Udruga knjižničari.jpg
Knjižničari
Hrvatska mreža školskih knjižničara

Komunikacija i komunikacijska tehnologija u školskoj knjižnici - Vanja Škrobica

Izvor: UDK02
Inačica od 19:03, 7. veljače 2009. koju je unio/unijela Ibrahim Smlatić (Razgovor | doprinosi)
Skoči na: izbornici, traži


Preuzimanje datoteke u fromatu .doc

Mediji:Komunikacija_i_komunikacijska_tehnologija_u_školskoj_knjižnici.doc

STRUČNI SKUP KNJIŽNIČARA SPLITSKO - DALMATINSKE ŽUPANIJE 27. 06. <center>

KOMUNIKACIJA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA U ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI

Vanja škrobica, prof. i diplomirana knjižničarka Voditeljica ŽSV srednjoškolskih knjižničara u Splitsko – dalmatinskoj županiji

Uvod: Proces učenja u školskom (knjižničnom) okruženju nije vezan samo uz individualne napore učenika u stjecanju znanja i vještina, nego se zasniva i na društvenoj interakciji, odnosno razgovoru (kao temeljnom obliku komunikacije) između korisnika i školskog knjižničara. Uspješna i kvalitena komunikacija postaje strateška potreba suvremenog života, a poglavito obrazovanja. Komunikacija je složen proces koji se sastoji od: • pošiljatelja poruke • primatelja poruke • same poruke • medija • povratne informacije (feedback) Knjižničar i učenik se u komunikaciji javljaju u dvije uloge: kao primatelji i kao pošiljatelji poruka. Zadaće su suvremenog knjižničara ovladati različim vještinama: • analitičkim • organizasijskim • menadžerskim • problemskim (metode rješavanja problema) • tehničkim • komunikacijskim (socijalnim, interpersonalnim, informatičkim...) Komunkacijske vještine pomažu uspostavljanju dobre i ugodne radne atmosfere, doprinose kvalitetnoj suradnji sudionika i vrsnim rezultatima u odgojno-obrazovnom procesu. Za ovu prigodu više ćemo se baviti interpersonalnom komunikacijom između školskog knjižničara i učenika (s naglaskom na ulozi knjižničara kao pošoljatelja poruke), a percipirat ćemo i knjižničarske poslove kroz suvremene komunikacijske medije.

Interpersonalna komunikacija u knjižnici Istraživanja pokazuju da 80 % radnog vremena otpada na komunikaciju, od čega na slušanje 45 % (efektivno 25 %), govor 30 %, čitanje 16 % i pisanje 9 %. Dojam o sugovorniku u svakodnevnom razgovoru stječemo u prvih nekoliko minuta, a am- socijalni antropolog Edward T. Hall tvrdi da cjelokupni dojam o sugovorniku stvaramo na temelju: • onoga što kažu - 35% • njihovog neverbalnog govora - 65% Slično je i s komunikacijskim procesima u školskoj knjižnici koja se sastoji od dvije temeljne komponente: • informacijsko - spoznajna • socijalno - emocionalna Komunikacija u knjižnici može biti: • autoritarna (nadređeni položaj knjižničara) • demokratska komunikacija (poštovanje osobnosti, interesa i samostalnosti sudionika u komunikaciji, odnos ravnopravnih, razvijanje demokratske kulture u atmosferi povjerenja, slobodnog izražavanja, iskrenosti, srdačnosti, kooperativnosti itd.)

Učenici ne traže u knjižnici isključivo pravovremenu i točnu informaciju kako bi je upotrijebili, nadogradili te dalje razvijali svoje mišljenje, stavove i ponašanje, naše škole nisu samo obrazovne, već i odgojne ustanove. Knjižničar nije samo odgovoran za davanje ili na upućivanje na informacije (obrazovni dio), već je odgovoran za odgojni moment u komunkaciji s učenikom. Zato je važno prepoznati vlastiti komunikacijski stil (pasivni, asertivni i agresivni) pa potom poraditi na verbalnim i neverbalnim vještinama.
Osobni alati
izbornik za datoteke
Pomoć
for english speaking visitors