Udruga knjižničari.jpg
Knjižničari
Hrvatska mreža školskih knjižničara

Izvješće sa Seminara za voditelje županijskih stručnih vijeća školskih knjižničara 6. ožujka 2008.

Izvor: UDK02
(Usporedba među inačicama)
Skoči na: izbornici, traži
m (Aktualnosti u školskom knjižničarstvu - Mira Zovko)
m (Aktualnosti u školskom knjižničarstvu - Mira Zovko)
Redak 8: Redak 8:
 
Kolegica Vladilo napomenula je da je u sadašnjem prijedlogu pedagoškog standarda za srednje škole predviđeno da  škola do 180 učenika mora imati 2 stručna suradnika od kojih jedan obavezno mora biti PEDAGOG. Počela je retoričkim pitanjem: "Tko u školi može raditi na radnom mjestu pedagoga?" Bilo tko, kao i na radnom mjestu knjižničara. Psiholozi su jako dobro organizirani i višestruko zaštićeni (Psihološkom komorom i licencama). Dakle, zaključila je kolegica Vladilo, ako jedan stručni suradnik mora biti pedagog, tko će biti drugi? Odgovoreno joj je - knjižničar! No, u standardu to nije napisano, a to daje mogućnosti različitih tumačenja i muljanja. Željela je jasnu potvrdu da knjižničar ne će morati otići ako je, primjerice, zaposlen uz psihologa. Tko bi trebao prepustiti svoje mjesto obaveznom pedagogu? I dalje mislim da ta formulacija u pedagoškom standardu NIJE DOBRA!  
 
Kolegica Vladilo napomenula je da je u sadašnjem prijedlogu pedagoškog standarda za srednje škole predviđeno da  škola do 180 učenika mora imati 2 stručna suradnika od kojih jedan obavezno mora biti PEDAGOG. Počela je retoričkim pitanjem: "Tko u školi može raditi na radnom mjestu pedagoga?" Bilo tko, kao i na radnom mjestu knjižničara. Psiholozi su jako dobro organizirani i višestruko zaštićeni (Psihološkom komorom i licencama). Dakle, zaključila je kolegica Vladilo, ako jedan stručni suradnik mora biti pedagog, tko će biti drugi? Odgovoreno joj je - knjižničar! No, u standardu to nije napisano, a to daje mogućnosti različitih tumačenja i muljanja. Željela je jasnu potvrdu da knjižničar ne će morati otići ako je, primjerice, zaposlen uz psihologa. Tko bi trebao prepustiti svoje mjesto obaveznom pedagogu? I dalje mislim da ta formulacija u pedagoškom standardu NIJE DOBRA!  
  
Moram kratko ispraviti Josipov navod moje intervencije u raspravi s gđicom Zovko. Riječ je o prijedlogu pedagoškog standarda za srednje škole u kojem stoji da škola do 180 učenika mora imati 2 stručna suradnika od kojih jedan obavezno mora biti PEDAGOG. Počela sam retoričkim pitanjem: Tko u školi može raditi na radnom mjestu pedagoga? Bilo tko, kao i na radnom mjestu knjižničara. Psiholozi su jako dobro organizirani i višestruko zaštićeni (Psihološkom komorom i licencama). Dakle, ako jedan stručni suradnik mora biti pedagog, tko će biti drugi? Odgovoreno mi je - knjižničar! No, u standardu to nije napisano, a to daje mogućnosti različitih tumačenja i muljanja. Željela sam jasnu potvrdu da knjižničar neće morati otići ako je napr. zaposlen uz psihologa. Tko bi trebao prepustiti svoje mjesto obaveznom pedagogu? Glede situacije u osnovnom školstvu, nejasnoćama pogoduju i odredbe ''Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu'' ('''Narodne novine br.: 47 od 12. 6. 1996.'''), u kojemu još uvijek stoji da se u školskoj knjižnici može zaposliti ili diplomiranog knjižničara ili bilo kojeg drugog nastavnika s VSS (vidi točku 28. članka 2. spomenutog pravilnika), uz uvjet da u roku od pet godina završi studij knjižničarstva. Žalosno, ali istinito, diplomirani knjižničar ne mora imati prednost, i ako se na natječaj uz njega javi i bilo koji učitelj s VSS, ravnatelj diplomiranog knjižničara ne mora zaposliti. Skrenuo sam pozornost na tu činjenicu savjetnici Zovko i zamolio ju da što prije predloži ministru izmjenu ''Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu'', budući da je to dokument koji donosi Ministar, a ne Sabor. Iz meni sasvim neshvatljivih razloga, bez ikakvih argumenata i bez ikakve motivacije, nekoliko kolegica mi je počelo kontrirati, uvjeravajući me da taj dokument ipak donosi Sabor. Mislim da je minimum korektnosti da se najprije informiraju, a ne da govore neistine „na slijepo“, ali one očito ne dijele to mišljenje sa mnom.  
+
Glede situacije u osnovnom školstvu, nejasnoćama pogoduju i odredbe ''Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu'' ('''Narodne novine br.: 47 od 12. 6. 1996.'''), u kojemu još uvijek stoji da se u školskoj knjižnici može zaposliti ili diplomiranog knjižničara ili bilo kojeg drugog nastavnika s VSS (vidi točku 28. članka 2. spomenutog pravilnika), uz uvjet da u roku od pet godina završi studij knjižničarstva. Žalosno, ali istinito, diplomirani knjižničar ne mora imati prednost, i ako se na natječaj uz njega javi i bilo koji učitelj s VSS, ravnatelj diplomiranog knjižničara ne mora zaposliti. Skrenuo sam pozornost na tu činjenicu savjetnici Zovko i zamolio ju da što prije predloži ministru izmjenu ''Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu'', budući da je to dokument koji donosi Ministar, a ne Sabor. Iz meni sasvim neshvatljivih razloga, bez ikakvih argumenata i bez ikakve motivacije, nekoliko kolegica mi je počelo kontrirati, uvjeravajući me da taj dokument ipak donosi Sabor. Mislim da je minimum korektnosti da se najprije informiraju, a ne da govore neistine „na slijepo“, ali one očito ne dijele to mišljenje sa mnom.  
  
