Kreativnost i raznolikost u interpretaciji lektire - Marija Bilić-Prcić
KREATIVNOST I RAZNOLIKOST
Sadržaj |
ŠTO JE LEKTIRA?
Lektira je dio programa hrvatskoga jezika koja je njime propisana kao i ostala jezična i književna područja.
Često se učenicima, pa i roditeljima, čini to kao nešto nedostižno, zagonetno, teško, nerazumljivo, a problem je samo u tome kako djecu naučiti čitati, kako im približiti knjigu i njen sadržaj učiniti zanimljivijim i privlačnijim. Kažemo da se isplati u nešto ulagati. Zaista, tako se isplati ulagati u obradu književnoga djela od najave do završetka.
MOTIVACIJA
Nije dovoljno reći: Sljedeći mjesec je to i to za lektiru. Sat lektire je krajem mjeseca. Pročitajte knjigu i napišite bilješke.
Učenika treba:
motivirati za čitanje,
zadati im određene zadatke,
kontrolirati tijek izvršavanja zadataka,
kreativno osmisliti sat.
Mogućnosti MOTIVACIJE - općenito
Nema boljeg ulaženja u književni tekst od slikarskoga predloška… (MIROSLAV KRLEŽA)
TEKST –Hvala ti, dobri gospodaru,na svemu dobru što mi ga daješ. Ali ja volim ostati u svojoj nesreći, a znati da imam sina, nego li da mi dadeš sve blago i sve dobro ovoga svijeta, a da moram zaboraviti sina…(SLIKA IZ KNJIGE - ilustracija)
LUTKARSKI predložak-Kako je poštar Kolbaba motivirao učenike 2. razreda za čitanje Poštarske bajke.
LIKOVI IZ BAJKI
G L A Z B E N I P R E D L O Ž A K - Stanislav Femenić IVANI BRLIĆ MAŽURANIĆ
KAKO to postići?
Natjecateljske akcije čitanja – ČITATELJSKA PUTOVNICA
Predložak u obliku SKULPTURE – posebno primjenjivo u interpretaciji PJESNIČKE ZBIRKE
Posrednici knjige – učitelj, prijatelj, knjižničar, roditelj…
IVANA BRLIĆ – MAŽURANIĆ
ŠUMA STRIBOROVA
Umjetnošću riječi do umjetnosti slike (kako od književnoga djela do slike na primjeru Šume Striborove)???
Ovo je primjer kako kreativno i zanimljivo provesti obradu lektire . PRVI KORAK
1. Početkom mjeseca učenici dolaze u knjižnicu i na rasporedu LEKTIRE zapažaju kako je tijekom tekućega mjeseca za čitanje predviđena zbirka PRIČE IZ DAVNINE Ivane Brlić Mažuranić.
Mnogi izražavaju kako su to već pročitali pa nabrajaju neke, a posebno ističu Kako je Potjeh tražio istinu i Regoča.
Uz nevezani razgovor posuđuju knjigu, a knjižničarka ih upozorava kako ih i u drugim pričama čekaju iznenađenja.
STARO ZNANJE ZA NOVO ZNANJE
Na panou u razredu ponudimo im ilustracije iz pojedinih priča koje oni prepoznaju u međusobnom nevezanom razgovoru stvarajući pri tom i polemiku jer svatko ima svoju tvrdnju.
Na listićima dobivaju ilustracije iz pojedine priče, a zadatak im je otkriti naslov i opisati sliku i okolnosti koje ona prikazuje.
Ono što ne znaju, to pismeno izraze (nisam pročitao, zaboravio sam, ne znam…)
SUSRET S PRIČAMA I ZADACIMA
2. Učenici dobivaju zadatak da iz posuđene knjige Priče iz davnine pročitaju priču po želji.
Sljedeći zadatak je ilustrirati priču ili dio priče, odnosno lik koji ih se osobito dojmio.
1. SAT
Nakon obavljenog zadatka, nakon nekoliko dana, učenici na satu iznose svoje dojmove i tumače poruku, a zatim rade izložbu ostvarenih radova koja će biti postavljena do sata lektire.
