Udruga knjižničari.jpg
Knjižničari
Hrvatska mreža školskih knjižničara

Popis i opis radionica na 19. Proljetnoj školi u Šibeniku

Izvor: UDK02
Skoči na: izbornici, traži

Program 19. proljetne škole školskih knjižničara RH


RADIONICE 19. PROLJETNE ŠKOLE ŠKOLSKIH KNJIŽNIČARA RH:


Sadržaj

Radionica br. 1

BR. 1 Zavičajna mapa : motivi zavičajne baštine kao poticaj za integrirani rad i projektnu nastavu u području vizualne kulture (Zdenka Bilušić, prof., voditeljica Centra za vizualnu kulturu djece i mladih Gradske knjižnice «Juraj Šižgorić», Šibenik; Irena Baranić, prof.) – 2 X 15 sudionika – Održava se po Šibeniku.

„Neposredan kontakt učenika s predmetnim svijetom uvjetovat će osobni doživljaj i kompletan osobni podražaj na suptilan način, a stečeno znanje duže će pamtiti. Kako izazvati pozitivan učinak na percepciju učenika?

Posebno je dobar primjer za razradu navedenih programa fiktivno putovanje u prošlost uz pratnju povijesne ličnosti, u ovom slučaju književnika, pjesnika, latinista i humanista Jurja Šižgorića. Doživljaj treba biti vrhunski, a najlakše ga je ostvariti uz pomoć autohtonih kulturnih sadržaja. Samo gledanje kulturnih sadržaja, bez obzira radi li se o umjetninama, građevinama ili predstavama, ne zadovoljava potrebe ovog programa. Novo i proživljeno iskustvo javlja se u interakciji s kulturnim sadržajem kroz aktivan pristup. Naime, na svakoj od 10 točaka, koliko ih uključuje šetnja gradskom jezgrom, učenici rješavaju određeni zadatak. Tih 10 točaka su zapravo kronološki slijed važnijih događanja iz prošlosti grada, a opredmećeni su kroz konkretne likovne ili povijesne zadatke za učenike, koje oni rješavaju na licu mjesta. Tako gradska jezgra postaje svojevrsni otvoreni muzej. Samo treba znati prepoznati izloške.

Ovaj program, naravno, podrazumijeva posebnu pripremu učitelja – vodiča, i ukoliko se odlučite u svojoj školi raditi na sličnom projektu, računajte svakako s timom sastavljenim najmanje od knjižničara, učitelja razredne nastave i nastavnika povijesti i likovne kulture. Na ovakav program se mogu vezati likovni zadaci koji se, naravno, najbolje mogu ostvariti kroz radionicu, te istraživački projekti za učenike koje su oni u stanju samostalno realizirati, naravno, uz koordinaciju mentora učitelja.“


Radionica br. 2

BR. 2 Lutkokazi (Ida Bogadi, str. sur. mentorica, OŠ G. Krkleca, Zagreb; mr.sc. Lidija Dujić)

CILJ:

• pokazati ulogu lutke u motivaciji za čitanje

• upoznavanje, izrada i animacija lutaka-brojki, lutke-zijevalice, lutaka-sjena s grafoskopa

ZADACI: • promicanje kulture čitanja, motivacija učenika za čitanje

• razvijanje socijalnih i komunikoloških vještina

• razvijanje svijesti o drugom (suradnik/ravnopravni partner)

• poticanje stvaralačkog mišljenja i doživljaja umjetničkog djela

• otkrivanje i usvajanje novih književnih činjenica (medijska preoblika književnih elemenata u scenske), sinergija pojmova, scensko provjeravanje kazališne terminologije

• razvijanje verbalnih i neverbalnih oblika komunikacije

UVOD:

• predstavljanje voditeljica, autorica priručnika Lutkokazi, najava dvosatnog druženja/igre/učenja

SREDIŠNJI DIO RADIONICE:

• I. dio radionice: voditeljica Ida Bogadi – upoznavanje, izrada i osnove animacija lutaka-brojki i lutke-zijevalice, motivacija za čitanje lektirnog naslova Medo Winnie zvani Pooh uz asistenciju plišanog medvjedića; ponavljanje osnova animacije

