HNOS-a traže da školske knjižnice budu važna poveznica u suvremenom odgojno-obrazovnom procesu te se nameće nova zadaća školske knjižnice (uz razvijanje vještina pisanja i čitanja) - uvođenje učenika u svijet informacija poučavajući ih samostalnoj uporabi različitih izvora informacija i znanja. Želja da školska knjižnica postane otvoreno, slobodno, kulturno, poticajno, stvaralačko i sigurno obrazovno okružje u kojem svi mogu raditi na različitim zadacima pomalo je ostvarena. Brojne aktivnosti, događaji, manifestacije potaknule su učenike da se uključe u život knjižnice te se ubrzo pokazalo da je postojeći prostor premali za sve one koji žele sudjelovati. Tako se za 'susrete u knjižnici' koriste prostori blagovaonice i dvorane za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, a za potrebe nastave iz knjižnično-informacijske pismenosti koristi se sve više i učionica za informatiku. „Pojam učenje se odnosi na osobu i znači određeno poboljšanje u ponašanju, informacijama, znanju, razumijevanju, stavovima, vrednotama ili vještinama stečenim u svim vrstama i oblicima obrazovanja i učenja - formalnim, neformalnim, informalnim (ISCED, paragraf 9 - Europski okvir ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje, Nevenka Lončarić Jelačić)“. - Odatle pojam cjeloživotno učenje, koji postaje motom svake knjižnice, a sadržan je u često citiranim riječima iz knjige “Učenje blago u nama” koje su i naš cilj: učiti znati, učiti činiti, učiti biti i učiti biti za drugoga.

Mrežna adresa

[]

Mrežni katalog

[]

[[Slika: |left|250px|thumb|Opiši fotografiju knjižnice]]

Školska knjižničarka

[[Slika: |thumb|250px|right|Ovdje upiši ime i prezime knjižničarke]]


Radno vrijeme:

Životopis:

Aktivnosti i događanja u školskoj knjižnici:

Školske knjižnice Republike Hrvatske

Bjelovarsko-bilogorska županija | Brodsko-posavska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Istarska županija | Karlovačka županija | Koprivničko-križevačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Ličko-senjska županija | Međimurska županija | Osječko-baranjska županija | Požeško-slavonska županija | Primorsko-goranska županija | Sisačko-moslavačka županija | Splitsko-dalmatinska županija | Šibensko-kninska županija | Varaždinska županija | Virovitičko-podravska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Zadarska županija | Zagrebačka županija | grad Zagreb

Osobni alati
izbornik za datoteke
Pomoć
for english speaking visitors