Udruga knjižničari.jpg
Knjižničari
Hrvatska mreža školskih knjižničara

Od prisile do radosti čitanja - izazov školskom knjižničaru - Ivana Vladilo

Izvor: UDK02
(Usporedba među inačicama)
Skoči na: izbornici, traži
m
 
Redak 31: Redak 31:
  
  
Izlaganje na stručnom skupu:  
+
Izlaganje na stručnom skupu: Prezentacija [[http://www.knjiznicari.hr/UDK02/images/e/ef/Od_prisile_do_radosti_%C4%8Ditanja_-_izazov_%C5%A1kolskom_knji%C5%BEni%C4%8Daru-_projekti_i_aktivnosti_poticanja_%C4%8Ditanja_-_Ivana_Vladilo.pdf]]
  
  

Trenutačna izmjena od 03:15, 20. rujna 2016.

Pozvano izlaganje na stručnom skupu Hrvatskog čitateljskog društva “Motivacija i strategije za poticanje čitanja”, Zagreb 8. rujna 2016. povodom obilježavanja Svjetskog dana pismenosti.

Prikaz održanog stručnog skupa

Tom je prigodom tiskan i 51-52 broj Hrčka kao programski broj vezan uz stručni skup.

Ivana Vladilo
Hrvatska mreža školskih knjižničara
www.knjiznicari.hr

Od prisile do radosti čitanja – izazov školskom knjižničaru

U suvremenom promišljanju knjižničarstva kao praktične djelatnosti i zanimanja, još su samo školski knjižničari oni koji u svom opisu poslova imaju obuhvaćene apsolutno sve aspekte struke. Oni moraju biti jednako vrsni u provođenju nabavne politike, organizaciji knjižničnih zbirki, klasifikaciji i katalogizaciji, predmetnom označivanju, pripremanju i osiguravanju dostupnosti izvora informacija, izgradnji multimedijske i elektroničke zbirke, promicanju čitateljskih navika i pismenosti općenito, educiranju u informacijskim i informatičkim vještinama. Uz to organiziraju i provode javnu i kulturnu djelatnost, kroz aktivnosti školske knjižnice promiču školsku ustanovu. No, najveći dio obveza školskog knjižničara, s najvećim postotkom u radnoj normi jest neposredna odgojno – obrazovna djelatnost tj. izravan rad s učenicima (koji, ne zaboravimo, nisu jedini korisnici školske knjižnice).

Uza sve to, školski je knjižničar solo-knjižničar, one pearson librarian kojemu treba podrška strukovne zajednice i mogućnost svakodnevne komunikacije barem u virtualnom, ako je već rijetka u stvarnom, okružju. Treba mu i mjesto na kojem će svoj rad i postignuća učiniti javno vidljivima, vidjeti što radi «kolega iz susjedstva» i razmijeniti i dobra i loša iskustva. Uostalom, dijeljenje je, itekako vrijedna i važna ekonomizacija u struci.

Slijedom takvog razmišljanja , u samim počecima korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije u školskoknjižničarskoj praksi, okupljena je NETgrupa, nekoliko entuzijasta čija je misija, educirati školske knjižničare u uporabi IKT-a kroz praktične radionice i poticati mrežnu suradnju, prerasla u formalnu strukovnu udrugu Hrvatska mreža školskih knjižničara – Knjižničari. Prvobitna usmjerenost na edukaciju kolega, koja i dalje ostaje trajnim programom Udruge, dopunjena je osmišljavanjem i pokretanjem, uz sveobuhvatnu logističku podršku HMŠK-a, različitih projekata i programa.

Školska knjižnica prava je Gormanova "postojana knjižnica: u kojoj tehnologija i tradicija moraju biti uravnotežene" stoga projekte i aktivnosti poticanja čitanja držimo posebno važnima, a nekima se uistinu možemo i pohvaliti, kako uspješnom višegodišnjom provedbom tako i impresivnim brojem sudionika.

