Udruga knjižničari.jpg
Knjižničari
Hrvatska mreža školskih knjižničara

Ljudska prava i knjižnica - Vanja Škrobica

Izvor: UDK02
Inačica od 10:07, 10. veljače 2009. koju je unio/unijela Ibrahim Smlatić (Razgovor | doprinosi)
Skoči na: izbornici, traži

Preuzimanje datoteke u fromatu .doc

Mediji:Ljudska_prava_i_knjiznica.doc


Ljudska prava i knjižnica

UVOD:

Pojašnjavanje preduvjeta za nastavu i ucenje

  • razviti jasnu predodžbu o preduvjetima za nastavu
  • osobinama ukljucenih osoba (sposobnosti i vještine, nacin razmišljanja, stavovi i interesi).
  • koje norme ponašanja se moraju uzeti u obzir? (rjecnik, zadaci, poredak sjedenja , vrijeme sastajanja, poštovanje dogovora ...)
  • kakav je sastav i velicina grupe? (djecaci-djevojcice, multikulturni element, ...)
  • s kojim pozitivnim/negativnim stavovima i pogledima, navikama, predrasudama i uvjerenjima moram/mogu racunati? Itd, itd...

ODNOS I KOMUNIKACIJA

Uzajamno razumijevanje; Simetricni odnosi; Zajednicko obrazovanje bez spolne diskriminacije; Osobni susreti i prijateljstva; Verbalne i neverbalne komunikacije; Prihvacanje stajališta drugih; Samoopažanje i opažanje drugih

ODGOJNI POSTUPCI

Razgovori za rješavanje konflikata; “Okrugli stol”; Igre; Kooperativno modificiranje ponašanja; Korisno izvještavanje; Pojedinacne odgovornosti; Kako se nositi s otvorenim i prikrivenim nasiljem u školi i razredu

ATMOSFERA KOJA SPRIJECAVA KONFLIKTE

Pravedna i obzirna zajednica, suradnja umjesto konkurencije; Poštivanje dogovorenih pravila ponašanja

PRIMJENA I DALJNJE UCENJE

Dobivaju li ucenici/ce višestruke mogucnosti primjene naucenog?; Je li nauceno interesantno za dalje ucenje i primjenu?

STRATEGIJE

1. CILJEVI kratkorocni ciljevi: smanjenje ispoljavanja ekstremnog autoriteta; objašnjenje izbora nastavnog plana i programa; objašnjenje ciljeva; objašnjenje metoda; objašnjenje kako se daju ocjene; objašnjenje kako se rješavaju konflikti na demokratski nacin; objasniti organizaciju rada; osnovni ciljevi; prilagođavanje; davanje alternativnog plana i programa; pokazati razlicite moguce ciljeve; pokazati (dati) alternativu metoda; objašnjenje problema; rješavanje problema

dugoročni ciljevi: uzajamno razumijevanje; udruženo planiranje nastavnog plana i programa; zajednicki izbor ciljeva: zajednicko planiranje ciljeva; samoocjenjivanje ucenika; komunikativno i kooperativno rješavanje problema; međusobno slaganje ucenika pri organizaciji rada

Ciljevi u pogledu sadržaja Upoznati se sa sadržajima ucenja, analizirati znanje, prosuđivati, preispitati, primijeniti; Prilagoditi novo objektivno znanje: Probuditi i zadržati radoznalost i zainteresiranost za sadržaj: Pojmiti i razumjeti sadržaj u cjelini; Prepoznati, razumjeti i sagledati veze; Zabilježiti redoslijed i pravilnosti Otkriti i primijeniti poredak, postupak i metode; Preispitati i revidirati saznanja; Poticati sposobnosti za ucenje i spremnost na rješavanje problema; Razvijati strategije učenja, metode učenja i tehnike rada; učiti ucenje

Osobni ciljevi Izgraditi identitet, pronaci se; Spoznati vlastite potrebe, odraziti vlastita iskustva; Upoznati samog sebe (vlastitu sliku) i njen utecaj na druge; Nauciti stajati iza svojih, odluka i stavova; Poticati sigurnost, zadovoljnost, pouzdanost, vedrinu, životnu radost, osjecaj samopoštovanja, samopouzdanja, sigurnost, odlucnost; Razvijati kognitivne sposobnosti (razmišljanje, maštu, pamcenje...), motoricke sposobnosti (koordiniranost pokreta, spretnost aktivnosti...), voluntativne sposobnosti (koncentracija, izdržljivost, postavljanje ciljeva, donošenje odluka...), sposobnosti izražavanja (verbalni govor, tjelesni govor, slikovni govor), sposobnost osjecaja i doživljaja, kreativnost, osjecaj za estetiku, originalnost .

