Udruga knjižničari.jpg
Knjižničari
Hrvatska mreža školskih knjižničara

Komunikacija i komunikacijska tehnologija u školskoj knjižnici - Vanja Škrobica

Izvor: UDK02
(Usporedba među inačicama)
Skoči na: izbornici, traži
m
m
Redak 52: Redak 52:
  
 
Učenici ne traže u knjižnici isključivo pravovremenu i točnu informaciju kako bi je upotrijebili, nadogradili te dalje razvijali svoje mišljenje, stavove i ponašanje, naše škole nisu samo obrazovne, već i odgojne ustanove. Knjižničar nije samo odgovoran za davanje ili na upućivanje na informacije (obrazovni dio), već je odgovoran za odgojni moment u komunkaciji s učenikom. Zato je važno prepoznati vlastiti komunikacijski stil (pasivni, asertivni i agresivni) pa potom poraditi na verbalnim i neverbalnim vještinama.
 
Učenici ne traže u knjižnici isključivo pravovremenu i točnu informaciju kako bi je upotrijebili, nadogradili te dalje razvijali svoje mišljenje, stavove i ponašanje, naše škole nisu samo obrazovne, već i odgojne ustanove. Knjižničar nije samo odgovoran za davanje ili na upućivanje na informacije (obrazovni dio), već je odgovoran za odgojni moment u komunkaciji s učenikom. Zato je važno prepoznati vlastiti komunikacijski stil (pasivni, asertivni i agresivni) pa potom poraditi na verbalnim i neverbalnim vještinama.
 +
 +
{| border="1"
 +
| colspan="2" align="center"| VERBALNA KOMUNIKACIJA U KNJIŽNICI
 +
|-
 +
! Stručni knjižničar  !! Nestručni knjižničar
 +
|-
 +
| - objašnjava konkretno, ne poopćava, koristi primjere i analogije
 +
- dopunjuje poruke, potkrijepljuje ih novim detaljima, provjerava svoje mišljenje („Nisam siguran, provjerit ću sutra još jedan izvor.“)
 +
- dopušta iznimke, nije mu svijet crno – bijel, prihvaća nijanse i modifikacije („Nisu svi ljudi isti i imaju različite interese“.)
 +
- ne prihvaća „konfekcijski“ pristup korisniku, svaki učenik je iznimka, osoba; subjekt u komunikaciji („Kako si? “)
 +
- unosi sebe u komunikaciju, Ja – poruke su mu jasne, „preklapanje“ verbalnog i neverbalnog, iz razgovora ne isključuju sebe
 +
- poruke prilagođava sugovorniku
 +
- zanima ga posljedica („Kako je prošlo na pismenom ispitu? “)
 +
- mijenja svoje predrasude prema sugovorniku
 +
- objašnjava jasno i povezano
 +
- nakon komunikacije učenik se osjeća zadovoljnim kad izađe iz knjižnice
 +
- s učenicima stvara prešutni dogovor, usvajaju pravila zajedno
 +
- podupire i ohrabruje učenike, pažljivo izražava kritike („Ne brini…“, „Nadoknadit ćeš…“, „Ako želiš, pomoći ću ti…“,„Vjerovao sam u tebe da ćeš ispraviti ocjenu…“, „Hvala ti…“)
 +
- ne skriva osjećaje, raspoloženja („Bilo bi mi drago…“)
 +
-  osmjehuje se, vedar je, hitar
 +
- potiče kritično mišljenje, promjene i kreativnost
 +
- pomirljiv, tolerantan, human
 +
|| - poopćava i ne pravi usporedbe
 +
- izostavlja i iskrivljuje informacije
 +
- generalizira, izbjegava konkretizaciju
 +
- svi su učenici za njega jednaki (dobri ili loši)
 +
- ne unosi sebe u komunikaciju, Ja - poruka ne postoji
 +
- ne iznose svoje, već tuđe mišljenje
 +
- u komunikaciji gleda mimo sugovornika
 +
- prilikom komunikacije obraća se skupini, a ne pojedinačno učeniku
 +
- ne sluša sugovornika
 +
- ima predrasude („Curice su mirnije od dečki“)
 +
- ne zanima ga posljedica
 +
- objašnjenja su mu nerazmljiva i nelogična
 +
- govori apstraktno i bez analogija
 +
- više zbunjuje učenika nego što mu pomaže („Prelistaj sve ove knjige ako želiš naći idgovor.“)
 +
- poruke su mu bezlične, apersonalne
 +
- često koristi zabrane, upozorenja, kazne, kritike, prijekore („Moraš…“, „Trebaš…“, „Ne smiješ…“)
 +
- koristi fraze, citate, statistike, govori u „ime nekog“ ili u „ime nečeg“
 +
- hladan je, nepristupačan, potiskuje osjećaje („Ne zanima me što ti ističe rok predaje rada…“)
 +
- često je namrgođen, „kiseo“, „uspavan“ („Danas mi dosadan dan“, „Bio bi red da poštujete radno vrijeme, već radim 5 min preko radnog vremena“.)
 +
- indiferentni, svadljivi, konvencionalni
 +
- servira odgovore kao nepobitne činjenice, izbjegava istraživanje, nije kritičan i izbjegava promjene („status quo“)
 +
 +
|-
 +
 +
|}
 +
  
