Komunikacija i komunikacijska tehnologija u školskoj knjižnici - Vanja Škrobica
Preuzimanje datoteke u fromatu .doc
Mediji:Komunikacija_i_komunikacijska_tehnologija_u_školskoj_knjižnici.doc
KOMUNIKACIJA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA
Vanja škrobica, prof. i diplomirana knjižničarka
Voditeljica ŽSV srednjoškolskih knjižničara
u Splitsko – dalmatinskoj županiji
Uvod:
Proces učenja u školskom (knjižničnom) okruženju nije vezan samo uz individualne napore učenika u stjecanju znanja i vještina, nego se zasniva i na društvenoj interakciji, odnosno razgovoru (kao temeljnom obliku komunikacije) između korisnika i školskog knjižničara. Uspješna i kvalitena komunikacija postaje strateška potreba suvremenog života, a poglavito obrazovanja.
Komunikacija je složen proces koji se sastoji od:
- pošiljatelja poruke
- primatelja poruke
- same poruke
- medija
- povratne informacije (feedback)
Knjižničar i učenik se u komunikaciji javljaju u dvije uloge: kao primatelji i kao pošiljatelji poruka.
Zadaće su suvremenog knjižničara ovladati različim vještinama:
- analitičkim
- organizasijskim
- menadžerskim
- problemskim (metode rješavanja problema)
- tehničkim
- komunikacijskim (socijalnim, interpersonalnim, informatičkim...)
Komunkacijske vještine pomažu uspostavljanju dobre i ugodne radne atmosfere, doprinose kvalitetnoj suradnji sudionika i vrsnim rezultatima u odgojno-obrazovnom procesu.
Za ovu prigodu više ćemo se baviti interpersonalnom komunikacijom između školskog knjižničara i učenika (s naglaskom na ulozi knjižničara kao pošoljatelja poruke), a percipirat ćemo i knjižničarske poslove kroz suvremene komunikacijske medije.
Interpersonalna komunikacija u knjižnici
Istraživanja pokazuju da 80 % radnog vremena otpada na komunikaciju, od čega na slušanje 45 % (efektivno 25 %), govor 30 %, čitanje 16 % i pisanje 9 %. Dojam o sugovorniku u svakodnevnom razgovoru stječemo u prvih nekoliko minuta, a am- socijalni antropolog Edward T. Hall tvrdi da cjelokupni dojam o sugovorniku stvaramo na temelju:
- onoga što kažu - 35%
- njihovog neverbalnog govora - 65%
Slično je i s komunikacijskim procesima u školskoj knjižnici koja se sastoji od dvije temeljne komponente:
- informacijsko - spoznajna
- socijalno - emocionalna
Komunikacija u knjižnici može biti:
- autoritarna (nadređeni položaj knjižničara)
- demokratska komunikacija (poštovanje osobnosti, interesa i samostalnosti sudionika u komunikaciji, odnos ravnopravnih, razvijanje demokratske kulture u atmosferi povjerenja, slobodnog izražavanja, iskrenosti, srdačnosti, kooperativnosti itd.)
Učenici ne traže u knjižnici isključivo pravovremenu i točnu informaciju kako bi je upotrijebili, nadogradili te dalje razvijali svoje mišljenje, stavove i ponašanje, naše škole nisu samo obrazovne, već i odgojne ustanove. Knjižničar nije samo odgovoran za davanje ili na upućivanje na informacije (obrazovni dio), već je odgovoran za odgojni moment u komunkaciji s učenikom. Zato je važno prepoznati vlastiti komunikacijski stil (pasivni, asertivni i agresivni) pa potom poraditi na verbalnim i neverbalnim vještinama.