 
Savjetnica Zovko potvrdila je da je ''Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu'' ('''Narodne novine br.: 47 od 12. 6. 1996.''') problem, ali ne samo zbog školskih knjižničara, zbog niza drugih stvari trebalo bi ga promijeniti, ali je već dulje vrijeme stvar zapela zbog nepostizanja dogovora oko definiranja naziva defektologa, odnosno završenih studenata Rehabilitacijsko-edukacijskog fakulteta i nada se da će se ipak uskoro to promijeniti.
 
Savjetnica Zovko potvrdila je da je ''Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu'' ('''Narodne novine br.: 47 od 12. 6. 1996.''') problem, ali ne samo zbog školskih knjižničara, zbog niza drugih stvari trebalo bi ga promijeniti, ali je već dulje vrijeme stvar zapela zbog nepostizanja dogovora oko definiranja naziva defektologa, odnosno završenih studenata Rehabilitacijsko-edukacijskog fakulteta i nada se da će se ipak uskoro to promijeniti.

Inačica od 14:57, 13. ožujka 2008.

Sadržaj

Aktualnosti u školskom knjižničarstvu - Mira Zovko

Savjetnica Zovko opširno nas je obavijestila o promjenama u broju zaposlenih školskih knjižničara po pojedinim županijama. Uočio sam da je u Varaždinskoj županiji bilo najviše novozaposlenih – što je znak da je do prošle školske godine, na žalost, situacija u županiji bila jedna od najlošijih u državi. Prošle školske godine također je bilo odobravano daljnje zapošljavanje u većim školama i u školama s više razrednih odjela. Još je ostalo u državi samo nekoliko manjih škola (s manje od 100 učenika) bez zaposlenog školskog knjižničara, i nekoliko škola u kojima ravnatelji ne žele zatražiti zapošljavanje školskog knjižničara iz nekih posebnih razloga. Savjetnica Zovko naglasila je da odobrenje za zapošljavanje školskog knjižničara mogu dobiti i svi učenički domovi i glazbene škole, jedini je uvjet da ravnatelji tih škola traže odobrenje za zapošljavanje stručnjaka.

Glede novog pedagoškog standarda koji je ušao u saborsku proceduru, premda je norma za zapošljavanje školskog knjižničara najmanje 16 razrednih odjela (a i b odjeli u osnovnoj školi), savjetnica smatra da ne će doći od otpuštanja školskih knjižničara, budući da se predviđa rad s razrednim odjelima s manjim brojem djece. Uz pretpostavku da sadašnjih 12 odjela ima prosječno 27 učenika (12x23=324), sadašnjih 324 učenika bilo bi raspoređeno u 16 odjela, tako da bi uz isti broj učenika došlo do povećanja odjela te bi time knjižničari koji su zaposleni na puno radno vrijeme i dalje ostvarivali to pravo.

