Udruga knjižničari.jpg
Knjižničari
Hrvatska mreža školskih knjižničara

Komunikacija i komunikacijska tehnologija u školskoj knjižnici - Vanja Škrobica

Izvor: UDK02
(Usporedba među inačicama)
Skoči na: izbornici, traži
m
m
Redak 1: Redak 1:
 
 
== Preuzimanje datoteke u fromatu ''.doc'' ==
 
== Preuzimanje datoteke u fromatu ''.doc'' ==
  
 
[[Mediji:Komunikacija_i_komunikacijska_tehnologija_u_školskoj_knjižnici.doc]]
 
[[Mediji:Komunikacija_i_komunikacijska_tehnologija_u_školskoj_knjižnici.doc]]
  
<center>'''STRUČNI SKUP KNJIŽNIČARA SPLITSKO - DALMATINSKE ŽUPANIJE 27. 06.''' </center>
+
'''<center>STRUČNI SKUP KNJIŽNIČARA SPLITSKO - DALMATINSKE ŽUPANIJE 27. 06.<br>'''
 +
'''KOMUNIKACIJA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA <br>'''
 +
'''U ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI </center>'''
  
KOMUNIKACIJA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA
 
U ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI
 
  
 
Vanja škrobica, prof. i diplomirana knjižničarka  
 
Vanja škrobica, prof. i diplomirana knjižničarka  
Redak 13: Redak 12:
 
u Splitsko – dalmatinskoj županiji
 
u Splitsko – dalmatinskoj županiji
  
Uvod:  
+
'''Uvod''':  
Proces učenja u školskom (knjižničnom) okruženju nije vezan samo uz individualne napore učenika u stjecanju znanja i vještina, nego se zasniva i na društvenoj interakciji, odnosno razgovoru (kao temeljnom obliku komunikacije) između korisnika i školskog knjižničara. Uspješna i kvalitena komunikacija postaje strateška potreba suvremenog života, a poglavito obrazovanja.  
+
 
 +
Proces učenja u školskom (knjižničnom) okruženju nije vezan samo uz individualne napore učenika u stjecanju znanja i vještina, nego se zasniva i na društvenoj interakciji, odnosno razgovoru (kao temeljnom obliku komunikacije) između korisnika i školskog knjižničara. Uspješna i kvalitena komunikacija postaje strateška potreba suvremenog života, a poglavito obrazovanja.  
 +
 
 
Komunikacija je složen proces koji se sastoji od:
 
Komunikacija je složen proces koji se sastoji od:
pošiljatelja poruke  
+
*pošiljatelja poruke  
primatelja poruke
+
*primatelja poruke
same poruke  
+
*same poruke  
medija
+
*medija
povratne informacije (feedback)  
+
*povratne informacije (feedback)  
Knjižničar i učenik se u komunikaciji javljaju u dvije uloge: kao primatelji i kao pošiljatelji poruka.  
+
 
Zadaće su suvremenog knjižničara ovladati različim vještinama:   
+
Knjižničar i učenik se u komunikaciji javljaju u dvije uloge: kao primatelji i kao pošiljatelji poruka.  
analitičkim
+
 
organizasijskim
+
Zadaće su suvremenog knjižničara ovladati različim vještinama:   
menadžerskim
+
* analitičkim
problemskim (metode rješavanja problema)
+
* organizasijskim
tehničkim
+
* menadžerskim
komunikacijskim (socijalnim, interpersonalnim,  informatičkim...)  
+
* problemskim (metode rješavanja problema)
Komunkacijske vještine pomažu uspostavljanju dobre i ugodne radne atmosfere, doprinose kvalitetnoj suradnji sudionika i vrsnim rezultatima u odgojno-obrazovnom procesu.
+
* tehničkim
Za ovu prigodu više ćemo se baviti interpersonalnom komunikacijom između školskog knjižničara i učenika (s naglaskom na ulozi knjižničara kao pošoljatelja poruke), a percipirat ćemo i knjižničarske poslove kroz suvremene komunikacijske medije.  
+
* komunikacijskim (socijalnim, interpersonalnim,  informatičkim...)  
 +
 
 +
Komunkacijske vještine pomažu uspostavljanju dobre i ugodne radne atmosfere, doprinose kvalitetnoj suradnji sudionika i vrsnim rezultatima u odgojno-obrazovnom procesu.
 +
 
 +
Za ovu prigodu više ćemo se baviti interpersonalnom komunikacijom između školskog knjižničara i učenika (s naglaskom na ulozi knjižničara kao pošoljatelja poruke), a percipirat ćemo i knjižničarske poslove kroz suvremene komunikacijske medije.  
  