VERBALNA KOMUNIKACIJA U KNJIŽNICI | |
Stručni knjižničar | Nestručni knjižničar |
---|---|
|
|
NEVERBALNA KOMUNIKACIJA | |
Stručni knjižničar | Nestručni knjižničar |
---|---|
Govor tijela: držanje, pokreti, sjedenje, stajanje, hodanje | |
Opušteno, mirno, otvoreno… | Ukočen, hladan, nepristupačan, napet |
Mimika: čelo, oči, obrve, usta… | |
Otvorene, vedre, obrve mirne, usta s laganim osmijehom… | Namršteno čelo, namrgođeno lice, stisnute obrve, „tvrda“ usta… |
Kontakt očima: gledanje u oči sugovorniku | |
Gleda sugovornika u oči dok s njim razgovara, prati pogledom njegove pokrete, ne žmirka, ne trepće… | Ne gleda sugovornika u oči, izbjegava pogled, lista svoje papire i ne podiže glavu… |
Govorno ponašanje: brzina, ritam, dubina, boja glasa, melodija, smijanje… | |
Govori polako i ragovjetno, pravi pauze, ne opterećuje dodatnim stvarima i disgresijama | Govori hladno i brzo, nema pauze, ne potkrijepljuje razgovor smješkom… |
Gestikulacija: govor ruku (tapšanje, blago dodirivanje ramena) i nogu itd. | |
Ruke lagano spuštene, mirne. Kod razgovora se pazi da sugovornik bude u ravnopravnoj ravnini | Maše rukama ili ih drži prekrižene na prsima. Sjedi prekriženih nogu (skakutanje, tapkanje…), |
PORUKA | |
Stručna poruka | Nestručna poruka |
---|---|
Dorečena i potpuna | Nedorečena i nepotpuna |
Konkretna | Generalna, uopćena |
Provjerena | Neprovjerena i iskrivljena |
Planirana i oblikovana | Neplanirana i neoblikovana |
Jednostavna i kratka | Komplicirana i duga |
Pregledna i povezana | Nepregledna i nepovezana |
Postupna i logična | Nepostupna i nelogična |
Vizualizirana, s primjerima i analogijama | Bez vizualizacije, bez primjera i bez analogija |
Osim navedenog za dobru komunikaciju važni su:
- vrijeme (u sklopu radnog vremena ili ne)
- prostor
Ne smije se zaboraviti da je škola, i njen interijer, posebno „sveto“ mjesto. Učenici koji dođu u knjižnicu nisu samo razgledali fond, već i knjižničara. Učenikovo je oko poput radara, sve registrira, primjećuje (našu odjeću, frizuru, pokrete, nezainteresiranost, umor, tjeskobu…). Smeta im naš podignuti kažiprst, povišeni ton, mahanje rukama, srditost, kad ih prekidamo dok iznose svoje želje, potrebe… . Osjetljivi su na naš, previše intimni, dodir, tapšanje po ramenu, gurkanje… I učenici imaju svoj „intimni“ prostor i koji put im smeta naše zapitkvanje, inzistiranje…
I oni žele biti primijećeni („Imaš dobar ruksak“, „Ošišala si se“…). Vole kad ih zovemo po imenu, kad ih gledamo u oči dok im se obraćamo, da prošetamo s njima do polica za knjige. Učenik je vrlo osjetljiv na prijeteću atmosferu, zna kad nije dobrodošao, prepozna nam na licu da nas zamara ako nas nešto dugo zapitkuje…
Neverbalne poruke potkrijepljuju našu verbalnu komunikaciju. Ukoliko su suprotne izrečenom, doimamo se lašcima, nesigurnima i nesposobnima.
Socijalni procesi učenja u knjižnici važni su korisnicima:
- ispunjavaju potrebu za druženjem i osjećaj pripadnosti skupini (socijalizacija)
- zatraže pomoć knjižničara ako zatreba (edukacija, informiranje)
- usporedbe s drugima (pozitivna kompetencija)
- provjera osobnih mišljenja, stavova i procjena (samopotvrđivanje)
- zajedničko obavljanje zadataka, rješavanje problema i odlučivanje (timski rad)
Tehnološka komunikacija u knjižnici
Rani sustavi za obrazovanje bili su više usmjereni prezentiranju sadržaja, uvježbavanju i provjeri znanja, a manje ispunjavanju potreba za suradnjom i druženjem među polaznicima.
Razvojem tehnologije i medija školski knjižničar s korisnicima komunicira ne samo „licem u lice“ već i putem fiksnog i mobilnog telefona (MMS, SMS) i putem Interneta. Različiti programi omogućavaju komunikaciju istovremeno (ili kako kažu informatičar „u realnom vremenu“) s drugim osobama koje se nalaze bilo gdje u svijetu (instant messaging – poruke se pojavljuju na ekranu prijavljenih primatelja; brbljaonica – chat; forumi, audio – vizualne konferencije i predavanja, slanje SMS poruka putem Interneta; prijenos datoteka tj. „file transfer“, dijeljenje datoteka tj. „file share“ i sl.). Procjenjuje se da samo ICQ koristi oko 160 milijuna korisnika u više od 245 zemalja od njegovog pokretanja u studenom 1996.