POSTAVLJANJE IZLOŽBE
3. Učenici samostalno postavljaju, uz izložbu svojih ostvaraja, i izložbu knjiga IVANE Brlić Mažuranić iz fonda knjižnice te o njoj traže u starim časopisima (Modroj lasti, Smibu, Radosti…)
Samostalno stvaraju naslov izložbe. (Na stolu je portret I. Brlić Mažuranić – sjedi uz peć u brodskom domu.
O nastanku PRIČA svjedoči sama autorica:
Jedne zimske večeri bio je naš dom, protiv običaja, potpuno tih. Nigdje nikoga, sobe velike, svuda polutama, nastrojenje tajnovito, u pećima oganj. Iz posljednje sobe-velike blagavaonice-začuje se: kuc! kuc! Tko je? - upitam. Ništa! Opet: kuc! kuc! Tko je? – i opet ništa. Nekim tajnovitim strahom stupim u veliku blagovaonicu, i najednom: radosni prasak, udarac, mala eksplozija! U velikom kaminu prasnula je na vatri borova cjepanica,-na vatrištu kamina izlete mi u susret iskrice, ko da je roj zvjezdica, a kad raskrilih ruke da uhvatim taj zlatni darak, podigle se one pod visoki strop i …nije ih više bilo.-Čitala sam u ono doba Afanasjeva Vozzrenija drevnih Slavjan na prirodu – padoše mi u taj tren na pamet domaći. I tako onaj roj iskrica- zvjezdica ipak bi uhvaćen-i to u Šumi Striborovoj – i ona nastade upravo uslijed njih. Iza ove prve priče nastadoše ostale, njih još sedam, bez ikakve zasebne geneze, dakle su i one kao i Šuma Striborova izletjele kao iskra sa ognjišta jednog drevnog slavenskog doma. (čita učenik lijepo i izražajno)
Z A D A C I
1. ZADATAK: Zamislite i ilustrirajte taj prizor kad je ovakva iskrica rasplamsala oganj bujne mašte Ivane Brlić Mažuranić koji je već tinjao zahvaljujući bogatstvu tema, motiva, ideja, slika koje je stvarala obrazujući se na bogatoj obiteljskoj baštini, bilo materijalnih, bilo duhovnih sadržaja (stričevi, otac, suprug…).(Priprema za ozbiljniju ilustraciju)
2. ZADATAK: Napravite Intervju - razgovor s I. B. M. o nastanku priča.
Č I T A NJ E
Najava zadatka – zadavanje čitanja Šume Striborove.
Uputstva za stvaranje B I LJ E Ž A K A
Plan DNEVNIKA ČITANJA
Moto – ostaviti mjesto i na kraju upisati ODLOMAK u kojem je poruka djela
Bilješka o piscu,
Glavna djela,
DNEVNIK – bilježenje dojmova, citata, razmišljanja, prosuđivanja, zaključaka, motiva… ( sve po vlastitom izboru)
Stvaranje kompozicije – redanje događaja
Određivanje teme
Poruka djela i vlastiti dojmovi – dijete naučiti i osloboditi da samostalno razmišlja o pročitanome…
P A R L A O N I C A
2. SAT
Nakon pročitane priče (4 -5 dana) učenici dolaze s prijedlozima o kompoziciji i likovima, a zatim oblikujemo PARLAONICU – upućujemo ih u pravila parlaonice.
Time djeca razvijaju slobodu komunikacije, iznošenje vlastitoga doživljaja književnoga djela, obogaćuju usmeni izraz…
TEZE za P A R L A O N I C U
Je li se baka trebala
pomladiti ili ostati u ovom vremenu
ARGUMENTI
Javilo se 13 uč. Javilo se 8 učenika
Ona se trebala pomladiti i Bolje da je ostala u početi novi život u svom svom vremenu, rodnom selu i tako se riješiti podnijela sve patnje i svih briga i zločeste snahe… dokazala kolika je majčinska ljubav koja je pobijedila snahinu zloću.
Učenici se uključuju u razgovor i svatko brani svoje mišljenje.
Sve to kontrolira učitelj svojim potpitanjima, pohvalama, komentarima…
NOVI ZADACI
Nakon provedene parlaonice učenici će dobiti ZADATKE u nekoliko skupina:
(Svaka grupa radi svoj zadatak prema raspoloživom vremenu u knjižnici ili u učionici nakon ili prije nastave.)