 
Interpersonalna komunikacija u knjižnici
 
Interpersonalna komunikacija u knjižnici
Istraživanja pokazuju da 80 % radnog vremena otpada na komunikaciju, od čega na slušanje 45 % (efektivno 25 %), govor 30 %, čitanje 16 % i pisanje 9 %. Dojam o sugovorniku u svakodnevnom razgovoru stječemo u prvih nekoliko minuta,  a am- socijalni antropolog  Edward T. Hall tvrdi da cjelokupni dojam o sugovorniku stvaramo na temelju:
+
 
onoga što kažu - 35%   
+
Istraživanja pokazuju da 80 % radnog vremena otpada na komunikaciju, od čega na slušanje 45 % (efektivno 25 %), govor 30 %, čitanje 16 % i pisanje 9 %. Dojam o sugovorniku u svakodnevnom razgovoru stječemo u prvih nekoliko minuta,  a am- socijalni antropolog  Edward T. Hall tvrdi da cjelokupni dojam o sugovorniku stvaramo na temelju:
njihovog neverbalnog govora - 65%   
+
* onoga što kažu - 35%   
 +
* njihovog neverbalnog govora - 65%   
 +
 
 
Slično je i s komunikacijskim procesima u školskoj knjižnici koja se sastoji od dvije temeljne komponente:   
 
Slično je i s komunikacijskim procesima u školskoj knjižnici koja se sastoji od dvije temeljne komponente:   
informacijsko - spoznajna  
+
* informacijsko - spoznajna  
socijalno - emocionalna  
+
* socijalno - emocionalna  
 +
 
 
Komunikacija u knjižnici može biti:
 
Komunikacija u knjižnici može biti:
autoritarna (nadređeni položaj knjižničara)
+
* autoritarna (nadređeni položaj knjižničara)
demokratska komunikacija (poštovanje osobnosti, interesa i samostalnosti sudionika u komunikaciji, odnos ravnopravnih, razvijanje demokratske kulture u atmosferi povjerenja, slobodnog izražavanja, iskrenosti, srdačnosti, kooperativnosti itd.)
+
* demokratska komunikacija (poštovanje osobnosti, interesa i samostalnosti sudionika u komunikaciji, odnos ravnopravnih, razvijanje demokratske kulture u atmosferi povjerenja, slobodnog izražavanja, iskrenosti, srdačnosti, kooperativnosti itd.)
Učenici ne traže u knjižnici isključivo pravovremenu i točnu informaciju kako bi je upotrijebili, nadogradili te dalje razvijali svoje mišljenje, stavove i ponašanje, naše škole nisu samo obrazovne, već i odgojne ustanove. Knjižničar nije samo odgovoran za davanje ili na upućivanje na informacije (obrazovni dio), već je odgovoran za odgojni moment u komunkaciji s učenikom. Zato je važno prepoznati vlastiti komunikacijski stil (pasivni, asertivni i agresivni) pa potom poraditi na verbalnim i neverbalnim vještinama.
+
 
 +
Učenici ne traže u knjižnici isključivo pravovremenu i točnu informaciju kako bi je upotrijebili, nadogradili te dalje razvijali svoje mišljenje, stavove i ponašanje, naše škole nisu samo obrazovne, već i odgojne ustanove. Knjižničar nije samo odgovoran za davanje ili na upućivanje na informacije (obrazovni dio), već je odgovoran za odgojni moment u komunkaciji s učenikom. Zato je važno prepoznati vlastiti komunikacijski stil (pasivni, asertivni i agresivni) pa potom poraditi na verbalnim i neverbalnim vještinama.
 +
 
 +
 
 +
 
 +
 
  
 
[[Predmetnica:Vanja Škrobica]]
 
[[Predmetnica:Vanja Škrobica]]
 
[[Predmetnica:ŽSV SDŽ]]
 
[[Predmetnica:ŽSV SDŽ]]

Inačica od 19:07, 7. veljače 2009.