Sve ove mogućnosti dostupne su i u Hrvatskoj, mada nisu toliko razvijene i u masovnoj uporabi kao u svijetu. Operacije na daljinu u nas se događaju povremeno, a i učenje na daljinu (long distance learning) ostvaruje se već godinama između učenika na otoku Drveniku i škole u Trogiru.
Nešto kao zaključak:
Nove informativne tehnologije (IT) inicijalno su se odnosile na računala, a danas se tu ubraja čitav niz informacijskih inovacija vezanih za: multifunkcionalnost (procese istovremenog –paralelnog korištenja raznorodnih računarskih programa), multimedijalnost (prezentaciju nekog sadržaja – jer nije više dovoljno napisati tekst ili obraditi podatke, već treba uključiti grafikone, slike, vizualne i zvučne efekte i dr.) i multikomunikativnost (dvosmjerna veza između korisnika i izvora informacija, ili više njih), stvaranje baza podataka itd. Ipak komunikacija „licem u lice“ i nadalje će imati važnu ulogu jer kako drukčije protumačiti nastojanja da se stvaraju i razvijaju mediji koji imaju mogućnost istovremenog razgovora i slanja slike sugovornika (web kamere, mobilni telefoni s kamerom itd. ).
Dodatak: Primjer dobre prakse: [www.freewebs.com/teka/|www.freewebs.com/teka/]
Web knjižnice u Školi likovnih umjetnosti otvorila sam u siječnju 2006. Iskoristila sam slobodne i besplatne (sponzorirane) predloške, ali je ograničen prostor na internetu. Za potrebe školske knjižnice ipak je dovoljno.
Ponuđeni su mi alati: Member home, My Account, My Messages, My Profile, My Webs, Site Manager, File Manager, Site Add-ons (blog, brojač posjetitelja, anketa mjeseca) Site Promotion i Get Premium (nekoliko alata za koje bi trebalo platiti).
- Home (sadrži mapu gradske četvrti u kojoj se škola nalazi, radno vrijeme, telefon, adresu, anketu mjeseca, misao mjeseca, (caunter) broj posjetitelja i guest book – komentari, pohvale, kritike, pitanja…)
- Knjižnica (informacije o knjižnici i knjižničarki, plan i program rada, pravilnik o radu, o reviziji i otpisu građe, izvješće o radu za prošlu godinu, popis stručnih projekata, izlaganja…)
- Slobodne aktivnosti (postignuća u okviru izvanastavnih aktivnosti: novinarska i dramska družina koje vodim),
- Matura i maturanti (popis maturanata, informacije o završnom ispitu: pitanja, rokovi, povjerenstva, web stranice akademija i fakulteta)
- Projekti i natjecanja (škola ima svoju službenu stranicu www.umjetnicka.com, ali tu su uglavnom predstavljeni stručni predmeti, programi, aktivnosti; zato se ovdje nalaze projekti profesora općih predmeta: Goranovo proljeće, Lidrano, Parlament mladih itd.)
- Natječaji (u Hrvatskoj i u svijetu: izložbe, eseji, radionice…)
- Preporučujem! (knjigu, film, izložbu…)
- Galerija učeničkih radova (linkovi na foto galeriju učeničkih radova u knjižnici i školi)
- Galerija umjetničkih radova (linkovi na foto galeriju radova umjetnika koja se nalazi u školskoj knjižnici)
- On – line informacije (reference; rječnik engleskog jezika)
- Škafetin (foto album starih fotografija: izleta, ekskurzija…)
- Linkovi (na web stranice knjižnica, muzeja i galerija u Hrvatskoj i svijetu)
- Guest book (knjiga posjetitelja s pitanjima i komentarima, pohvalama i prijedlozima…).
U nepunih pet mjeseci, koliko je stranica otvorena, posjećena je preko 800 puta. Komentari posjetitelja su pozitivni.
Reference:•
- http://staff.library.usyd.edu.au/
- http://www.mekom.hr/
- http://www.library.yale.edu/~mbeacom/intranet2.htm
- http://www.blogger.com/
- http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/mkod/komunikacija
- http://www.lisnews.com
- www.theshiftedlibrarian.com
- http://www.fordlibrary.org/
- http://www.morainevalley.edu/lrc/blogs.htm
- http://www.knowitnow24x7.net/
- Brajša Pavao, Pedagoška komunikacija, Školske novine, Zagreb, 1993.
- Kathleen K. Reardon, Interpersonalna komunikacija, Alinea, Zagreb, 1999.