Udruga knjižničari.jpg
Knjižničari
Hrvatska mreža školskih knjižničara

Komunikacija i komunikacijska tehnologija u školskoj knjižnici - Vanja Škrobica

Izvor: UDK02
(Usporedba među inačicama)
Skoči na: izbornici, traži
m
m
 
(Nisu prikazane 4 međuinačice jednog suradnika)
Redak 190: Redak 190:
  
 
Sve ove mogućnosti dostupne su i u Hrvatskoj, mada nisu toliko razvijene i u masovnoj uporabi kao u svijetu. Operacije na daljinu u nas se događaju povremeno, a i učenje na daljinu (long distance learning) ostvaruje se već godinama između učenika na otoku Drveniku i škole u Trogiru.
 
Sve ove mogućnosti dostupne su i u Hrvatskoj, mada nisu toliko razvijene i u masovnoj uporabi kao u svijetu. Operacije na daljinu u nas se događaju povremeno, a i učenje na daljinu (long distance learning) ostvaruje se već godinama između učenika na otoku Drveniku i škole u Trogiru.
 +
  
 
'''Nešto kao zaključak:'''
 
'''Nešto kao zaključak:'''
Redak 195: Redak 196:
 
Nove informativne tehnologije (IT) inicijalno su se odnosile na računala, a danas se tu ubraja čitav niz informacijskih inovacija vezanih za: multifunkcionalnost (procese istovremenog –paralelnog korištenja raznorodnih računarskih programa), multimedijalnost (prezentaciju nekog sadržaja – jer nije više dovoljno napisati tekst ili obraditi podatke, već treba uključiti grafikone, slike, vizualne i zvučne efekte i dr.) i multikomunikativnost (dvosmjerna veza između korisnika i izvora informacija, ili više njih), stvaranje baza podataka itd. Ipak komunikacija „licem u lice“ i nadalje će imati važnu ulogu jer kako drukčije protumačiti nastojanja da se stvaraju i razvijaju mediji koji imaju mogućnost istovremenog razgovora i slanja slike sugovornika (web kamere, mobilni telefoni s kamerom itd. ).  
 
Nove informativne tehnologije (IT) inicijalno su se odnosile na računala, a danas se tu ubraja čitav niz informacijskih inovacija vezanih za: multifunkcionalnost (procese istovremenog –paralelnog korištenja raznorodnih računarskih programa), multimedijalnost (prezentaciju nekog sadržaja – jer nije više dovoljno napisati tekst ili obraditi podatke, već treba uključiti grafikone, slike, vizualne i zvučne efekte i dr.) i multikomunikativnost (dvosmjerna veza između korisnika i izvora informacija, ili više njih), stvaranje baza podataka itd. Ipak komunikacija „licem u lice“ i nadalje će imati važnu ulogu jer kako drukčije protumačiti nastojanja da se stvaraju i razvijaju mediji koji imaju mogućnost istovremenog razgovora i slanja slike sugovornika (web kamere, mobilni telefoni s kamerom itd. ).  
  
Dodatak: Primjer dobre prakse: [www.freewebs.com/teka/|www.freewebs.com/teka/]
+
'''Dodatak: Primjer dobre prakse: [[www.freewebs.com/teka/|www.freewebs.com/teka/]]'''
  
 
Web knjižnice u Školi likovnih umjetnosti otvorila sam u siječnju 2006. Iskoristila sam slobodne i besplatne (sponzorirane) predloške, ali je ograničen prostor na internetu. Za potrebe školske knjižnice ipak je dovoljno.  
 
Web knjižnice u Školi likovnih umjetnosti otvorila sam u siječnju 2006. Iskoristila sam slobodne i besplatne (sponzorirane) predloške, ali je ograničen prostor na internetu. Za potrebe školske knjižnice ipak je dovoljno.  
Redak 221: Redak 222:
 
* http://www.mekom.hr/
 
* http://www.mekom.hr/
 
* http://www.library.yale.edu/~mbeacom/intranet2.htm
 
* http://www.library.yale.edu/~mbeacom/intranet2.htm
* www.blogger.com
+
* http://www.blogger.com
 
