Udruga knjižničari.jpg
Knjižničari
Hrvatska mreža školskih knjižničara

Uključivanje školskih knjižničara u rad na projektima - Josip Rihtarić

Izvor: UDK02
Inačica od 19:37, 5. siječnja 2015. koju je unio/unijela Josip65 (Razgovor | doprinosi)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na: izbornici, traži

Sadržaj

Uključivanje školskih knjižničara u rad na projektima

Rad na projektima temeljni je način rada znanstvenika. Oni u pravilu nemaju fiksnu plaću za stalno radno mjesto bez obzira na to što i koliko rade, već im se financira rad na projektima, a od honorara za rad na projektima mogu pokrivati tekuće troškove, dok u slučaju naročito vrijednih i upotrjebljivih rezultata mogu računati na dodatnu nagradu u obliku provizije ili tantijema, odnosno na eksploataciju autorskih prava.

Knjižničari nisu znanstvenici. Mi imamo fiksnu plaću, bez obzira na to koliko mnogo i koliko kvalitetno radimo, a poslodavac nas ni na koji način ne stimulira afirmativno da bismo radili kvalitetnije, dovoljno je uložiti minimum optimuma kako bismo imali zajamčeno radno mjesto i mir na poslu.

Najveći je problem našeg posla to što on, premda zadovoljava našu potrebu za sigurnošću, ne jamči zadovoljenje naše potrebe za afirmacijom i priznanjem. Školski knjižničari u pravilu ne mogu napredovati u svom poslu, kao početnici lijepe poderane listove knjiga, a to isto rade i zadnjih dana prije odlaska u mirovinu. S druge strane, kako bi poboljšali svoj materijalni status, školski knjižničari u svoje slobodno vrijeme često rade dodatne honorarne poslove koji su labavo ili nikako povezani s knjižničarskim zvanjem.

Rad na projektima ne pretvara školskog knjižničara u znanstvenog radnika, to mu nije svrha, rad na projektima izvrstan je način kako da se kompenziraju one potrebe koje ne možemo ostvariti unutar rada o svojoj školskoj knjižnici.

Angažirajući se u radu na projektima, kao i radom u strukovnim udrugama i društvima u mogućnosti smo zadovoljiti našu više ili manje izraženu potrebnu za afirmacijom na poslu i u struci, stječemo dodatna znanja i vještine te povratno bolje radimo u svojoj školskoj knjižnici, a temeljem kvalitetnog vođenja svoje školske knjižnice, ukoliko je on doista kvalitetan, s pravom možemo očekivati da ćemo zadobiti priznanja za rad ponajprije unutar svojeg školskog kolektiva, a onda i unutar šire zajednice čiji smo članovi.

Kad uspijemo stvoriti rutinu stalnog povećavanja kvalitete svog rada, povećava se stupanj našeg duhovnog zadovoljstva i mira, a to su nužni preduvjeti kako bismo svojim korisnicima bili u mogućnosti pružiti optimalnu uslugu. Ukoliko uspijemo postići takav stupanj harmonije i zadovoljstva na poslu, u mogućnosti smo svojim korisnicima osim pružanja informacija, prenositi i plemenitost te duhovne i intelektualne vrijednosti kojima smo ispunjeni. Zadovoljstvo na našem radnom mjestu utječe i na povećanje kvalitete našeg privatnog života.

Angažirajući se na projektima, u prilici smo dodatno zaraditi, ali baveći se i dalje svojom strukom, a ne nečim nevezanim uz nju. Angažmanom na projektima iz područja knjižničarstva koji su dodatno honorirani stručno se usavršavamo. Ovaj put to stručno usavršavanje ne doživljavamo gubljenjem vremena, jer bez obzira koliko bili stručno usavršeni, to ne će utjecati na veličinu naše plaće, već, naprotiv, takav angažman doživljavamo dvostruko korisnim - ostajući u struci stječemo dodatna stručna znanja i vještine, a istodobno si poboljšavamo osobni standard ili uvjete rada.