  

Inačica od 19:17, 7. veljače 2009.

Preuzimanje datoteke u fromatu .doc

Mediji:Komunikacija_i_komunikacijska_tehnologija_u_školskoj_knjižnici.doc

STRUČNI SKUP KNJIŽNIČARA SPLITSKO - DALMATINSKE ŽUPANIJE 27. 06.

KOMUNIKACIJA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA

U ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI


Vanja škrobica, prof. i diplomirana knjižničarka Voditeljica ŽSV srednjoškolskih knjižničara u Splitsko – dalmatinskoj županiji

Uvod:

Proces učenja u školskom (knjižničnom) okruženju nije vezan samo uz individualne napore učenika u stjecanju znanja i vještina, nego se zasniva i na društvenoj interakciji, odnosno razgovoru (kao temeljnom obliku komunikacije) između korisnika i školskog knjižničara. Uspješna i kvalitena komunikacija postaje strateška potreba suvremenog života, a poglavito obrazovanja.

Komunikacija je složen proces koji se sastoji od:

  • pošiljatelja poruke
  • primatelja poruke
  • same poruke
  • medija
  • povratne informacije (feedback)

Knjižničar i učenik se u komunikaciji javljaju u dvije uloge: kao primatelji i kao pošiljatelji poruka.

Zadaće su suvremenog knjižničara ovladati različim vještinama:

  • analitičkim
  • organizasijskim
  • menadžerskim
  • problemskim (metode rješavanja problema)
  • tehničkim
  • komunikacijskim (socijalnim, interpersonalnim, informatičkim...)

Komunkacijske vještine pomažu uspostavljanju dobre i ugodne radne atmosfere, doprinose kvalitetnoj suradnji sudionika i vrsnim rezultatima u odgojno-obrazovnom procesu.

Za ovu prigodu više ćemo se baviti interpersonalnom komunikacijom između školskog knjižničara i učenika (s naglaskom na ulozi knjižničara kao pošoljatelja poruke), a percipirat ćemo i knjižničarske poslove kroz suvremene komunikacijske medije.

Interpersonalna komunikacija u knjižnici

Istraživanja pokazuju da 80 % radnog vremena otpada na komunikaciju, od čega na slušanje 45 % (efektivno 25 %), govor 30 %, čitanje 16 % i pisanje 9 %. Dojam o sugovorniku u svakodnevnom razgovoru stječemo u prvih nekoliko minuta, a am- socijalni antropolog Edward T. Hall tvrdi da cjelokupni dojam o sugovorniku stvaramo na temelju:

  • onoga što kažu - 35%
  • njihovog neverbalnog govora - 65%

Slično je i s komunikacijskim procesima u školskoj knjižnici koja se sastoji od dvije temeljne komponente:

  • informacijsko - spoznajna
  • socijalno - emocionalna

Komunikacija u knjižnici može biti:

  • autoritarna (nadređeni položaj knjižničara)
  • demokratska komunikacija (poštovanje osobnosti, interesa i samostalnosti sudionika u komunikaciji, odnos ravnopravnih, razvijanje demokratske kulture u atmosferi povjerenja, slobodnog izražavanja, iskrenosti, srdačnosti, kooperativnosti itd.)