* http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/mkod/komunikacija
 
* http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/mkod/komunikacija
* www.lisnews.com
+
* http://www.lisnews.com
* www.theshiftedlibrarian.com
+
* http://www.theshiftedlibrarian.com
 
* http://www.fordlibrary.org/
 
* http://www.fordlibrary.org/
 
* http://www.morainevalley.edu/lrc/blogs.htm
 
* http://www.morainevalley.edu/lrc/blogs.htm
Redak 235: Redak 236:
 
[[Predmetnica:Vanja Škrobica]]
 
[[Predmetnica:Vanja Škrobica]]
 
[[Predmetnica:ŽSV SDŽ]]
 
[[Predmetnica:ŽSV SDŽ]]
 +
[[Predmetnica:Stručni skup]]
 +
[[Predmetnica:Komunikacija]]
 +
[[Predmetnica:Komunikacijska tehnologija]]

Trenutačna izmjena od 19:51, 7. veljače 2009.

Preuzimanje datoteke u fromatu .doc

Mediji:Komunikacija_i_komunikacijska_tehnologija_u_školskoj_knjižnici.doc

STRUČNI SKUP KNJIŽNIČARA SPLITSKO - DALMATINSKE ŽUPANIJE 27. 06.

KOMUNIKACIJA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA

U ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI


Vanja škrobica, prof. i diplomirana knjižničarka Voditeljica ŽSV srednjoškolskih knjižničara u Splitsko – dalmatinskoj županiji

Uvod:

Proces učenja u školskom (knjižničnom) okruženju nije vezan samo uz individualne napore učenika u stjecanju znanja i vještina, nego se zasniva i na društvenoj interakciji, odnosno razgovoru (kao temeljnom obliku komunikacije) između korisnika i školskog knjižničara. Uspješna i kvalitena komunikacija postaje strateška potreba suvremenog života, a poglavito obrazovanja.

Komunikacija je složen proces koji se sastoji od:

  • pošiljatelja poruke
  • primatelja poruke
  • same poruke
  • medija
  • povratne informacije (feedback)

Knjižničar i učenik se u komunikaciji javljaju u dvije uloge: kao primatelji i kao pošiljatelji poruka.

Zadaće su suvremenog knjižničara ovladati različim vještinama:

  • analitičkim
  • organizasijskim
  • menadžerskim
  • problemskim (metode rješavanja problema)
  • tehničkim
  • komunikacijskim (socijalnim, interpersonalnim, informatičkim...)

Komunkacijske vještine pomažu uspostavljanju dobre i ugodne radne atmosfere, doprinose kvalitetnoj suradnji sudionika i vrsnim rezultatima u odgojno-obrazovnom procesu.

Za ovu prigodu više ćemo se baviti interpersonalnom komunikacijom između školskog knjižničara i učenika (s naglaskom na ulozi knjižničara kao pošoljatelja poruke), a percipirat ćemo i knjižničarske poslove kroz suvremene komunikacijske medije.

Interpersonalna komunikacija u knjižnici

Istraživanja pokazuju da 80 % radnog vremena otpada na komunikaciju, od čega na slušanje 45 % (efektivno 25 %), govor 30 %, čitanje 16 % i pisanje 9 %. Dojam o sugovorniku u svakodnevnom razgovoru stječemo u prvih nekoliko minuta, a am- socijalni antropolog Edward T. Hall tvrdi da cjelokupni dojam o sugovorniku stvaramo na temelju:

  • onoga što kažu - 35%
  • njihovog neverbalnog govora - 65%

Slično je i s komunikacijskim procesima u školskoj knjižnici koja se sastoji od dvije temeljne komponente:

  • informacijsko - spoznajna
  • socijalno - emocionalna

Komunikacija u knjižnici može biti:

  • autoritarna (nadređeni položaj knjižničara)
  • demokratska komunikacija (poštovanje osobnosti, interesa i samostalnosti sudionika u komunikaciji, odnos ravnopravnih, razvijanje demokratske kulture u atmosferi povjerenja, slobodnog izražavanja, iskrenosti, srdačnosti, kooperativnosti itd.)