• II. dio radionice: voditeljica Lidija Dujić – kazalište sjena s grafoskopa (blok-sat medijske kulture u školskoj knjižnici)

ZAVRŠNI DIO RADIONICE:

• odvojeni kazališni zadaci spajaju se u zajedničkoj izvedbi (za predstavljanje radne grupe «Lutkokazivanja» na zatvaranju ovogodišnje Proljetne škole)

• ispunjavanje evaluacijskog listića

• podjela Zahvalnica

Radionica br. 3

BR. 3 Knjižničarske vježbe u ozračju nenasilne transformacije sukoba (Vahida Halaba, struč.sur. mentorica, OŠ Poreč)

Zadaci:

- učiti se što jasnijem izražavanju i predstavljanju

- razvijati vještine nenasilne komunikacije

- aktivno slušati i prepoznati modele ponašanja u sukobu

- senzibilizirati se za razne oblike ponašanja kojima će se moći svjedočiti o svojoj odgovornosti

- prepoznati osnovne elemente uspješne suradnje

- znati postaviti pravo pitanje i dati pravi odgovor

- učiti planirati i predstaviti svoj rad, razvijati maštu, socijalne vještine i sposobnosti zamišljanja

- stvaranje empatije prema drugoj osobi i osposobljavanje za samopromatranje

- učiti se zauzeti stav


Radionica br. 4

BR. 4 Otkrijmo tajne Zrinskih i Frankopana(Lada Bobinac, prof., OŠ Granešina, Zagreb)

„Cilj radionice je pokazati da se važne teme učenicima mogu zorno predočiti kroz igru, izradu uporabnih predmeta i slične aktivnosti. Radionica je predviđena za tridesetak osoba, baš koliko ima učenika u razrednom odjelu, a bit će organizirana u manjim skupinama, prema osobnim sklonostima sudionika. Svaki sudionik dobit će svežanj od dvadesetak listova sa slikama u boji i odgovarajućim tekstom, vezanim uz prva spominjanja Zrinskih i Frankopana, njihove posjede, grbove, suvremenike, kulturnu i gospodarsku djelatnost koju su te obitelji promicale, dokumente i književna djela, bitke u kojima su sudjelovali, Zrinski i Frankopani u djelima likovnih majstora i na koncu urota, njihov progon, pogubljenje i prijenos posmrtnih ostataka u zagrebačku katedralu.“ …


Radionica br. 5

BR. 5 Kviz - radost učenja na zabavan način: „Kamo god krenuo zmaj - došao u ZMAJOKRAJ“ (Nataša Bujas, Danijela Kulović, Dječji odjel NKČ Sisak)

„Radionica će se sastojati od tri dijela:

- u prvom dijelu multimedijalnom prezentacijom "Putujemo svijetom - Zmajokraj" bit će predstavljena istoimena izložba koja se održavala u Dječjem odjelu NKČ Sisak od 15.10.-5.11.2005.g. povodom Mjeseca hrvatske knjige.

- u drugom dijelu polaznici radionice upoznat će se s literaturom koja je djelatnicima knjižnice pomogla u postavljanju izložbe i sudjelovanju učenika petih razreda osnovnih škola grada Siska za sudjelovanje u kvizu "Zmajski milijunaš", koji je treći dio ove radionice. Polaznici radionice moći će i sami provjeriti svoje znanje o zmajevima kroz multimedijalnu prezentaciju kviza, knjige, letke, plakate ….“


Radionica br. 6

BR. 6. Školska knjižnica kao pomoć osobama s poteškoćama u čitanju i pisanju (Veronika Čelić-Tica, savjetnica za školske knjižnice, NSK, Zagreb)

Cilj:

Upoznati sudionike radionice sa Smjernicama za građu laganu za čitanje, Uputama za preradbu građe lagane za čitanje za osobe s disleksijom. Raditi u grupama na preradbi tekstova iz školske lektire i dnevnog tiska.