Društveni ciljevi Uciti se suživotu; Sposobnost kontaktiranja (pristupanje drugima, interese za one sa kojima živimo, prijateljstva...); Sposobnost za ljubav (sposobnost suosjecanja, tolerancija, društveni angažman, spremnost na pomaganje, svijest o odgovornosti, brižnost, solidarnost...); Mogucnost komunikacije, (slušanje, saopcavanje, pristupanje drugima, davanje povratnih informacija...); Sposobnost za suradnju (oblici i metode zajednickog rada.ucenja); Sposobnost kontaktiranja (odnos prema razlicitim mišljenjima i potrebama, pravican obrazac za rješavanje konflikata, sposobnost kritiziranja...)

Stil vođenja

AUTOKRATSKI VLADAR: OŠTAR GLAS, NAREDBA, MOC, PRITISAK,NAMETANJE ZADATKA, STALNO KRITIZIRANJE, CESTO KAZNITI, SAMO MOJA ODGOVORNOST DEMOKRATSKI VOĐA: PRIJATELJSKI GLAS, SAVJET I MOLBA,UTJECAJ, SUGESTIJA, TRAŽENJE SURADNJE, CESTO OHRABRIVANJE, CESTO POMOCI, PODIJELJENA ODGOVORNOST Gledajuci grupe ucenika kako uce, može se vidjeti veza između toga kako je grupa vođena i nacina kako ona uci. Autokratski vođene grupe uce samo onda kada je vođa s njima, dok demokratski vođene grupe također rade dobro i kada su same. Dakle demokratski vođene grupe rade više i bolje su pripremljene za otvoreno društvo.

Pregled važnijih metoda/ oblika nastave

  1. Nastava putem prezentacije

pripovijedanje, predstavljanje, citanje, izvještavanje, objašnjavanje, pokazivanje, izvođenje za primjer, demonstriranje, mogu priopcitii direktno, u skladu sa situacijom, cinjenicno stanje i odmah saznati reakcije* svi ucenici/ce trebaju u isto vrijeme, u istoj prostoriji, istim metodama, istim sredstvima postici isti cilj

  1. Vođena nastava

dijalog, pitanja, impulsi, sukobljavanje mišljenja, usmjeravanje, poticaji

  • Naizmjenicna igra objašnjenja nastavnika i doprinosa ucenika/ca

Aktivnost: naracija, predavanja, citanje razumljivih objašnjenja, demonstracije

  1. Otvoreno ucenje

N: savjetovanje, moderiranje, pomoc U: odabiranje, planiranje, postavljanje pitanja, otkrivanje, istraživanje, pravljenje nacrta, konstruiranje, razmišljanje, kontroliranje

  • Mogucnost utjecaja ucenika/ca
  • Interesi, potrebe, inicijative pojedinih ucenika/ca igraju značajnu ulogu
  • Sredina za ucenje potice aktivnost (fleksibilna podjela prostora, raznolikost materijala za ucenje, za eksperimente, ...)
  • Sloboda izbora aktivnosti ucenja
  • Individualni rad, rad sa partnerom i u maloj grupi
  • samoodređeno, samoodgovorno, samostalno, istraživačko, spontano ucenje, u skladu sa situacijom

Aktivnost: N: savjet, podrška, meditacije S: izbor,planiranje, pitanje,otkrivanje, istraživanje, crtanje,dizajn,analiza,razmišljanje, provjera, kontrola 4. Pojedinačno ucenje N: dijagnosticiranje, instruiranje, pomaganje, savjetovanje, informiranje, kontroliranje, nadgledanje, motiviranje U: odabiranje, obrada programa, čitanje, preispitivanje postizanja cilja

  • situacija poducavanja/ucenja na pojedine ucenike, pojedine ucenice (predznanja, vještine, motivacija, svijet u kojem živi, sposobnosti, ...)* zahtjevi ucenja, ciljevi, postupak, metode, vrijeme, sredstva, pomagala optimalno prilagođena pojedinim ucenicima, ucenicama (multidimenzionalno diferenciranje)* didakticki materijali, medijska pomagala (kompjuter, video snimci, programi za ucenje, radni listovi, modeli, slike za ucenje, prirucnici, ...)
  • djelotvorno, ekonomicno, sistematizirano, samostalno, samoodgovorno ucenje

