Školska knjižnica OŠ MATIJE GUPCA, GORNJA STUBICA
OŠ Matije Gupca Gornja Stubica |
Ulica Matije Gupca 2 |
Telefon: |
049/289-164, 049/289-541 |
Telefaks: |
049/290-153 |
E-pošta |
Mrežna adresa |
www.os-mgupca-gornjastubica.skole.hr |
Ravnatelj/ica: |
Sanja Knezić, prof. |
Broj nastavnika:45
|
Školska knjižnica
- Radno vrijeme:pon., sri., čet. i pet. – 8-14 sati;
uto – 12-18 sati
- Smještaj:Knjižnica je smještena u prizemlju školske zgrade blizu ulaza u dvije međusobno povezane prostorije
- Površina:59+59 m2
- Oprema:Prvi prostor ima čitaoničku i multimedijalnu funkciju s ukupno 30 čitaoničkih mjesta, a u drugoj prostoriji je smješten učenički i nastavnički fond u slobodnom pristupu te prostor za prijem korisnika i stručni rad knjižničara. U čitaonici je jedno računalo za korisnike s pristupom na internet, TV aparat, DVD i video player, satelitski prijemnik, kazetofon, CD player. U knjižnici je fotokopirni aparat, telefon, jedno računalo za knjižničara također s pristupom na internet. Uz to računalo postoji pisač i skener.
- Broj čitateljskih mjesta:30
- Broj računala u školskoj knjižnici:2
- Broj računala s pristupom internetu:2
- Veza s internetom:ADSL
- Program za knjižnično poslovanje:MetelWin
uto – 12-18 sati
Knjižnični fond
- Knjižni fond:7436
- Periodika:24
- AV-građa:251
- Elektronička građa:31
Povijest školske knjižnice
Osnovna škola u Gornjoj Stubici osnovana je 1863. kada je sagrađena zgrada škole u blizini glasovite Gupčeve lipe. Iako su mnoge škole početke osnivanja školske knjižnice vezivale uz početak svog djelovanja, malo ih je sačuvalo dokumente o djelovanju školske knjižnice kao u Gornjoj Stubici. Zanimljivo je da su u arhivi škole sačuvane stare inventarne knjige iz 1880. g. u kojima možemo vidjeti da je te godine učiteljska knjižnica brojila 213 naslova (upisivani su i časopisi te udžbenici), a imala je i 38 naslova učeničke zbirke. Imovnik školske knjižnice (kako se to tada zvalo) vodio je učitelj Vjekoslav Satler – na jednom mjestu potpisao se kao "Satler, knjižničar". Zanimljivo je vidjeti kako su tada knjige nabavljane: malo ih se kupovalo, veći dio poklonila je općina, poklanjali su još i župnik, učitelj sam, preko Matice hrvatske se nabavljalo, a ponešto je nabavila i "kraljevska zemaljska vlada". Također je sačuvan i dio te zbirke koja se navodi u prvim inventarnim knjigama – u razdoblju od 1880. do 1959. Zbirka ima dvjestotinjak naslova. To su izdanja iz druge polovice 19. i početka 20. st., a osim uvezanih, iako nepotpunih, godišta Napretka, Prosvjetnog glasnika, Gospodarskog lista, Seoskog gospodara, Pedagogijskog zbornika, Službenog glasnika može se naći i beletristike u izdanju Matice hrvatske (Kumičić, Vojnović…), stručna literatura (Upute za poučavanje), prirodopis, glazbena harmonija, povijest, Uputa za krojenje rubenine za školu i dom, priručnici iz ratarstva te još mnogo drugih praktičnih gospodarstvenih knjižica (nema baš starih udžbenika). Sve te knjige su u prilično lošem stanju, ali se čuvaju. Možda bi ih bilo i puno više da tijekom svoje povijesti škola nije mijenjala lokaciju. Osim u prvoj zgradi pod lipom, radilo se i u dvorcu grofova Oršić, u vatrogasnom domu, a postepeno su se osnivale i današnje područne škole u Svetom Mateju (1904.g.), u Dobrim Zdencima (1929.g.), u Dubovcu (1942.g.) i u Humu Stubičkom (1950.g.). U današnju zgradu OŠ Matije Gupca useljeno je 1970.g. Dobro uređena zbirka i tradicija stručnog knjižničnog vođenja i poslovanja knjižnice u ovoj školi zasluga je dugogodišnje voditeljice gospođe Marije Šoštar. Budući da u mjestu ne postoji narodna knjižnica, otvoreni smo prema svima koji trebaju naše usluge. Uglavnom su to srednjoškolci, naši bivši učenici koji se koriste našom referentnom zbirkom, a nastojimo nabaviti i ponešto srednjoškolske lektire.
Mrežna adresa
Mrežni katalog
Školska knjižničarka
Ines Krušelj-Vidas
dipl. bibliotekar i prof. hrvatskog jezika i književnosti
Radno vrijeme:40 sati tjedno
Životopis:
Aktivnosti i događanja u školskoj knjižnici:
Svake godine ostvaruju se mnoge aktivnosti, ali posebno se izdvaja rad na očuvanju tradicije kraja (suradnja s folklornom i etno grupom, pričanje bakinih priča…). Može se reći da se u knjižnici planira i organizira kulturni život škole, od proslave blagdana, obilježavanja spomen dana, organiziranja raznih gostovanja u školi do odlazaka u kino, kazalište, na izložbe. U segmentu neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima uvode se novi oblici rada, nove tehnike i knjižničarka nastoji svojim primjerom kao član stručno-razvojnog tima škole poticajno djelovati na kolege s kojima surađuje (neki od projekata: poticanje čitanja i kreativnog izražavanja za učenike nižeg školskog uzrasta Mali čitači u malom mjesecu veljači - prikazan u zborniku Proljetne škole knjižničara 1997.g., Bakine priče – kajkavska usmena književna baština, školski list Lipin pučkoškolac – kontinuirano 9 godina, Otkrijmo blago - umne karte, Virtualni čitateljski klub u suradnji s učiteljicom informatike Valentinom Đurek). Još od studentskih dana knjižničarka se interesirala za kajkavsku književnu baštinu te se uključila u rad društva Kajkavana koje se bavi prikupljanjem, čuvanjem i promicanjem kajkavske baštine čija sam potpredsjednica u četverogodišnjem mandatu. S Kajkavianom kao škola plodno surađujemo u mnogim segmentima (posjeti učenika, zajedničke radionice, posudba građe za izložbe kojima obilježavamo obljetnice kajkavskih pisaca i drugih znamenitih ljudi našeg kraja,...).