Učenici ne traže u knjižnici isključivo pravovremenu i točnu informaciju kako bi je upotrijebili, nadogradili te dalje razvijali svoje mišljenje, stavove i ponašanje, naše škole nisu samo obrazovne, već i odgojne ustanove. Knjižničar nije samo odgovoran za davanje ili na upućivanje na informacije (obrazovni dio), već je odgovoran za odgojni moment u komunkaciji s učenikom. Zato je važno prepoznati vlastiti komunikacijski stil (pasivni, asertivni i agresivni) pa potom poraditi na verbalnim i neverbalnim vještinama.

VERBALNA KOMUNIKACIJA U KNJIŽNICI
Stručni knjižničar Nestručni knjižničar
- objašnjava konkretno, ne poopćava, koristi primjere i analogije

- dopunjuje poruke, potkrijepljuje ih novim detaljima, provjerava svoje mišljenje („Nisam siguran, provjerit ću sutra još jedan izvor.“) - dopušta iznimke, nije mu svijet crno – bijel, prihvaća nijanse i modifikacije („Nisu svi ljudi isti i imaju različite interese“.) - ne prihvaća „konfekcijski“ pristup korisniku, svaki učenik je iznimka, osoba; subjekt u komunikaciji („Kako si? “) - unosi sebe u komunikaciju, Ja – poruke su mu jasne, „preklapanje“ verbalnog i neverbalnog, iz razgovora ne isključuju sebe - poruke prilagođava sugovorniku - zanima ga posljedica („Kako je prošlo na pismenom ispitu? “) - mijenja svoje predrasude prema sugovorniku - objašnjava jasno i povezano - nakon komunikacije učenik se osjeća zadovoljnim kad izađe iz knjižnice - s učenicima stvara prešutni dogovor, usvajaju pravila zajedno - podupire i ohrabruje učenike, pažljivo izražava kritike („Ne brini…“, „Nadoknadit ćeš…“, „Ako želiš, pomoći ću ti…“,„Vjerovao sam u tebe da ćeš ispraviti ocjenu…“, „Hvala ti…“) - ne skriva osjećaje, raspoloženja („Bilo bi mi drago…“) - osmjehuje se, vedar je, hitar - potiče kritično mišljenje, promjene i kreativnost - pomirljiv, tolerantan, human

- poopćava i ne pravi usporedbe

- izostavlja i iskrivljuje informacije - generalizira, izbjegava konkretizaciju - svi su učenici za njega jednaki (dobri ili loši) - ne unosi sebe u komunikaciju, Ja - poruka ne postoji - ne iznose svoje, već tuđe mišljenje - u komunikaciji gleda mimo sugovornika - prilikom komunikacije obraća se skupini, a ne pojedinačno učeniku - ne sluša sugovornika - ima predrasude („Curice su mirnije od dečki“) - ne zanima ga posljedica - objašnjenja su mu nerazmljiva i nelogična - govori apstraktno i bez analogija - više zbunjuje učenika nego što mu pomaže („Prelistaj sve ove knjige ako želiš naći idgovor.“) - poruke su mu bezlične, apersonalne - često koristi zabrane, upozorenja, kazne, kritike, prijekore („Moraš…“, „Trebaš…“, „Ne smiješ…“) - koristi fraze, citate, statistike, govori u „ime nekog“ ili u „ime nečeg“ - hladan je, nepristupačan, potiskuje osjećaje („Ne zanima me što ti ističe rok predaje rada…“) - često je namrgođen, „kiseo“, „uspavan“ („Danas mi dosadan dan“, „Bio bi red da poštujete radno vrijeme, već radim 5 min preko radnog vremena“.) - indiferentni, svadljivi, konvencionalni - servira odgovore kao nepobitne činjenice, izbjegava istraživanje, nije kritičan i izbjegava promjene („status quo“)

Osobni alati
izbornik za datoteke
Pomoć
for english speaking visitors