Udruga knjižničari.jpg
Knjižničari
Hrvatska mreža školskih knjižničara

Komunikacija i komunikacijska tehnologija u školskoj knjižnici - Vanja Škrobica

Izvor: UDK02
Inačica od 19:36, 7. veljače 2009. koju je unio/unijela Ibrahim Smlatić (Razgovor | doprinosi)
Skoči na: izbornici, traži

Preuzimanje datoteke u fromatu .doc

Mediji:Komunikacija_i_komunikacijska_tehnologija_u_školskoj_knjižnici.doc

STRUČNI SKUP KNJIŽNIČARA SPLITSKO - DALMATINSKE ŽUPANIJE 27. 06.

KOMUNIKACIJA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA

U ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI


Vanja škrobica, prof. i diplomirana knjižničarka Voditeljica ŽSV srednjoškolskih knjižničara u Splitsko – dalmatinskoj županiji

Uvod:

Proces učenja u školskom (knjižničnom) okruženju nije vezan samo uz individualne napore učenika u stjecanju znanja i vještina, nego se zasniva i na društvenoj interakciji, odnosno razgovoru (kao temeljnom obliku komunikacije) između korisnika i školskog knjižničara. Uspješna i kvalitena komunikacija postaje strateška potreba suvremenog života, a poglavito obrazovanja.

Komunikacija je složen proces koji se sastoji od:

  • pošiljatelja poruke
  • primatelja poruke
  • same poruke
  • medija
  • povratne informacije (feedback)

Knjižničar i učenik se u komunikaciji javljaju u dvije uloge: kao primatelji i kao pošiljatelji poruka.

Zadaće su suvremenog knjižničara ovladati različim vještinama:

  • analitičkim
  • organizasijskim
  • menadžerskim
  • problemskim (metode rješavanja problema)
  • tehničkim
  • komunikacijskim (socijalnim, interpersonalnim, informatičkim...)

Komunkacijske vještine pomažu uspostavljanju dobre i ugodne radne atmosfere, doprinose kvalitetnoj suradnji sudionika i vrsnim rezultatima u odgojno-obrazovnom procesu.

Za ovu prigodu više ćemo se baviti interpersonalnom komunikacijom između školskog knjižničara i učenika (s naglaskom na ulozi knjižničara kao pošoljatelja poruke), a percipirat ćemo i knjižničarske poslove kroz suvremene komunikacijske medije.

Interpersonalna komunikacija u knjižnici

Istraživanja pokazuju da 80 % radnog vremena otpada na komunikaciju, od čega na slušanje 45 % (efektivno 25 %), govor 30 %, čitanje 16 % i pisanje 9 %. Dojam o sugovorniku u svakodnevnom razgovoru stječemo u prvih nekoliko minuta, a am- socijalni antropolog Edward T. Hall tvrdi da cjelokupni dojam o sugovorniku stvaramo na temelju:

  • onoga što kažu - 35%
  • njihovog neverbalnog govora - 65%

Slično je i s komunikacijskim procesima u školskoj knjižnici koja se sastoji od dvije temeljne komponente:

  • informacijsko - spoznajna
  • socijalno - emocionalna

Komunikacija u knjižnici može biti:

  • autoritarna (nadređeni položaj knjižničara)
  • demokratska komunikacija (poštovanje osobnosti, interesa i samostalnosti sudionika u komunikaciji, odnos ravnopravnih, razvijanje demokratske kulture u atmosferi povjerenja, slobodnog izražavanja, iskrenosti, srdačnosti, kooperativnosti itd.)

Učenici ne traže u knjižnici isključivo pravovremenu i točnu informaciju kako bi je upotrijebili, nadogradili te dalje razvijali svoje mišljenje, stavove i ponašanje, naše škole nisu samo obrazovne, već i odgojne ustanove. Knjižničar nije samo odgovoran za davanje ili na upućivanje na informacije (obrazovni dio), već je odgovoran za odgojni moment u komunkaciji s učenikom. Zato je važno prepoznati vlastiti komunikacijski stil (pasivni, asertivni i agresivni) pa potom poraditi na verbalnim i neverbalnim vještinama.

