Udruga knjižničari.jpg
Knjižničari
Hrvatska mreža školskih knjižničara

Suradnik:Silvije Premuš/pismenost

Izvor: UDK02
< Suradnik:Silvije Premuš(Usporedba među inačicama)
Skoči na: izbornici, traži
m
(Očekivanja korisnika pri prvom susretu s knjižnicom)
 
(Nije prikazano 8 međuinačica jednog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
 +
= Knjižnična pismenost kao važan dio informacijske pismenosti =
 
“To be information literate, a person must be able to recognize when information is needed and have the ability to locate, evaluate
 
“To be information literate, a person must be able to recognize when information is needed and have the ability to locate, evaluate
 
and use effectively the needed information”
 
and use effectively the needed information”
 
definicija ALA (American Library Association, Presidential Committee on Information Literacy)
 
definicija ALA (American Library Association, Presidential Committee on Information Literacy)
From the entire area of abilities a person must have in order to be considered information literate, there are a few abilities for which library expertise is, if not exclusive, at least the most adequate
+
From the entire area of abilities a person must have in order to be considered information literate, there are a few abilities for which library expertise is, if not exclusive, at least the most adequate.
 
<hr>
 
<hr>
"Za postizanje informacijske pismenosti, pojedinac mora posjedovati sposobnost prepoznavanja <B>informacijske potrebe</B>
+
"Da bi bio informacijski pismen, pojedinac mora biti u stanju prepoznati <B>informacijske potrebe</B>, znati locirati, ocijeniti i učinkovito koristiti traženu informaciju" (prema definiciji ALA)... Unutar cjelokupnog opsega sposobnosti koje osoba mora imati kako bismo je mogli smatrati informacijski pismenom, ima nekoliko sposobnosti za koje su stečene knjižničarske vještine ako ne od presudne, onda od izuzetne važnosti. Na korisnikovu učinkovitost upotrebe knjižnice veliki utjecaj ima upravo njegovo prethodno iskustvo s upotrebom knjižnice, stečeno u susretu s knjižnicom tijekom osnovno i srednješkolskog obrazovanja, te iskustvo upotrebe javne (narodne) knjižnice.
 +
 
 +
== Očekivanja korisnika pri prvom susretu s knjižnicom ==
 +
Prilikom početnog susreta korisnika sa knjižnicom pri traženju informacija koje su mu potrebne, današnji korisnici (pa tako i učenici osnovnih i srednjih škola) dolaze bez razvijenih knjižničnih vještina. Na njihov pristup traženju potrebnih informacija danas u velikoj mjeri utječe iskustvo upotrebe interneta, odnosno da budemo precizniji, iskustvo sa upotrebom internetskog pretraživača Google.
 +
s tim predznanjem korisnici pristupaju i pretraživanju knjižničnog kataloga, započinjući svoju potragu sa upisivanjem pojma u polje za pretraživanje baze.
 +
 
 +
No, zbog svoje specifičnosti pri organizacije građe, koja se razlikuje od Google-ove, korisnik u najvećem broju slučajeva neće na takav izravan upit dobiti odgovore koje je očekivao, a time ni odgovore koji bi ga zadovoljili. Do te razlike dolazi zbog toga što knjižnični katalog prilikom pokretanje pretraživanja ne pokreće pretraživanje baze cjelovitih tekstova koji se nalaze smješteni u knjižnici, već pretražuje po unaprijed tadanim poljima kao što su autor, naslov,...

Trenutačna izmjena od 16:27, 5. srpnja 2010.

Knjižnična pismenost kao važan dio informacijske pismenosti

“To be information literate, a person must be able to recognize when information is needed and have the ability to locate, evaluate and use effectively the needed information” definicija ALA (American Library Association, Presidential Committee on Information Literacy) From the entire area of abilities a person must have in order to be considered information literate, there are a few abilities for which library expertise is, if not exclusive, at least the most adequate.


"Da bi bio informacijski pismen, pojedinac mora biti u stanju prepoznati informacijske potrebe, znati locirati, ocijeniti i učinkovito koristiti traženu informaciju" (prema definiciji ALA)... Unutar cjelokupnog opsega sposobnosti koje osoba mora imati kako bismo je mogli smatrati informacijski pismenom, ima nekoliko sposobnosti za koje su stečene knjižničarske vještine ako ne od presudne, onda od izuzetne važnosti. Na korisnikovu učinkovitost upotrebe knjižnice veliki utjecaj ima upravo njegovo prethodno iskustvo s upotrebom knjižnice, stečeno u susretu s knjižnicom tijekom osnovno i srednješkolskog obrazovanja, te iskustvo upotrebe javne (narodne) knjižnice.

Očekivanja korisnika pri prvom susretu s knjižnicom

Prilikom početnog susreta korisnika sa knjižnicom pri traženju informacija koje su mu potrebne, današnji korisnici (pa tako i učenici osnovnih i srednjih škola) dolaze bez razvijenih knjižničnih vještina. Na njihov pristup traženju potrebnih informacija danas u velikoj mjeri utječe iskustvo upotrebe interneta, odnosno da budemo precizniji, iskustvo sa upotrebom internetskog pretraživača Google. s tim predznanjem korisnici pristupaju i pretraživanju knjižničnog kataloga, započinjući svoju potragu sa upisivanjem pojma u polje za pretraživanje baze.

No, zbog svoje specifičnosti pri organizacije građe, koja se razlikuje od Google-ove, korisnik u najvećem broju slučajeva neće na takav izravan upit dobiti odgovore koje je očekivao, a time ni odgovore koji bi ga zadovoljili. Do te razlike dolazi zbog toga što knjižnični katalog prilikom pokretanje pretraživanja ne pokreće pretraživanje baze cjelovitih tekstova koji se nalaze smješteni u knjižnici, već pretražuje po unaprijed tadanim poljima kao što su autor, naslov,...

Osobni alati
izbornik za datoteke
Pomoć
for english speaking visitors