Radionica br. 7

BR. 7 Internet u knjižnici (Jadranka Đoreski, prof. i dipl. knjiž., 3. OŠ Bjelovar i Nikolina Marinić, prof. i dipl. knjiž., Trgovačka škola Bjelovar)

„Tijek radionice:

Polaznici ove radionice bit će na početku kratko upoznati s glavnim karakteristikama interneta te će im biti predloženi načini na koje se kao knjižničari mogu koristiti internetskim servisima. Na radionici će čuti savjete o tome kako pretraživati informacije i pronaći relevantne i točne informacije o građi koja ih zanima. Također će biti riječi i o pravilima lijepoga ponašanja na internetu koja bi se trebala predočiti i korisnicima interneta u školskim knjižnicama.

Moguće je polaznike radionice, ako bude potrebe, podijeliti na dvije grupe, početnu i naprednu. Radionica će se održati u računalnoj učionici. Vrijeme trajanja radionice bit će 90 minuta.“


Radionica br. 8

BR. 8 Računalo u neposrednom odgojno-obrazovnom radu knjižničara (Jadranka Đoreski, prof. i dipl. knjiž., 3. OŠ Bjelovar i Nikolina Marinić, prof. i dipl. knjiž., Trgovačka škola Bjelovar)

„Tijek radionice:

Na početku radionice (koja će se odvijati u računalnoj učionici) polaznicima će biti predstavljene prezentacije koje su napravili učenici Trgovačke škole Bjelovar i 3. osnovne škole Bjelovar i voditeljice radionice. Prezentacije će se ticati nastavnih sadržaja vezanih za neposredni rad s učenicima u knjižnice i satove lektire.

Nakon toga polaznici mogu biti podijeljeni u grupe prema interesima (nastavni sadržaji vezani za neposredni rad, satovi lektire ili po kriteriju knjižničara osnovnih i srednjih škola). Predviđeno je da će sljedećih 60 minuta polaznici sami izrađivati prezentacije na zadanu ili slobodnu temu, a voditeljice će im pomoći savjetima i uputama. Ukupno trajanje radionice bit će 90 minuta.“


Radionica br. 9

BR. 9 Primjena informacijske tehnologije pri izradbi maturalnog rada (Neda Galić, struč.sur. mentorica, II. gimnazija Split)

„Suvremena tehnologija omogućila nam je niz novih, uglavnom digitaliziranih izvora. Takve informacije nalazimo na CD/DVD medijima i internetu (elektronske knjige, enciklopedije, rječnici, leksikoni, filmovi, glazba… ). Primjerice, niz enciklopedija imamo na CD-u i DVD-u koje su i na internetu, tako da je dohvat informacija na njima vrlo dostupan, ali samo informatički pismenim osobama. Stoga je ova radionica i zamišljena kao put od dobivanja teme maturalnog rada do konačne predaje rada.“


Radionica br. 10

BR. 10 Školske novine - sredstvo poticanja za čitanje (Melita Hlastec Ljubačev, prof.) - 15 sudionika

„Metodički pristup oblikovanja školskih novina novinarskim elementima uređivanja: - novinarski stil pisanja (vijesti i selekcija vijesti, intervju, citati, komentari, mišljenja, stajališta, izvještaji, istraživanja) i ilustracija (strip, fotografija, izvorni crtež ). Organizacija redakcije; - glavni urednik, - pomoćnici, - novinari,- redaktori i lektori.

Učestalost izlaženja kao sredstvo poticanja učenika na sudjelovanje u oblikovanju, tekstualnom i ilustrativnom, zatim i čitanju školskih novina.“


Radionica br. 11

BR. 11 Promicanje čitanja - čitateljski klub u knjižnici (Alica Kolarić, dipl.knjiž., Gradska knjižnica Rijeka)

„Radionica sudionicima pruža iskustvo rada čitateljskog kluba na vlastitoj koži. Oni na kratko postaju članovi čitateljskog kluba te se bave djelom M. J. Zagorke Kći Lotršćaka. Nakon tog iskustva slijedi rasprava o cilju i radu te o poticanju čitanja kroz takav oblik rada.“


Radionica br. 12

BR. 12 Profesionalna etika školskih knjižničara (Sanja Galic, struč.sur. mentorica, III. gimnazija Osijek)