Učenici ne traže u knjižnici isključivo pravovremenu i točnu informaciju kako bi je upotrijebili, nadogradili te dalje razvijali svoje mišljenje, stavove i ponašanje, naše škole nisu samo obrazovne, već i odgojne ustanove. Knjižničar nije samo odgovoran za davanje ili na upućivanje na informacije (obrazovni dio), već je odgovoran za odgojni moment u komunkaciji s učenikom. Zato je važno prepoznati vlastiti komunikacijski stil (pasivni, asertivni i agresivni) pa potom poraditi na verbalnim i neverbalnim vještinama.

VERBALNA KOMUNIKACIJA U KNJIŽNICI
Stručni knjižničar Nestručni knjižničar
  • objašnjava konkretno, ne poopćava, koristi primjere i analogije
  • dopunjuje poruke, potkrijepljuje ih novim detaljima, provjerava svoje mišljenje („Nisam siguran, provjerit ću sutra još jedan izvor.“)
  • dopušta iznimke, nije mu svijet crno – bijel, prihvaća nijanse i modifikacije („Nisu svi ljudi isti i imaju različite interese“.)
  • ne prihvaća „konfekcijski“ pristup korisniku, svaki učenik je iznimka, osoba; subjekt u komunikaciji („Kako si? “)
  • unosi sebe u komunikaciju, Ja – poruke su mu jasne, „preklapanje“ verbalnog i neverbalnog, iz razgovora ne isključuju sebe
  • poruke prilagođava sugovorniku
  • zanima ga posljedica („Kako je prošlo na pismenom ispitu? “)
  • mijenja svoje predrasude prema sugovorniku
  • objašnjava jasno i povezano
  • nakon komunikacije učenik se osjeća zadovoljnim kad izađe iz knjižnice
  • s učenicima stvara prešutni dogovor, usvajaju pravila zajedno
  • podupire i ohrabruje učenike, pažljivo izražava kritike („Ne brini…“, „Nadoknadit ćeš…“, „Ako želiš, pomoći ću ti…“,„Vjerovao sam u tebe da ćeš ispraviti ocjenu…“, „Hvala ti…“)
  • ne skriva osjećaje, raspoloženja („Bilo bi mi drago…“)
  • osmjehuje se, vedar je, hitar
  • potiče kritično mišljenje, promjene i kreativnost
  • pomirljiv, tolerantan, human
  • poopćava i ne pravi usporedbe
  • izostavlja i iskrivljuje informacije
  • generalizira, izbjegava konkretizaciju
  • svi su učenici za njega jednaki (dobri ili loši)
  • ne unosi sebe u komunikaciju, Ja - poruka ne postoji
  • ne iznose svoje, već tuđe mišljenje
  • u komunikaciji gleda mimo sugovornika
  • prilikom komunikacije obraća se skupini, a ne pojedinačno učeniku
  • ne sluša sugovornika
  • ima predrasude („Curice su mirnije od dečki“)
  • ne zanima ga posljedica
  • objašnjenja su mu nerazmljiva i nelogična
  • govori apstraktno i bez analogija
  • više zbunjuje učenika nego što mu pomaže („Prelistaj sve ove knjige ako želiš naći idgovor.“)
  • poruke su mu bezlične, apersonalne
  • često koristi zabrane, upozorenja, kazne, kritike, prijekore („Moraš…“, „Trebaš…“, „Ne smiješ…“)
  • koristi fraze, citate, statistike, govori u „ime nekog“ ili u „ime nečeg“
  • hladan je, nepristupačan, potiskuje osjećaje („Ne zanima me što ti ističe rok predaje rada…“)
  • često je namrgođen, „kiseo“, „uspavan“ („Danas mi dosadan dan“, „Bio bi red da poštujete radno vrijeme, već radim 5 min preko radnog vremena“.)
  • indiferentni, svadljivi, konvencionalni
  • servira odgovore kao nepobitne činjenice, izbjegava istraživanje, nije kritičan i izbjegava promjene („status quo“)