Aktivnosti: N: davanje zadataka, istrukcije, informacija, kontroliranje,nadgledanje, otivacija S: individualni rad sa vođenjem putem medija, citanje, procjena 5. Ucenje putem projekta N: moderiranje, pracenje, savjetovanje, iniciranje, pružanje pomoci, organiziranje, koordiniranje U: postavljanje ciljeva, surađivanje, planiranje, organiziranje, diskutiranje, pregovaranje, sakupljanje, postavljanje pitanja, primjenjivanje, istraživanje, eksperimentiranje, isprobavanje, mijenjanje, konstruiranje, oblikovanje, proizvođenje, ispitivanje, prosuđivanje

  • zajednicki interes, zahtjev, cilj odjeljenja određuje izbor sadržaja, postavljanje zadataka
  • pravi, životni problem ucenika kao polazište, orjentiranost ka ishodu, međudisciplinarnost
  • unošenje vlastitih iskustava
  • inicijativa, utvrđivanje potreba, postavljanje cilja, postavljanje granica za rad na projektu, skica projekta; planiranje, plan projekta; izvođenje; osvrt i predviđanje, ocjenjivanje)
  • postupak utemeljen na podjeli rada; rad s partnerom, u grupi; zajednički rad
  • unošenje izvanškolskog obilježja, od strane roditelja, strucnjaka
  • samostalno, otkrivajuce, orjentirano ka iskustvima, prakticno, društveno ucenje

Aktivnosti: N::meditacija, nadgledanje,savjet, inicijativa, podrška, organizacija, koordinacija S: odluka o ciljevima, kooperacija, planiranje, diskusija, pregovaranje, prikupljanje .podataka i informacija, postavljanje pitanja, primjena, istraživanje, ispitivanje, eksperimenti,testovi, modifikacije, dizajn, kreativnost, produkcija, akcija, kontrola, procjena

Tri nacina ocjenjivanja

  1. Formalno ocjenjivanje -Služi usavršavanju, upravljanju i kontroli procesa ucenja, aktivnosti ucenika/ca i nastavnika u pogledu ciljeva koje treba postici.
  2. Sumarno ocjenjivanje - Do određene vremenske tocčke se planira konacno, zbirno vrijednovanje kolicine stecenog znanja i vještina. Osnovna funkcija se sastoji u tome da se o stanju dostignuca ucenika obavijeste razlicite zainteresirane strane.
  3. Prognosticko ocjenjivanje - Ono je usmjereno ka budućnosti učenika/ca. U različitim periodima školovanja se u obliku preporuka predlažu načini koji, prema procjeni učesnika (učenika/ca, nastavnika/ca, roditelja, eventualno školskog psihologa i vlasti) omogućuju najpovoljniji nastavak individualnog procesa razvoja i učenja.

Inicijalni test ucenika

  • Osobito me zanima: ...
  • Do sada sam znala ...
  • Napravio sam slijedeći plan rada: ...
  • O planu i izvršenju zadataka razgovarat ću s: ...

List nakon završeng rada

  • Osobito me zanimalo: ...
  • Bilo mi je teško : ...
  • Od planiranog nisam/jesam ostvarila: ...
  • Pricinjavalo mi je zadovoljstvo:…

Oluja ideja! I oluja prijedloga Svjetska karta ljudskih prava (statistike, dijagrami…) Fotodokumentacija s komentarima o gladi, nasilju, progonima… Razgovarati s ljudima kojima su ljudska prava povrijeđena, prikupiti autentične izvještaje te ih učiniti pristupačnima izdajući ih u vidu brošure ili zidnih novina. Manifestacije podrške organizacijama za ljudska prava: kupnja karte za dobrotvorne koncerte, poziv na help telefon, kupnja proizvoda koji su nastali u udrugama slijepih, paraliziranih i sl., obaviti kupnju za stare i bolesne, paziti na okoliš i životinje

Deklaracije i povelje Pronaći materijale o međunarodnim i hrvatskim udrugama i nevladinim organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava i priključiti im se Značajnije ličnosti /događaji vezani za ljudska prava Lista linkova, bibliografija Kalendar ljudskih prava za sljedeću godinu Okrugli stol, igraonice, radionice