VERBALNA KOMUNIKACIJA U KNJIŽNICI
Stručni knjižničar Nestručni knjižničar
  • objašnjava konkretno, ne poopćava, koristi primjere i analogije
  • dopunjuje poruke, potkrijepljuje ih novim detaljima, provjerava svoje mišljenje („Nisam siguran, provjerit ću sutra još jedan izvor.“)
  • dopušta iznimke, nije mu svijet crno – bijel, prihvaća nijanse i modifikacije („Nisu svi ljudi isti i imaju različite interese“.)
  • ne prihvaća „konfekcijski“ pristup korisniku, svaki učenik je iznimka, osoba; subjekt u komunikaciji („Kako si? “)
  • unosi sebe u komunikaciju, Ja – poruke su mu jasne, „preklapanje“ verbalnog i neverbalnog, iz razgovora ne isključuju sebe
  • poruke prilagođava sugovorniku
  • zanima ga posljedica („Kako je prošlo na pismenom ispitu? “)
  • mijenja svoje predrasude prema sugovorniku
  • objašnjava jasno i povezano
  • nakon komunikacije učenik se osjeća zadovoljnim kad izađe iz knjižnice
  • s učenicima stvara prešutni dogovor, usvajaju pravila zajedno
  • podupire i ohrabruje učenike, pažljivo izražava kritike („Ne brini…“, „Nadoknadit ćeš…“, „Ako želiš, pomoći ću ti…“,„Vjerovao sam u tebe da ćeš ispraviti ocjenu…“, „Hvala ti…“)
  • ne skriva osjećaje, raspoloženja („Bilo bi mi drago…“)
  • osmjehuje se, vedar je, hitar
  • potiče kritično mišljenje, promjene i kreativnost
  • pomirljiv, tolerantan, human
  • poopćava i ne pravi usporedbe
  • izostavlja i iskrivljuje informacije
  • generalizira, izbjegava konkretizaciju
  • svi su učenici za njega jednaki (dobri ili loši)
  • ne unosi sebe u komunikaciju, Ja - poruka ne postoji
  • ne iznose svoje, već tuđe mišljenje
  • u komunikaciji gleda mimo sugovornika
  • prilikom komunikacije obraća se skupini, a ne pojedinačno učeniku
  • ne sluša sugovornika
  • ima predrasude („Curice su mirnije od dečki“)
  • ne zanima ga posljedica
  • objašnjenja su mu nerazmljiva i nelogična
  • govori apstraktno i bez analogija
  • više zbunjuje učenika nego što mu pomaže („Prelistaj sve ove knjige ako želiš naći idgovor.“)
  • poruke su mu bezlične, apersonalne
  • često koristi zabrane, upozorenja, kazne, kritike, prijekore („Moraš…“, „Trebaš…“, „Ne smiješ…“)
  • koristi fraze, citate, statistike, govori u „ime nekog“ ili u „ime nečeg“
  • hladan je, nepristupačan, potiskuje osjećaje („Ne zanima me što ti ističe rok predaje rada…“)
  • često je namrgođen, „kiseo“, „uspavan“ („Danas mi dosadan dan“, „Bio bi red da poštujete radno vrijeme, već radim 5 min preko radnog vremena“.)
  • indiferentni, svadljivi, konvencionalni
  • servira odgovore kao nepobitne činjenice, izbjegava istraživanje, nije kritičan i izbjegava promjene („status quo“)
NEVERBALNA KOMUNIKACIJA
Stručni knjižničar Nestručni knjižničar
Govor tijela: držanje, pokreti, sjedenje, stajanje, hodanje
Opušteno, mirno, otvoreno… Ukočen, hladan, nepristupačan, napet
Mimika: čelo, oči, obrve, usta…
Otvorene, vedre, obrve mirne, usta s laganim osmijehom… Namršteno čelo, namrgođeno lice, stisnute obrve, „tvrda“ usta…
Kontakt očima: gledanje u oči sugovorniku
Gleda sugovornika u oči dok s njim razgovara, prati pogledom njegove pokrete, ne žmirka, ne trepće… Ne gleda sugovornika u oči, izbjegava pogled, lista svoje papire i ne podiže glavu…
Govorno ponašanje: brzina, ritam, dubina, boja glasa, melodija, smijanje…
Govori polako i ragovjetno, pravi pauze, ne opterećuje dodatnim stvarima i disgresijama Govori hladno i brzo, nema pauze, ne potkrijepljuje razgovor smješkom…
Gestikulacija: govor ruku (tapšanje, blago dodirivanje ramena) i nogu itd.
Ruke lagano spuštene, mirne. Kod razgovora se pazi da sugovornik bude u ravnopravnoj ravnini Maše rukama ili ih drži prekrižene na prsima. Sjedi prekriženih nogu (skakutanje, tapkanje…),
PORUKA
Stručna poruka Nestručna poruka
Dorečena i potpuna Nedorečena i nepotpuna Konkretna Generalna, uopćena Provjerena Neprovjerena i iskrivljena Planirana i oblikovana Neplanirana i neoblikovana Jednostavna i kratka Komplicirana i duga Pregledna i povezana Nepregledna i nepovezana Postupna i logična Nepostupna i nelogična Vizualizirana, s primjerima i analogijama Bez vizualizacije, bez primjera i bez analogija
Osobni alati
izbornik za datoteke
Pomoć
for english speaking visitors