„Cilj ove radionice je izraditi Etički kodeks školskih knjižničara. On bi mogao poslužiti kao predložak kodeksa školskih knjižničara i Hrvatske udruge školskih knjižničara. Pretpostavka je da bi se njime pomoglo uspostaviti osobnu i institucijsku komunikaciju radi poboljšanja profesionalnoga statusa školskih knjižničara i razvoja školskoga knjižničarstva.“


Radionica br. 13

BR. 13 Digitalna fotografija kao sastavni dio informacijske i informatičke pismenosti (Melita Hlastec Ljubačev, prof. i Istog Žorž, fotograf, Kemijsko-grafička škola, Rijeka)

- 1. dio radionice u četvrtak 14.00-15.30; 2. dio u četvrtak popodne; 3. dio u petak ujutro - 15 sudionika koji trebaju imati digitalni fotoaparat

„Hodogram:

1. dio - digitalna fotografija - pojam (Power Point prezentacija)

- rukovanje digitalnim fotoaparatom, usis informacija (instruktaža)

2. dio - fotografiranje sudionika radionice ostalih sadržaja skupa kojima će prisustvovati,

3. dio - ispis digitalne fotografije na računalo (fotografije iz 2. dijela radionice)

- obrada i efekti fotografija i realizacija izložbe fotografija polaznika radionice

Upotreba digitalne fotografije, fotoaparata, u školskoj knjižnici (PP prezentacija)

Broj sudionika: 15 (donijeti svoje, školske, digitalne fotografske aparate)

- materijal (print papir, mapa s prilozima) i potrebna informatička oprema osigurani)“


Radionica br. 14

BR. 14 PAPIROKAZI – oblikovanjem papira do čitanja (Elvira Katić, struč.sur. mentorica, Klasična gimnazija Ivana Pavla II. Zadar; Ivanka Majić, prof. i dipl. knjiž., OŠ Jurja Dalmatinca Pag)

˝Knjiga nije hrana, ali je poslastica.˝ – Tin Ujević

Najveći i zajednički problem učenika i učitelja je kako pročitati zadanu lektiru ili neki drugi zadani tekst. Učenici su u ovom vremenu dostupnosti „svakakvih“ informacija u mogućnosti na razne načine doći do podataka koji ih zanimaju samo da ne moraju pročitati zadano. Postavlja se pitanje kako motivirati učenike na čitanje zadanog teksta. Postoje mnoge okušane metode, a zajedničko im je snažna motivacija. Radni, svrhovit i poticajan ali ležeran, opušten i srdačan ugođaj koji školski knjižničar uspostavi može snažno utjecati na učeničku motivaciju i odnos prema čitanju. Stoga su umijeća uspostave pozitivnog ugođaja osobito važna. Takav ugođaj najbolje uspostavlja i održava pozitivan odnos i motiviranost te potiče učenika na čitanje kako bi zadovoljio svoju znatiželju. Poticanjem njihove znatiželje možemo ostvariti nama zadani cilj, a to je usmjeriti ga na čitanje određenog teksta. Naš je zadatak da učenika potaknemo na povezivanje onoga što je na satu motivacije iskustvom stekao i želje za daljnjim otkrivanjem teksta kojega mu kanimo ponuditi.

Ovaj rad može biti dio korelacije s drugim nastavnim predmetima, npr. likovnim odgojem. U tu svrhu radionica na XIX. Proljetnoj školi školskih knjižničara „PAPIROKAZI – oblikovanjem papira do čitanja“ će ponuditi različite načine oblikovanja papira sa svrhom poticanja čitanja i boljeg razumijevanja teksta, kako bi stečeno iskustvo i praktično znanje mogli prenijeti u svoje knjižnice.


Radionica br. 15

BR. 15 Opasnosti interneta u knjižnici (Alica Kolarić, dipl.knjiž., Gradska knjižnica Rijeka)

„Upoznavanje oblika opasnosti interneta u knjižnici te načini zaštite mladih korisnika i same knjižnice bit će predmetom ove radionice.“


Radionica br. 16

BR. 16 LDC – zaštita knjiga (po 30 minuta 20.4. od 9.30 do 12.30)


Radionica br. 17

BR. 17 Revizija i otpis u programu Metel Win (Ilija Pejić, viši knjižničar; dipl.oecc. Danko Tkalec)