GLAVNI CILJ: razviti svoja znanja i vještine iz područja ljudskih prava i sloboda uključujući analizu: dokumenata, novinskih članaka, fotografija, sjećanja i svjedočenja, statističkih podataka, postera isl SPOREDNI CILJ: učenje i vježbanje stranog jezika, prakticiranje raznih metoda: analize, sinteze, analogije i sl. NAČIN / METODE RADA: projekt, rad u skupinama, individualni rad: okrugli stolovi, rad na tekstovima (čitanje i obrada knjiga i dokumenata); crtanje statističkih slika i dijagrama, pisanje novih tekstova (slogan, deklaracija) VRIJEME TRAJANJA: mjesec dana ZADAĆE -obraditi: Postanak i razvoj ljudskih prava: dječja prava, ženska prava, manjinska prava, prava osoba s posebnim potrebama, eko – prava 4. generacije i problem globalizacije VJEŠTINE: Korištenje interneta, Analiza podataka STRATEGIJE: Diskusija – analiza sakupljenih podataka, Model demonstracije projekta i plakata i ostalih zadataka u power point EVAULACIJA: Suradnicka atmosfera; razvijanje odgovornosti i poštivanje dogovora, Radost pri novim otkricima, Razvijanje tolerancije, uvažavanje razlicitosti

Uloga školskog knjižnicara

Suradnja s ucenicima

  • ima ulogu voditelja ili suradnika
  • “dizajnira” aktivnosti i savjetuje ucenike u tijeku njihovog rada
  • Pomaže im u traženju i analizi informacija, stvaraju zajedno izvješca za zajednicke sastajanje
  • Upucuje ucenike na korištenje višestruke izvore informacija kao što su knjige, on-lina baze podataka, video vrpce, intervjui
  • Brine o sakupljenim materijalima, slaže i sortira, te pohranjuje u knjižnici
  • Upucuje na stvaranje prezentacija, skica, obrađuje fotografije i dokumentaciju

Suradnja s profesorima

  • kooperacija, dogovor, organizacija prezentacije…

Tko c što raditi?

Grupa A Odnos djecih i ljudskih prava općenito, Zašto djeci trebaju posebna prava?, ako su nastale deklaracije i povelje? Što su one utvrdile?, Kakvo je stanje djecjih prava u svijetu?

Grupa B Odnos prava žena i ljudskih prava opcenito, Jesu li žene ljudi druge klase?, Nejednaki status pri obrazovanju, zapošljavanju, plaćanju, majčinskim pravima, Žene na položajima moci i odlucivanja; Mobing i seksizam, Kako su nastale deklaracije i povelje? Što su one utvrdile? Kakvo je stanje prava žena u svijetu? Nasilje nad ženama

Grupa C Odnos prava manjina i ljudskih prava općenito (religija, nacija, seks.opredjeljenje…),Kako su nastale deklaracije i povelje? Što su one utvrdile?, Kakvo je stanje prava manjina u svijetu?

Grupa D Odnos prava osoba s posebnim potrebama i ljudskih prava opcenito, Kako su nastale deklaracije i povelje?, Što su one utvrdile?, Kakvo je stanje prava osoba s posebnim potrebama u svijetu?

Grupa E Odnos eko – prava i prava 4. generacije i ljudskih prava opcenito, Kako su nastale deklaracije i povelje?, Što su one utvrdile?, Kakvo je stanje ovih prava u svijetu?

Kako cemo?

Citanje beletristike: Životinjska farma i 1984. George Orwell),Novi vrli svijet (Aldous Huxley), Placi voljena zemljo (Alan Paton), Dnevnik Ane Frank (Anne Frank), Jedan dan u životu Ivana Denisovitch (Aleksandar Solženjicin) Radionice: T-shirt, Napiši svoju poruku, deklaraciju recenicu), moto i sl. na T-shirt, Izrada kalendara - datumi koji obilježavaju ljudska prava, slobode i sl. Strip: djecja prava Forum teatar, ispricamo situaciju (diskriminacija, sukob u obitelji, odnos profesor – ucenik) podijelimo uloge i igramo; publika intervenira u igru, sugerira glumcima tijek radnje, postavlja im pitanja, ili čak netko iz publike zamijeni nekog glumca)

Aktivnosti:Pronaci informacije o borcima za ljudska prava: Mandela, Ghandi, M.L. King…. , Pronaci tekstove pop i rock pjesama koji govore o slobodi covjeka (Bob Dylan…), Pronaci web stranice koje prate temu o ljudskim pravima, Napraviti bibliografiju knjiga o ljudskim pravima

Kako se mogu predstaviti rezultati?