Čitamo mi, u obitelji svi, nacionalni projekt obiteljskog čitanja koji se provodi u trećim razredima osnovnih škola poznat je i kao knjižnična naprtnjača (ruksak). Projektom „Čitamo mi, u obitelji svi“ roditeljima skrećemo pozornost na činjenicu koliko je vrijedno i nezamjenjivo da tijekom svih nižih razreda budu uzor svojoj djeci u čitanju, umjesto da ih tjeraju na čitanje. No, ovim projektom roditeljima ne skrećemo samo pozornost na važnost čitanja, već ih praktično pridobivamo da tijekom 5 dana na različite načine čitaju sa svojom djecom te da tako provodeći vrijeme dožive lijepe trenutke koje će dugo pamtiti. Hoće li možda promijeniti i svoje navike – odlučit će sami, no školski im knjižničar nije samo rekao što je dobro za njihovu djecu, već ih je uputio što da čine i motivirao da kroz 5 dana taj model i iskušaju.

Tulum s(l)ova, nacionalni je projekt (u suradnji s HUŠK-om), a bavi se poticanjem i popularizacijom čitanja i čitanjem iz užitka kroz dvije faze. Prva je faza noćni čitateljski susret u školskoj knjižnici tijekom listopada, a druga je faza čitanje u lokalnoj zajednici. Školski su knjižničari projekt unaprijedili, posebno u fazi čitanja u lokalnoj zajednici te je, zahvaljujući kreativnosti mentora i učeničkom zanimanju, u nekim sredinama poprimio značenje izvanrednog kulturnog i društvenog događanja.

Čitanjem do zvijezda – natjecanje u znanju i kreativnosti, projekt je koji je iz regionalnog osnovnoškolskog izrastao u nacionalni za OŠ, ali potaknuo, po želji samih učenika i srednjoškolsko natjecanje koje zbog svoje specifične provedbe postaje zasebnim projektom. U OŠ čitaju se nelektirne knjige i izrađuje plakat. U SŠ čitaju se 3 nelektirna i jedno lektirno djelo, te se izrađuje multimedijski uradak koristeći aplikaciju po izboru, a s ciljem poticanja na čitanje djela, te se cijelo natjecanje odvija online.

Svi projekti i sve aktivnosti promicanja čitanja koje provodi HMŠK na državnoj razini ili njeni članovi u svojim školskim knjižnicama ili regionalno, vrijedan su doprinos razvijanju čitalačkih kompetencija u najširem smislu. Iako se školska knjižnica često percipira kao mjesto posudbe lektire i logistička podrška predmetu Hrvatski jezik, ne prihvaćamo takvo razmišljanje. Školski knjižničari promiču čitanje općenito, a podrška su svim predmetima. I, kao što je obitelj uzor u razvijanju čitalačkih navika u ranoj dobi, nastavnici bi, koristeći knjižnične resurse itekako mogli povećati učeničke informacijske i čitateljske potrebe i naviku korištenja knjižnične građe. Knjižničari to rade na različite načine: osnivanjem školskih čitateljskih klubova, opremanjem ugodnih čitateljskih kutaka, pripremanjem kvizova iz lektire, organizacijom susreta s piscima, digitalizacijom lektirnih naslova, prenošenjem lektire u strip, prikupljanjem motivacijskih materijala kojima će motivirati na čitanje lektirnih i nelektirnih djela, učeničkim preporukama za čitanje, hodajućim čitanjem, biciklirajućim čitanjam, čitanjem naglas i prilagodbom tekstova učenicima s poteškoćama...

Prisilu čitanja preobraziti u cjeloživotni čitateljski užitak, najveći je izazov svakog školskog knjižničara.


Izlaganje na stručnom skupu: Prezentacija [[1]]

Osobni alati
izbornik za datoteke
Pomoć
for english speaking visitors