„Na osnovi iskustava i promišljanja, revizija i otpis u Metelu sažeto su prikazani kroz četiri koraka: određivanje osnovnih pojmova, pripreme za reviziju, sam tijek revizije te poslovi poslije revizije. U računalnoj radionici, radeći u skupinama na pojedinim primjerima, bit će iskristalizirane sve važnije nejasnoće.“


Radionica br. 18

BR. 18 Primjena suvremenih načela u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima na primjeru rada u školskoj knjižnici (Priručna zbirka) (Nada Poturiček, struč.sur. savjetnica, Gimnazija Ivana Zakmardija Dijankovečkoga, Križevci)

„Postoje tehnike koje omogućuju aktiviranje učenika, samostalno učenje, praćenje procesa učenja, vlastitoga napretka, koje su priprema za samoučenje i cjeloživotno učenje. One zahtijevaju bolju nastavnikovu organizaciju, temeljitije pripremanje za svaki neposredni rad s učenicima. Zapisane su u brojnoj literaturi, poučavane na seminarima (npr. seminari iz dramske pedagogije, Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje, i dr.). Još su djelotvorniji literatura i seminari koji nas uče kako djecu poučavati mudrosti – Hagioterapija prof. dr. Tomislava Ivančića i brojna duhovna literatura koja se ozbiljno bavi pitanjem smisla života, a ne senzacionalističkim temama i instant-uspjehom. Preduvjet je da smo otvoreni za učenje, da nam je cilj stvarni učenikov napredak, da smo svjesni svoje odgovornosti i izreke „znanje bez mudrosti opasno je“.

Dakle, kod svake nastavne jedinice određujemo cilj (svrhu), metode kojima ćemo ga najbolje ostvariti, načine i oblike rada koje će učenici prihvatiti i uz koje će moći i htjeti učiti, pripremiti poticajna pitanja otvorenoga tipa koja vode ostvarenju cilja - to je priprema učenika za cjeloživotno učenje. No, kao što i literatura iz ovoga područja kaže, od metode je važnije svjedočenje, nastavnik odgaja vlastitim primjerom – pripremljenošću, odnosom prema učenju i radu, pri tom nije bitno samo ono što govori, nego kako govori, prihvaća li iskreno svakoga učenika kao ravnopravnog sudionika nastave i kakve neverbalne znakove šalje, dakle vrijednosti svjedoči vlastitim primjerom.“


Radionica br. 19

Plakat za LIDA-u 2007

BR. 19 Praktični rad na repozitoriju www.knjiznicari.hr (I. Vladilo, J. Rihtarić, N. Mesić Muharemi, T. Dunđerović, M. Klanjac)

„U radionici će polaznici uvježbati kako svoj slikokaz (ili neki drugi zgotovljeni dokument) pripremiti za objavljivanje na UDK 02 sažimanjem fotografija, zatim će slikokaz preimenovati i objaviti na repozitoriju, to jest prenijet će ga, korištenjem formulara, s osobnog računala na udaljeni poslužitelj www.knjiznicari.hr. Nakon toga će tako objavljenu datoteku opisati i dodati joj nekoliko predmetnica. Zatim će slikokaz pohraniti u formatu .rtf, napraviti novu mrežnu stranicu, prekopirati tekst slikokaza na stranicu te tako nastalom članku dodijeliti predmetnice. Dodavanjem predmetnica datoteci i članku uvrštavamo ih u kazala – predmetno i autorsko. Upisivanjem naslova mrežne stranice uvrštavamo i datoteku i članak u naslovno kazalo. Na kraju radionice polaznici će ilustrirati članke fotografijama. Najprije će iz radne datoteke slikokaza pohraniti fotografije na osobnom računalu, zatim će ih prenijeti na udaljeni poslužitelj, te na kraju dodati unutarnju poveznicu na članak koja će omogućiti da se fotografija prikaže u članku.“

Ovdje možete preuzeti letak za ovu radionicu koji će se dijeliti potencijalnim sudionicima radionice

Ovdje možete preuzeti radni materijal koji će biti korišten tijekom održavanja radionice, a dobit će ga samo polaznici

Osobni alati
izbornik za datoteke
Pomoć
for english speaking visitors