Power point prezentacija (izbor iz projekta), posteri, napisati malu deklaraciju, prikupiti autenticne tekstove (dnevnike, izvještaje, price), ilustrirati i izdati kao knjigu ili brošuru pripremiti nacrt povijesnog ili aktualnog ogledala tiska na temu Ljudska prava, komunicirati s drugim školama putem e-maila i razmijeniti iskustva ,pronaći web stranice

Neki primjeri:

  • PRAVA ŽENA

Radionice:pojam moci kod M. Webera,J.K. Galbrighta, M. Foucualta, H. Arendt I P. Kelly. Dati primjere iz povijesti o raspodjeli moci između muškaraca I žena (mitologija I povijest patrijarhat, matrijarhat, slavne I moćne žene), ratnicko nasilje nasuprot ženskoj nježnosti I majcinstvu ; macho muškarac u filmovima nasuprot plačljivim ženama u sapunicama, skloništa, SOS telefoni, savjetovališta (igranje uloga), umjetnicka praksa I žene: Sanja Ivekovic, Andreja Kuluncić, oko Ono, Shirin Neshat, Svjetske konferencije posvecene ženama

  • PRAVA OSOBA S POSEBNIM POTREBAMA: strip bon ton prema ovim osobama
  • PRAVA MANJINSKIH SKUPINA

Prava manjinskih skupina dogovorno obraditi kroz HOMOSEKSUALNOST

OKRUGLI STOL; MODERATOR PROFESOR

Teme: UZROCI HOMOSEKSUALNOSTI , DRUŠTVENI ODNOS PREMA HOMOSEKSUALNOSTI, HOMOSEKSUALNOST I AIDS, PROCES «IZLASKA IZ SJENE», HOMOFOBIJA I HETEROSEKSIZAM, HOMOSEKSUALNOST I RODITELJSTVO, ADOLESCENCIJA I HOMOSEKSUALNOST , BORBA ZA PRAVA HOMOSEKSUALACA - EKO – PRAVA I PRAVA 4- GENERACIJE - GLOBALIZACIJA - ŽIVOTINJSKI SVIJET: OKRUGLI STOL.MODERATOR PROFESOR: Tema: PISMO INDIJANSKOG POGLAVICE; GLAVNII PROBLEMI?, UBIJANJE U KLAONICAMA ,POKUSI NAD ŽIVOTINJAMA (za šampone, sapune, kozmetiku, lijekove...), NASILJE NAD ŽIVOTINJAMA (zoo vrtovi, cirkusi, kućni ljubimci, trke konja, borbe pasa, pijetlova), LOV I KRIVOLOV (iživljavanje pucanjem po životinjama u šumi, glave životinja kao ukrasi na necijem zidu, hvaljenje o sportskim aktivnostima-broju ubijenih nevinih bica), UBIJANJE RADI KRZNA (čovjekova besmislena potreba da se ukrasi životinjama) , NESAVIJESNOST PRI DRŽANJU ŽIVOTINJA (puštanje pasa i mačaka na ulicu) , NEPOŠTIVANJE ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA (zanemarivanje životinja, njihova prava i potreba) OKRUGLI STOL, MODERATOR PROFESOR : Koje su zemlje po tvom mišljenju poželjne za useljenje? Zašto? Koje zemlje nisu poželjne za useljenje? Zašto? Europa? Kad je nastala? Gdje pocinje? Cime završava? Tko je cini? Kako bi odredio identitet Europljanina? Kako zamišljaš identitet Amerikanca?

ZAKLJUCAK ; Kultura? Ima stotine definicija. Tradicija , jezik, obicaji, pismo, umjetnost, književnost, folklor, zakoni, simboli… Supkultura – skupina ljudi koji se ne slažu s uobicajenim pravilima vlastite kulture.Pripadnici subuklturnih skupina cesto trpe netoleranciju. Pripadnici supkultura mogu biti osobe s posebnim potrebama, homoseksualci i lezbijske, vjerske skupine, skupine mladih. Svoju subkulturu izražavaju načinom govora, izborom odjeće, proslavama, paradama… Multikulturalna društva: razlicite kulture, nacionalnosti, etnicke i vjerske skupine – sve žive na jednom podrucju; nužno ne dolaze u doticaj; manjine mogu biti ravnodušno tolerirane, ali ne i prihvaćene ili vrednovane. Interkulturalna društva: razlicite kulture, nacionalne skupine… unutar jednoga podrucja; održavaju otvorene interkultualne odnose, razmjenjuju i uzajamno se priznaju te poštuju vrijednosti i nacine života.; djelotvorna tolerancija i održavanje ravnopravnih odnosa.