Jedna od najvećih poteškoća u zvanju školskog knjižničara jest u tome što su školski knjižničari u pravilu jedini knjižničari u svojoj školskoj knjižnici, teško im je pridobiti naklonost kolega učitelja i nastavnika, zbog različite prirode posla školskog knjižničara i učitelja, odnosno nastavnika. Kolege najčešće iskazuju nerazumijevanje za posao školskog knjižničara, a osim toga što smo manjina u odnosu na većinu u zbornici, školski knjižničari najčešće imaju dva zvanja pa nužno iskazuju razumijevanje i za svoje drugo poučavateljsko zvanje, dok nema u zbornici kolega koji uz svoje nastavničko ili učiteljsko zvanje imaju još i knjižničarsko. Kako se ne bismo osjećali izoliranima, često se zapravo u školi i ne ponašamo kao knjižničari, već kao profesori hrvatskog ili nekog drugog predmeta, koji zapravo samo dio posla odrađujemo u knjižnici, a pravu afirmaciju pronalazimo vodeći učeničke družine i afirmirajući se u poslovima koji su prilično udaljeni od profesije školskog knjižničarstva.

Radom na projektu zajedno s drugim knjižničarima i školskim knjižničarima konačno se dovodimo u poziciju da više nismo obilježena manjina unutar goleme većine koja nema razumijevanja za specifičnosti našeg posla i zvanja, već upravo suprotno, postajemo dio većeg tima u kojem svi naši suradnici i kolege dijele slična ili ista razmišljanja, puni smo razumijevanja jedni za druge. Radeći na projektima u timskom radu na ovaj način zadovoljavamo našu veoma važnu potrebu pripadanja zajednici istomišljenika. Istu tu našu ljudsku potrebu zadovoljavamo i angažmanom u strukovnim udrugama.

Zadnjih godina zavladala je neobično dobra klima za uključivanja u rad na projektima. Bilo bi šteta ne iskoristiti prigodu.

Gdje se možemo uključiti u rad na projektima? Dogovorom na ŽSV-u, uključivanjem u rad HKD-a, prijavljivanjem na natječaj Ministarstva (za rad s darovitim učenicima, primjerice), na natječaje koje svakotjedno na svojim mrežnim stranicama objavljuje Zaklada za razvoj civilnog društva, na natječaj ASAID-a, na natječaje EU-a (najkompliciraniji) te na natječaje mnogih drugih organizacija, ponajprije nevladinih, koje potiču i promiču razvoj civilnog društva.


Prijedlozi za rad na projektima

Školske mrežne novine

Ovaj projekt jedan je od 170 odobrenih, od ukupno 273 prijavljena na Natječaju za dodjelu financijske potpore programima rada s darovitim učenicima osnovnih i srednjih škola u 2006., a koji je bio objavljen na mrežnim stranicama MZOŠ 22. svibnja 2006. godine.

Za prijavljivanje na projekt bilo je potrebno ispuniti formular zahtjeva i njemu priložiti detaljan opis programa, odnosno projekta. Izvješće i popis odobrenih projekata također su dostupni na stranicama MZOŠ-a.

Tko je tko u školskom knjižničarstvu Varaždinske županije (bilten, godišnjak, pregled i sl.)

Čukelj, Uvjeti za kvalitetnu provedbu HNOS-a:, „Kvaliteta se može poboljšati jedino vođenjem statistika napretka svake škole. Sustavnim praćenjem moglo bi se utvrditi napreduje li, opada ili je kvaliteta rada u školi ista tijekom određenog vremena .“

Stvara se dojam da je kvaliteta školskih knjižnica, s obzirom na kvalitetu i veličinu prostora, opremljenost opremom i knjižničnim fondom u stalnoj uzlaznoj putanji. Na žalost, svjedoci smo da se novinari jako uzbune kad se otpisane stare i nehigijenske knjige odvezu na recikliranje u stari papir, ali nezapaženo prolazi ukidanje cijele jedne školske knjižnice i pretvaranje u razred, a sve pod krinkom prelaženja na jednosmjenski rad.