LIKOVNO-SCENSKO OBLIKOVANJE (likovi i prostori) u Šumi Striborovoj - valoviti karton; papir u boji:
GRUPA a) Svjedočanstvo autorice o nastanku priča (već ilustrirano u bilježnicu)
GRUPA b) Susret u šumi
GRUPA c) Zajednički život utroje
GRUPA d) Bakina sretna večer
GRUPA e) Baka ne uspijeva uvjeriti sina u snahinu zloću
GRUPA f) Nesretna baka u šumi Striborovoj
GRUPA g) Dobro pobjeđuje zlo
( svaka grupa dolazi raditi svoj zadatak, prema raspoloživom vremenu, u knjižnicu….)
REZULTATI RADA GRUPA
Svjedočanstvo autorice o nastanku priča
Bakina sretna večer
GRUPA g)
LISTIĆ - zadatak nakon čitanja
1. LIKOVI – podjela likova – MORALNE OSOBINE
a) dobro;
- zlo;
- promjenjivo;
(S CITATIMA)
b) stvarni;
- nestvarni;
(S CITATIMA)
OSTALI ELEMENTI
2. VRIJEME – davno – primjeri
PRIRODA kao pozornica zbivanja – CITATI…
3. TEMA –
4. MOTIVI -
5. JEZIK I RJEČNIK– melodičnost, rima, prošlost, sadašnjost-prezent…primjeri…
6. POUKA – svojim riječima i citatom
7. IZRADA STRIPA – po izboru…
RAZGOVOR
Zaključak – Je li vas zaista Ivana navodila na rad i poštenje? (razgovor, primjeri, citati…)
3. SAT – voditelji i članovi pojedinih grupa iznose svoja tumačenja, saznanja, ostvarenja, i to sve potkrepljuju citatima.
I Z L O Ž B A
Kad je sve gotovo dopunjuje se već postavljena izložba prema kompoziciji djela od ideje koja je rodila PRIČE pa preko kompozicije ŠUME STRIBOROVE. Tako nastaje cjelina. Svih OSAM priča je pred nama, u izlošcima na panoima -(ilustracije s prvoga sata) i scenski prikaz ŠUME…
Uz svaku scenu je i karakterističan tekst koji najbolje prati radnju.
(Sve se ovo može raditi uz prikladnu glazbu)
ZNAČENJE IZLOŽBE
Otvaranjem izložbe učeničkih radova
U Č I O N I C A postaje:
i obiteljska kuća IVANE BRLIĆMAŽURANIĆ,
i začarana šuma,
i obiteljska kuća bakina,
i ognjište,
i susret sa Striborom,
i sretan rasplet u šumi…
SVE ovo mogu učenici i dramatizirati
DRAMATIZACIJA po grupama (kako su i ilustrirali)
Draga teta Ivana, i nama si od danas druga majka
PISMO Ivani nakon pročitanih priča – želite joj reći svoje dojmove, razmišljanja, kritike… a zatim ih uvrstiti u izložbu.
(Ovo možete ocijeniti kao rezultat sveukupnoga dojma učenikova)
IZLOŽBA je otvorena tjedan dana i svi su učenici i roditelji pozvani na razgledavanje…
ANKETNI LISTIĆ o ovakvom satu lektire (ZA UČENIKE)
Ovakva priprema lektire:
– zamara me
– oduzima mi previše vremena
– zabavlja me
Više bih saznala:
– čitajući
– čitajući i ilustrirajući
– čitajući i bilježeći dojmove
Parlaonica na satu lektire me:
– oduševila
– bila je dosadna
– više mi se dopada klasičan sat lektire
Što mislite o kvizu TKO ŽELI BITI MILIJUNAŠ povezanom s temama iz djela Ivane Brlić Mažuranić?
– to je bezvezna ideja
– sviđa mi se ta ideja
– želim sudjelovati u sastavljanju pitanja
U KVIZU želim biti:
– sudionik
– voditelj
– publika
– zovi
Želite li češće ovakve satove lektire?
– da
– ne
OBRAZLOŽITE!!!