DOK SAM JA IŠAO U OSNOVNU ŠKOLU; UCIO, RADOVAO SE…. Više od 2 milijuna djece je u zadnjih 10 godina poginulo u ratovima. 10 milijuna djece u svijetu ima teška psihicka oštecenja kao posljedice rata. 30 milijuna djece živi u ratnim podrucjima. U 26 zemalja svijeta djeca mlada od 15 godina koriste se kao vojnici na zadatku.

Statistike?

U 2004. Hrvatskoj je zabilježeno 12.260 žrtava obiteljskog nasilja, 8.209 zlostavljanih žena, a čak 3.115 maloljetnih osoba nazočilo je nasilju u obitelji Muškarci su cešće zlostavljaci u obitelji od žena. Žene su žrtve u 95 % slucajeva. Oblici nasilja? Fizicko nasilje – namjerno nanošenje tjelesnih ozljeda udarci, guranje, štipanje, cupanje, gađanje…) Emocionalno – psihicko (vrijeđanje, ponižavanje, prijetnje, ucjene, zastrašivanje, nazivanje pogrdnim imenima…) Seksualno nasilje – (neželjeni seksualni kontakt - od dodira do silovanja) Ekonomsko nasilje – uskraćivanje ekonom.sredstava (uskraćivanje novca, izbacivanje iz stana…) Strukturalno zlostavljanje- nepravovremena reakcija službenih organa I institucija (policije, centar za socijalni rad…) Kako se zlostavljači opravdavaju?; To je šala. To je bilo zezanje, ništa ozbiljno. Zašto žene ostaju u toj situaciji I prešućuju?; To je bolje za djecu. To je sramota. Muškarac je gazda obitelji. Podaci UN-a:

  • Od 1.3 milijarde ljudi koji žive u potpunom siromaštvu 70% su žene. 550 milijuna njih siromašne su ruralne žene.
  • Siromaštvo među ženama neposredno je povezano s nejednakim položajem koji one zauzimaju na tržištu rada, odnosom prema njima u sustavima socijalne pomoći i njihovim položajem i moći unutar obitelji.
  • Žene cine vecinu nepismenih ljudi na svijetu.
  • Diljem svijeta žene imaju duže radno vrijeme nego muškarci i velik dio tog posla se ne placa, ne priznaje i podcjenjuje.
  • Žene obavljaju između 10 i 20% direktorskih i upravnih poslova diljem svijeta i manje od 20% poslova u proizvodnji.
  • Imaju nerazmjerno mali udio u kreditima formalnih bankovnih institucija.
  • Sudjelovanje žena u privrednom i politicom odlucvanju vrlo je ograničeno. Žene zauzimaju svega 10% mjesta u parlamentu i cne manje od 5% svjetskih državnih poglavara.
  • Najjasniji odraz niskog položaja žena jest diskriminacija nad njima pred zakonom. U mnogim zemljama prema ženama se ne odnosi jednako kao prema muškarcima - u pravima vlasništva, pravima nasljeđivanja, zakonima koji uređuju brak i razvod ili pravima dobivanja državljanstva, upravljanja vlasništvom ili pri traženju posla. (Izvor: UN)

Podaci UN-a:

  • Od 1.3 milijarde ljudi koji žive u potpunom siromaštvu 70% su žene. 550 milijuna njih siromašne su ruralne žene.
  • Siromaštvo među ženama neposredno je povezano s nejednakim položajem koji one zauzimaju na tržištu rada, odnosom prema njima u sustavima socijalne pomoći i njihovim položajem i moći unutar obitelji.
  • Žene cne većinu nepismenih ljudi na svijetu.
  • Diljem svijeta žene imaju duže radno vrijeme nego muškarci i velik dio tog posla se ne placa, ne priznaje i podcjenjuje.
  • Žene obavljaju između 10 i 20% direktorskih i upravnih poslova diljem svijeta i manje od 20% poslova u proizvodnji.
  • Imaju nerazmjerno mali udio u kreditima formalnih bankovnih institucija.
  • Sudjelovanje žena u privrednom i političkom odlučivanju vrlo je ograničeno. Žene zauzimaju svega 10% mjesta u parlamentu i cine manje od 5% svjetskih državnih poglavara.
  • Najjasniji odraz niskog položaja žena jest diskriminacija nad njima pred zakonom. U mnogim zemljama prema ženama se ne odnosi jednako kao prema muškarcima - u pravima vlasništva, pravima nasljeđivanja, zakonima koji uređuju brak i razvod ili pravima dobivanja državljanstva, upravljanja vlasništvom ili pri traženju posla. (Izvor: UN)

GLOBALIZACIJA

Strahovi od globalizacije

  • strah od nezaposlenosti
  • Ukidanje socijalne solidarnosti
  • Zaoštravanje konkurencije
  • Strah od zapadnjačkog imperijalima
  • Strah da zapadnjacka prljava tehnologija ne pređe granice siromašnih zemalja
  • Trgovanje smećem i radioaktivnim otpadom
  • Neograniceno iskorištavanje resursa (šuma, nafte...) iz siromašnih zemalja

Etnocentrizam - je uzdizanje i velicanje vlastite kulture a nepoštivanje i omalovažavanje drugih. Cak ako su nam neke kulture atraktivne i egzoticne, ne smatramo da su jednako vrijedne našoj. Reakcija odbijanja drugih kultura preoblikuje se ponekad u diskriminaciju, ksenofobiju, netoleranciju, antisemitizam i rasizam. Diskrimincija - je predrasuda u djelovanju. Skupina se proglašava drugacijom i diskriminacija se uperi protiv nje. Diskriminirani mogu biti izolirani, proglašeni kriminalcima, antikristima, ilegalcima… mogu biti lišeni temeljnih ljudskih prava. Ksenofobija - je riječ grc.porijekla a znači strah od stranaca. To je strah od onih koji su drugaciji i koje ne poznam. Slicno je diskriminaciji i rasizmu. Ksenofobija se hrani predrasudama i stereotipima. Taj strah prelazi u odbacivanje, neprijateljstvo i nasilje. Ksenofobijom se koriste mocne elite u svrhu zaštite svojih zemalja od vanjskog utjecaja. Netolerancija- netrpeljivost, nedostatak je poštovanja za tuđe navike i vjerovanja. Antisemitizam- je kombinacija moći, predrasude, ksenofobije i netolerancije prema Židovima. To je oblik vjerske i rasne nesnošljivosti i vodi u diskriminaciju i u progone. Rasizam- se temelji na teoriji o rasnoj cistoći ili višoj i nižoj rasi. Ova teorija ima ove prakticne posljedice: ubijanje 400.000 Roma tijekom nacizma, 6.000.000 Židova u konclogorima, uništavanje citavih zajednica u bivšoj Jugoslaviji, pristaje uz parole: «Europa Europljanima», «Amerika Amerikancima», «Svi Srbi u jednoj državi», slanje paketa-bombi azilantima i vođama antirasnih udruga … Predrasuda - Je neutemeljeni sud ili mišljenje o necem ili nekom. To je sud kojeg smo stekli prije nego smo dobili potpune i prave informacije. Najcešće su predrasude negativni sudovi. Ucimo ih kao dio naše socijalizacije, teško ih mijenjamo i gotovo ih je nemoguce istrijebiti.Predrasuda se stjece odgojem, često je posljedica ksenofobije (nesnošljivost prema pojedincima i grupama). Predrasude su antipatije, cak i mržnje. Stereotip- Je vjerovanje da svi članovi neke grupe imaju određene slične ili istovrsne kvalitete. Stereotip polazi od slicnosti, od uvjerenja da su svi pripadnici jedne skupine isti (npr. Svi ucenici Umjetnicke su narkomani, svi Bracani su škrti, «šefovi asu tirani»…), Stereotipe stjecemo kod kuce, u školi…kroz medije. Predrasude i stereotipi mogu voditi ka diskriminaciji, ksenofobiji, ignoriranju i etnocentrizmu/nacionalizmu, odnosno rasizmu i genocidu.

Osobni alati
izbornik za datoteke
Pomoć
for english speaking visitors