Mnoštvo statističkih podataka koje periodično sakuplja matična služba završi negdje u NSK, nedostupno je potencijalno zainteresiranim ili je prezentirano suhoparno i nezanimljivo.

Pojedinačnim predstavljanjem neka knjižnica može stvoriti publicitet, ali u pravilu takvo predstavljanje postaje nezanimljivo izvan uske školske zajednice.

Izradbom brošure, biltena, godišnjaka ili knjige o školskim knjižničarima i knjižnicama u Varaždinskoj županiji, školski knjižničari u prigodi su senzibilizirati širu zajednicu kao i odgovorne osobe u strukturi lokalne vlasti o potrebi ulaganja u kvalitetu rada školskih knjižničara radi općeg, javnog dobra i ostvarenja dugoročnih ciljeva poučavanja tehnikama cjeloživotnog učenja.

Prezentiranjem podataka na grafički pregledan i jednostavan način, navođenjem točnih činjenica - u mogućnosti smo ukazati na stvarne trendove i izbjeći paušalne i netočne ocjene i razmišljanja da je ulaganje u školske knjižnice nepotreban trošak.

Radom na takvom projektu dobivamo početno stanje školskih knjižnica, jasno možemo pratiti trend poboljšavanja ili pogoršavanja kvalitete, a također smo u mogućnosti poduzimati akcije radi provođenja zakonski propisanog standarda, što bi trebalo biti sve lakše, što se više budemo približavali punopravnom članstvu EU.

Računalno i mrežno usavršavanje

Školski knjižničari dužni su pružiti informaciju svojim korisnicima na onim medijima koji najbolje odgovaraju iskazanim potrebama. U novije vrijeme sve veći udio imaju digitalni i digitalizirani zapisi. Da bi školski knjižničari mogli uspješno odraditi taj dio posla, potrebo im je stalno računalno i mrežno usavršavanje. Najuspješniji su oblici stjecanja računalnih i mrežnih usavršavanja višednevne radionice. Budući da su školski knjižničari dio neposrednog nastavnog procesa, dužni su se stručno usavršavati, kao i svi drugi učitelji i nastavnici, a idealni dani za višednevno uzastopno usavršavanje su nenastavni radni dani tijekom učeničkih zimskih i proljetnih blagdana. Time se kolektiv dodatno senzibilizira na doživljavanje knjižničara kao osobe stručne za pružanje informacija i uključenog u nastavni proces, a ne kao manualnog posudioničara knjiga, kao što i školska knjižnica po definiciji nije posudionica knjiga, odnosno knjigoteka. Mnogo je važnije i na dobrobit cijele škole da se školski knjižničari u nenastavne dane stručno usavršavaju, nego da dežuraju u često negrijanim prostorijama te tako odrađuju samo jedan rutinski i manje važan posao knjižničarske profesije.

Zajednička katalogizacija na razini županije

Knjižnični fondovi u školskim knjižnicama preklapaju se, po slobodnoj procjeni, u više od 90% naslova, razlikuju se samo u broju primjeraka, a popisi lektire, koja treba činiti 50% ili 60% knjižničnog fonda, ionako su jedinstveni za cijelu državu. Pojedinačnom katalogizacijom u svakoj knjižnici nepotrebno se rasipa vrijeme i energija koji trebaju biti korisnije upotrijebljeni. Preduvjet za zajedničku katalogizaciju jest računalna umreženosti – svaka školska knjižnica treba imati računalo sa stalnim pristupom na Internet (ADSL) u samoj knjižnici i knjižničara obučenog za rad na računalu, a sva računala moraju biti povezana u mrežu međusobno i sa županijskom matičnom službom. Softverski preduvjeti su uglavnom riješeni, jer osim nekoliko vlastitih programa i jednog Crolista, sve ostale školske knjižnice na području županije, kao i Gradska knjižnica i čitaonica, u kojoj je sjedište matične službe, koriste Metel Win.