NEVERBALNA KOMUNIKACIJA
Stručni knjižničar Nestručni knjižničar
Govor tijela: držanje, pokreti, sjedenje, stajanje, hodanje
Opušteno, mirno, otvoreno… Ukočen, hladan, nepristupačan, napet
Mimika: čelo, oči, obrve, usta…
Otvorene, vedre, obrve mirne, usta s laganim osmijehom… Namršteno čelo, namrgođeno lice, stisnute obrve, „tvrda“ usta…
Kontakt očima: gledanje u oči sugovorniku
Gleda sugovornika u oči dok s njim razgovara, prati pogledom njegove pokrete, ne žmirka, ne trepće… Ne gleda sugovornika u oči, izbjegava pogled, lista svoje papire i ne podiže glavu…
Govorno ponašanje: brzina, ritam, dubina, boja glasa, melodija, smijanje…
Govori polako i ragovjetno, pravi pauze, ne opterećuje dodatnim stvarima i disgresijama Govori hladno i brzo, nema pauze, ne potkrijepljuje razgovor smješkom…
Gestikulacija: govor ruku (tapšanje, blago dodirivanje ramena) i nogu itd.
Ruke lagano spuštene, mirne. Kod razgovora se pazi da sugovornik bude u ravnopravnoj ravnini Maše rukama ili ih drži prekrižene na prsima. Sjedi prekriženih nogu (skakutanje, tapkanje…),


PORUKA
Stručna poruka Nestručna poruka
Dorečena i potpuna Nedorečena i nepotpuna
Konkretna Generalna, uopćena
Provjerena Neprovjerena i iskrivljena
Planirana i oblikovana Neplanirana i neoblikovana
Jednostavna i kratka Komplicirana i duga
Pregledna i povezana Nepregledna i nepovezana
Postupna i logična Nepostupna i nelogična
Vizualizirana, s primjerima i analogijama Bez vizualizacije, bez primjera i bez analogija


Osim navedenog za dobru komunikaciju važni su:

  • vrijeme (u sklopu radnog vremena ili ne)
  • prostor

Ne smije se zaboraviti da je škola, i njen interijer, posebno „sveto“ mjesto. Učenici koji dođu u knjižnicu nisu samo razgledali fond, već i knjižničara. Učenikovo je oko poput radara, sve registrira, primjećuje (našu odjeću, frizuru, pokrete, nezainteresiranost, umor, tjeskobu…). Smeta im naš podignuti kažiprst, povišeni ton, mahanje rukama, srditost, kad ih prekidamo dok iznose svoje želje, potrebe… . Osjetljivi su na naš, previše intimni, dodir, tapšanje po ramenu, gurkanje… I učenici imaju svoj „intimni“ prostor i koji put im smeta naše zapitkvanje, inzistiranje…

I oni žele biti primijećeni („Imaš dobar ruksak“, „Ošišala si se“…). Vole kad ih zovemo po imenu, kad ih gledamo u oči dok im se obraćamo, da prošetamo s njima do polica za knjige. Učenik je vrlo osjetljiv na prijeteću atmosferu, zna kad nije dobrodošao, prepozna nam na licu da nas zamara ako nas nešto dugo zapitkuje…

Neverbalne poruke potkrijepljuju našu verbalnu komunikaciju. Ukoliko su suprotne izrečenom, doimamo se lašcima, nesigurnima i nesposobnima.

Socijalni procesi učenja u knjižnici važni su korisnicima:

  • ispunjavaju potrebu za druženjem i osjećaj pripadnosti skupini (socijalizacija)
  • zatraže pomoć knjižničara ako zatreba (edukacija, informiranje)
  • usporedbe s drugima (pozitivna kompetencija)
  • provjera osobnih mišljenja, stavova i procjena (samopotvrđivanje)
  • zajedničko obavljanje zadataka, rješavanje problema i odlučivanje (timski rad)

Tehnološka komunikacija u knjižnici

Rani sustavi za obrazovanje bili su više usmjereni prezentiranju sadržaja, uvježbavanju i provjeri znanja, a manje ispunjavanju potreba za suradnjom i druženjem među polaznicima.

Razvojem tehnologije i medija školski knjižničar s korisnicima komunicira ne samo „licem u lice“ već i putem fiksnog i mobilnog telefona (MMS, SMS) i putem Interneta. Različiti programi omogućavaju komunikaciju istovremeno (ili kako kažu informatičar „u realnom vremenu“) s drugim osobama koje se nalaze bilo gdje u svijetu (instant messaging – poruke se pojavljuju na ekranu prijavljenih primatelja; brbljaonica – chat; forumi, audio – vizualne konferencije i predavanja, slanje SMS poruka putem Interneta; prijenos datoteka tj. „file transfer“, dijeljenje datoteka tj. „file share“ i sl.). Procjenjuje se da samo ICQ koristi oko 160 milijuna korisnika u više od 245 zemalja od njegovog pokretanja u studenom 1996.

