Udruga knjižničari.jpg
Knjižničari
Hrvatska mreža školskih knjižničara

Školska knjižnica kao pomoć osobama s poteškoćama u čitanju i pisanju - Veronika Čelić-Tica

Izvor: UDK02
Skoči na: izbornici, traži

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA, Zagreb

Hrvatski zavod za knjižničarstvo Veronika Čelić-Tica, prof. Savjetnica za školske knjižnice vcelic@nsk.hr

IFLA Smjernice za osobe s disleksijom: sadržaj 1. Što je disleksija?  “Disleksija je urođeno, kompleksno neurološko stanje. Simptomi mogu imati utjecaja na razne segmente učenja te djelovanja općenito, a mogu se opisati kao specifični poremećaj čitanja i pisanja. Poremećaj se može odraziti u čitanju odnosno pisanju, kao i u čitanju i pisanju istodobno.”  Britanska udruga za disleksiju -

Sadržaj školske knjižnice kao pomoć u rješavanju problema djece s disleksijom Nabava Obrada građe Katalozi kada nabavljamo inventarizacija abecedni gdje nabavljamo klasifikacija naslovni katalogizacija stručni predmetni Posudba Čuvanje građe pravilnik otpis i revizija izlučivanje

Fond školske knjižnice za osobe s teškoćama čitanja… Nabava knjižnične građe za osobe s teškoćama čitanja i pisanja tj. učenja:

1. knjige lagane za čitanje (1997., IFLA Smjernice za građu laganu za čitanje) 2 vrste: a) prilagođene "obične" knjige b) knjige posebno pisane za osobe s teškoćama čitanja (s inačicom na vrpci - za čitanje s razumijevanjem) 2. proizvodnja i posudba zvučnih knjiga i časopisa (“čitanje slušanjem“) u knjižnicama za slijepe

Fond školske knjižnice za osobe s teškoćama čitanja… 3. proizvodnja dnevnih novina: a) na vrpci (kazetofon, magnetofon) b) u elektroničkoj inačici (digitalni tekst se čita na računalu pomoću programa za uvećanje teksta ili sintezu govora) 4.videokasete sa sinkroniziranim filmovima ili titlovima laganim za čitanje 5.čitanje pošte - snimanje i digitaliziranje korisnici: slijepi i sve osobe s poteškoćama čitanja (izrada zakona o autorskom pravu “bez ograničenja”)

Korištenje informacijske tehnologije • multimedijska računala sa slikom, zvukom i tekstom - nov i zanimljiv način učenja (digitalne zbirke građe) • računalni programi za provjeru pravopisa i gramatike (točno upisivanje pojma za pronalaženje informacije) – potrebna edukacija knjižničara, roditelja, učenika i nastavnika • opremanje knjižničnih računala programom za sintezu govora i uvećanje teksta – za pristup internetu i elektroničkim bazama podataka • izrada mrežnih stranica knjižnice - jednostavan dizajn, lagane za čitanje Suvremena školska knjižnica - usluge za osobe s disleksijom preduvjeti: a) sustavna edukacija knjižničara b) dobra zakonska podloga (iznimka od zaštite autorskog prava za OPP, pristup i umnožavanje digitalizirane građu u nekomercijalne svrhe) c) osigurana novčana potpora d) osviještenost OPP o svojim potrebama e) razumijevanje knjižničnog osoblja za probleme i potrebe OPP f) djelovanje Komisije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama (KOPP) E-mail: rgopp@yahoogroups.com Suvremena školska knjižnica - usluge za osobe s disleksijom Preduvjeti  Knjižnične službe i usluge za djecu s poteškoćama u čitanju i pisanju  Poznavanje disleksije i knjižnično osoblje  Fond knjižnice za osobe s teškoćama čitanja  Korištenje informacijske tehnologije  Suradnja školski knjižničar - logoped Suvremena školska knjižnica - usluge za osobe s disleksijom Hrvatska (Komisija za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama (HKD) Hrvatska udruga za disleksiju, poteškoće u čitanju i pisanju ima 5-10% populacije Educirani knjižničar: ima senzibilizirani stav prema korisnicima s poteškoćama u čitanju i pisanju, zna da takve osobe ne mogu pronaći ono što traže bez dodatne pomoći

Građa lagana za čitanje – proces sadržajne prilagodbe građe Definicija:  Štivo lagano za čitanje – jezična prilagodba teksta koja olakšava čitanje  Štivo lagano za čitanje – jezična prilagodba koja istodobno olakšava čitanje i razumijevanje Građa lagana za čitanje – proces sadržajne prilagodbe građe  Priručnik s uputama za tu vrstu posla (za pisce i ilustratore) ne može se sastaviti!  opće smjernice za uredničku djelatnost:  a) pisati konkretno (ne apstraktnim jezikom)  b) radnja treba ići logičkim slijedom  c) radnja treba biti jednostavna (bez puno likova)  d) izbjegavati simbolično izražavanje (metafore)  e) sažimati jednu radnju u jednoj rečenici  f) izbjegavanje teških i nepoznatih riječi bez  objašnjenja u kontekstu  g) složene odnose objasniti i opisati konkretno,logično, kronološkim redoslijedom

Građa lagana za čitanje – vrijednost ilustracija  slika govori više od riječi  ilustracija igra mnogo važniju ulogu nego u drugim vrstama publikacija  slika “zorno” pokazuje ono što je opisano u tekstu, povećava razumijevanje i pojašnjava poruku  osobe sniženih intelektualnih sposobnosti (koje razumiju i tumače svijet na konkretan način) mogu dobro prihvaćati nadrealističke (apstraktne) slike  grafičko oblikovanje teksta (formalni aspekt) – odabir vrste i veličine slova, smještaja teksta i ilustracija za lakoću praćenja Primjer knjige iz redovne proizvodnje za djecu s disleksijom  npr. rime, izreke, zagonetke, slagalice kao pomoć djeci pri učenju složenih jezičnih fraza (za djecu s disleksijom i disgrafijom)


ZAKLJUČAK  Knjižnične službe i usluge za djecu s poteškoćama u čitanju i pisanju  Poznavanje disleksije i knjižnično osoblje  Fond knjižnice za osobe s teškoćama čitanja  Korištenje informacijske tehnologije  Suradnja školski knjižničar – logoped  Nakladnici – proizvođači građe lagane za čitanje

Radionica6.JPG
Predstavljanje6.JPG

Preuzimanje datoteke u fromatu .ppt

Datoteka:Školska knjižnica kao pomoć osobama s poteškoćama u čitanju i pisanju - Veronika Čelić-Tica.ppt

Osobni alati
izbornik za datoteke
Pomoć
for english speaking visitors