Školski knjižničar – učenik – roditelj (letak, brošura, knjižica)

Zainteresirani knjižničari koji se uključe u projekt zajednički će izraditi letak, brošuru ili knjižicu kojom bi se roditeljima objasnilo koja je funkcija školske knjižnice (da ona nije samo posudionica lektirnih knjiga u kojoj roditelji mogu doći posuditi knjige za svoju djecu kad djeca nemaju vremena jer su na nogometu, već da u njoj učenici trebaju stvoriti naviku dolaženja u školsku knjižnicu, naviku biranja i preuzimanja odgovornosti za svoj izbor, da u školskoj knjižnici trebaju naučiti funkcionalno se služiti različitim knjigama iz referentne zbirke, da dolaženjem i korištenjem školske knjižnice trebaju zavoljeti i cijeniti znanje i primiti ljubav prema spoznaji, da trebaju stvoriti naviku čitanja, traženja i služenja informacijama, da u školskoj knjižnici trebaju biti poučeni tehnikama cjeloživotnog učenja). Osim izradbe letka, brošure ili knjižice, knjižničari uključeni u projekt razradit će i tehnike upoznavanja roditelja s informacijama i porukama iz knjižice te će mjeriti prema unaprijed utvrđenim kriterijima i načinima stupanj promjene kao rezultat rada na projektu.

Evidencija, katalogizacija i digitalizacija dječjih časopisa na razini županije

Školske knjižnice većinom kupuju iste časopise, ali ih uglavnom ne arhiviraju zbog nedostatka prostora, već ih recikliraju. Ovim projektom školske knjižnice bi se dogovorile da na području županije neke knjižnice arhiviraju jedne naslove, a neke druge knjižnice neke druge naslove dječjih časopisa. U slučaju da se u nastavnom procesu pokaže potreba za određenim časopisom ili člankom iz određenog časopisa, svaki knjižničar na temelju prethodne evidencije i katalogizacije može zatražiti od onog školskog knjižničara kod kojeg je određeni broj arhiviran, da mu određeni članak odskenira i mrežno dostavi. Na ovaj način ne krše se autorska prava jer knjižnica čuva potvrdu da je prethodnih godina određeni časopis nabavila. Da bi se ovaj način međuknjižnične posudbe mogao provoditi, potrebno je da školske knjižnice budu opremljene računalima sa skenerima i spojenim na mrežu kvalitetnim stalnim vezama (ADSL).


Učenici čitaju učenicima

Školski knjižničar često odradi cijeli svoj radni vijek, a da nije nikad zakoračio u prostorije susjedne školske knjižnice. Isto se odnosi i na učitelje, odnosno nastavnike. Učenici prođu školovanje u svojoj školi, a da nikad ne znaju kako izgleda iznutra susjedna škola, kakvi su uvjeti rada, kako i što rade učenici. Današnja dostupna tehnika omogućava nam da "zavirimo" u drugu školu iz svoje škole. Budući da školski knjižničari u osnovnim školama ionako održavaju satove čitanja bajki i priča, književne večeri i slične aktivnosti na popularizaciji čitanja, u ovom projektu bi učenici jedne škole priredili za učenike drugih škola književne večeri, odnosno čitanje svojih ili tuđih radova. Prema unaprijed dogovorenom rasporedu, čitanje može biti naizmjenično ili čak sinkronizirano, skupno. Moguće je ostvariti i različite druge inačice. Preduvjet je da školski knjižničar u školskoj knjižnici ima kvalitetno računalo s kamerom, mikrofonom i zvučnicima, te da putem kvalitetne mrežne veze (ADSL) može ostvariti konferencijsku vezu s drugim školama u županiji (ili bilo gdje drugdje na kugli zemaljskoj).


Vanjske poveznice

Linije financiranja - europski obrazovni programi za škole Projekt Comenius


Preuzimanje datoteke u formatu .doc

Uključivanje školskih knjižničara u rad na projektima

Prezimanje datoteke u formatu .ppt

Uključivanje školskih knjižničara u rad na projektima

Osobni alati
izbornik za datoteke
Pomoć
for english speaking visitors