Sve ove mogućnosti dostupne su i u Hrvatskoj, mada nisu toliko razvijene i u masovnoj uporabi kao u svijetu. Operacije na daljinu u nas se događaju povremeno, a i učenje na daljinu (long distance learning) ostvaruje se već godinama između učenika na otoku Drveniku i škole u Trogiru.


Nešto kao zaključak:

Nove informativne tehnologije (IT) inicijalno su se odnosile na računala, a danas se tu ubraja čitav niz informacijskih inovacija vezanih za: multifunkcionalnost (procese istovremenog –paralelnog korištenja raznorodnih računarskih programa), multimedijalnost (prezentaciju nekog sadržaja – jer nije više dovoljno napisati tekst ili obraditi podatke, već treba uključiti grafikone, slike, vizualne i zvučne efekte i dr.) i multikomunikativnost (dvosmjerna veza između korisnika i izvora informacija, ili više njih), stvaranje baza podataka itd. Ipak komunikacija „licem u lice“ i nadalje će imati važnu ulogu jer kako drukčije protumačiti nastojanja da se stvaraju i razvijaju mediji koji imaju mogućnost istovremenog razgovora i slanja slike sugovornika (web kamere, mobilni telefoni s kamerom itd. ).

Dodatak: Primjer dobre prakse: www.freewebs.com/teka/

Web knjižnice u Školi likovnih umjetnosti otvorila sam u siječnju 2006. Iskoristila sam slobodne i besplatne (sponzorirane) predloške, ali je ograničen prostor na internetu. Za potrebe školske knjižnice ipak je dovoljno.

Ponuđeni su mi alati: Member home, My Account, My Messages, My Profile, My Webs, Site Manager, File Manager, Site Add-ons (blog, brojač posjetitelja, anketa mjeseca) Site Promotion i Get Premium (nekoliko alata za koje bi trebalo platiti).

  • Home (sadrži mapu gradske četvrti u kojoj se škola nalazi, radno vrijeme, telefon, adresu, anketu mjeseca, misao mjeseca, (caunter) broj posjetitelja i guest book – komentari, pohvale, kritike, pitanja…)
  • Knjižnica (informacije o knjižnici i knjižničarki, plan i program rada, pravilnik o radu, o reviziji i otpisu građe, izvješće o radu za prošlu godinu, popis stručnih projekata, izlaganja…)
  • Slobodne aktivnosti (postignuća u okviru izvanastavnih aktivnosti: novinarska i dramska družina koje vodim),
  • Matura i maturanti (popis maturanata, informacije o završnom ispitu: pitanja, rokovi, povjerenstva, web stranice akademija i fakulteta)
  • Projekti i natjecanja (škola ima svoju službenu stranicu www.umjetnicka.com, ali tu su uglavnom predstavljeni stručni predmeti, programi, aktivnosti; zato se ovdje nalaze projekti profesora općih predmeta: Goranovo proljeće, Lidrano, Parlament mladih itd.)
  • Natječaji (u Hrvatskoj i u svijetu: izložbe, eseji, radionice…)
  • Preporučujem! (knjigu, film, izložbu…)
  • Galerija učeničkih radova (linkovi na foto galeriju učeničkih radova u knjižnici i školi)
  • Galerija umjetničkih radova (linkovi na foto galeriju radova umjetnika koja se nalazi u školskoj knjižnici)
  • On – line informacije (reference; rječnik engleskog jezika)
  • Škafetin (foto album starih fotografija: izleta, ekskurzija…)
  • Linkovi (na web stranice knjižnica, muzeja i galerija u Hrvatskoj i svijetu)
  • Guest book (knjiga posjetitelja s pitanjima i komentarima, pohvalama i prijedlozima…).

U nepunih pet mjeseci, koliko je stranica otvorena, posjećena je preko 800 puta. Komentari posjetitelja su pozitivni.


Reference:

Osobni alati
izbornik za datoteke
Pomoć
for english speaking visitors