Preuzimanje datoteke u fromatu .doc

Mediji:Komunikacija_i_komunikacijska_tehnologija_u_školskoj_knjižnici.doc

STRUČNI SKUP KNJIŽNIČARA SPLITSKO - DALMATINSKE ŽUPANIJE 27. 06.

KOMUNIKACIJA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA

U ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI


Vanja škrobica, prof. i diplomirana knjižničarka Voditeljica ŽSV srednjoškolskih knjižničara u Splitsko – dalmatinskoj županiji

Uvod:

Proces učenja u školskom (knjižničnom) okruženju nije vezan samo uz individualne napore učenika u stjecanju znanja i vještina, nego se zasniva i na društvenoj interakciji, odnosno razgovoru (kao temeljnom obliku komunikacije) između korisnika i školskog knjižničara. Uspješna i kvalitena komunikacija postaje strateška potreba suvremenog života, a poglavito obrazovanja.

Komunikacija je složen proces koji se sastoji od:

  • pošiljatelja poruke
  • primatelja poruke
  • same poruke
  • medija
  • povratne informacije (feedback)

Knjižničar i učenik se u komunikaciji javljaju u dvije uloge: kao primatelji i kao pošiljatelji poruka.

Zadaće su suvremenog knjižničara ovladati različim vještinama:

  • analitičkim
  • organizasijskim
  • menadžerskim
  • problemskim (metode rješavanja problema)
  • tehničkim
  • komunikacijskim (socijalnim, interpersonalnim, informatičkim...)

Komunkacijske vještine pomažu uspostavljanju dobre i ugodne radne atmosfere, doprinose kvalitetnoj suradnji sudionika i vrsnim rezultatima u odgojno-obrazovnom procesu.

Za ovu prigodu više ćemo se baviti interpersonalnom komunikacijom između školskog knjižničara i učenika (s naglaskom na ulozi knjižničara kao pošoljatelja poruke), a percipirat ćemo i knjižničarske poslove kroz suvremene komunikacijske medije.

Interpersonalna komunikacija u knjižnici

Istraživanja pokazuju da 80 % radnog vremena otpada na komunikaciju, od čega na slušanje 45 % (efektivno 25 %), govor 30 %, čitanje 16 % i pisanje 9 %. Dojam o sugovorniku u svakodnevnom razgovoru stječemo u prvih nekoliko minuta, a am- socijalni antropolog Edward T. Hall tvrdi da cjelokupni dojam o sugovorniku stvaramo na temelju:

  • onoga što kažu - 35%
  • njihovog neverbalnog govora - 65%

Slično je i s komunikacijskim procesima u školskoj knjižnici koja se sastoji od dvije temeljne komponente:

  • informacijsko - spoznajna
  • socijalno - emocionalna

Komunikacija u knjižnici može biti:

  • autoritarna (nadređeni položaj knjižničara)
  • demokratska komunikacija (poštovanje osobnosti, interesa i samostalnosti sudionika u komunikaciji, odnos ravnopravnih, razvijanje demokratske kulture u atmosferi povjerenja, slobodnog izražavanja, iskrenosti, srdačnosti, kooperativnosti itd.)

Učenici ne traže u knjižnici isključivo pravovremenu i točnu informaciju kako bi je upotrijebili, nadogradili te dalje razvijali svoje mišljenje, stavove i ponašanje, naše škole nisu samo obrazovne, već i odgojne ustanove. Knjižničar nije samo odgovoran za davanje ili na upućivanje na informacije (obrazovni dio), već je odgovoran za odgojni moment u komunkaciji s učenikom. Zato je važno prepoznati vlastiti komunikacijski stil (pasivni, asertivni i agresivni) pa potom poraditi na verbalnim i neverbalnim vještinama.

Osobni alati
izbornik za datoteke
Pomoć
for english speaking visitors