Kolegica Vladilo napomenula je da je u sadašnjem prijedlogu pedagoškog standarda za srednje škole predviđeno da škola do 180 učenika mora imati 2 stručna suradnika od kojih jedan obavezno mora biti PEDAGOG. Počela je retoričkim pitanjem: "Tko u školi može raditi na radnom mjestu pedagoga?" Bilo tko, kao i na radnom mjestu knjižničara. Psiholozi su jako dobro organizirani i višestruko zaštićeni (Psihološkom komorom i licencama). Dakle, zaključila je kolegica Vladilo, ako jedan stručni suradnik mora biti pedagog, tko će biti drugi? Odgovoreno joj je - knjižničar! No, u standardu to nije napisano, a to daje mogućnosti različitih tumačenja i muljanja. Željela je jasnu potvrdu da knjižničar ne će morati otići ako je, primjerice, zaposlen uz psihologa. Tko bi trebao prepustiti svoje mjesto obaveznom pedagogu? I dalje mislim da ta formulacija u pedagoškom standardu NIJE DOBRA!

Glede situacije u osnovnom školstvu, nejasnoćama pogoduju i odredbe Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (Narodne novine br.: 47 od 12. 6. 1996.), u kojemu još uvijek stoji da se u školskoj knjižnici može zaposliti ili diplomiranog knjižničara ili bilo kojeg drugog nastavnika s VSS (vidi točku 28. članka 2. spomenutog pravilnika), uz uvjet da u roku od pet godina završi studij knjižničarstva. Žalosno, ali istinito, diplomirani knjižničar ne mora imati prednost, i ako se na natječaj uz njega javi i bilo koji učitelj s VSS, ravnatelj diplomiranog knjižničara ne mora zaposliti. Skrenuo sam pozornost na tu činjenicu savjetnici Zovko i zamolio ju da što prije predloži ministru izmjenu Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu, budući da je to dokument koji donosi Ministar, a ne Sabor. Iz meni sasvim neshvatljivih razloga, bez ikakvih argumenata i bez ikakve motivacije, nekoliko kolegica mi je počelo kontrirati, uvjeravajući me da taj dokument ipak donosi Sabor. Mislim da je minimum korektnosti da se najprije informiraju, a ne da govore neistine „na slijepo“, ali one očito ne dijele to mišljenje sa mnom.

Savjetnica Zovko potvrdila je da je Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (Narodne novine br.: 47 od 12. 6. 1996.) problem, ali ne samo zbog školskih knjižničara, zbog niza drugih stvari trebalo bi ga promijeniti, ali je već dulje vrijeme stvar zapela zbog nepostizanja dogovora oko definiranja naziva defektologa, odnosno završenih studenata Rehabilitacijsko-edukacijskog fakulteta i nada se da će se ipak uskoro to promijeniti.

Osim razgovora, na žalost, nije pokrenuta nikakva inicijativa da se nešto promijenit u Pedagoškom standardu, kako ne bi zapošljavanje školskih knjižničara bilo u rangu „drugog stručnog suradnika“.

Dobitci od suradničkih tehnika u knjižnici (radionica) Eni Surić Faber

Nakon kraćeg uvodnog teoretskog dijela voditeljica radionice Eni Surić Faber podijelila nas je u skupine od 4 do najviše 6 sudionika i podijelila zadatak da po ulogama pročitamo unaprijed pripremljeni tekst Humanističko obrazovanje. Nakon što smo pročitali tekst, te prema unaprijed dobivenim uputama napravili bilješke, bilo je predviđeno da se započne vođena diskusija. Poanta nije bila u neposrednim rezultatima obrade samog teksta, već da uvidimo da u ovoj metodi usmjerenog čitanja i vođenja diskusije o pročitanomu, što je oblik suradničke tehnike, možemo ostvariti dobre rezultate, bez obzira na kojem se predlošku radi, nego da samostalno obrađujemo tekst. Tehniku je moguće primijeniti u radu s učenicima. Jedan od načina ocjenjivanja rada u skupinama jest da u skupini ne znaju unaprijed tko će izvijestiti o dobivenim rezultatima, a da svi članovi skupine budu ocijenjeni prema izvješću slučajnog izvjestitelja.

Suradnički trendovi u školskom knjižničarstvu (Hrvatska i svijet) - Mihaela Banek Zorica

Mihaela Banek Zorica obavijestila nas je u trendovima u Europi i svijetu u školskom knjižničarstvu. Na žalost, među europskim školskim knjižničarima veoma su slabe veze, mnogo slabije nego u Sjevernoj Americi i Aziji, te je prošle godine na poticaj austrijske vlade u Austriji održana međunarodna konferencija koja je bila pokušaj okupljanja zainteresiranih školskih knjižničara za međunarodnu suradnju.

Krovne institucije koje okupljaju knjižničare su IFLA i IASL, a nedavno je pokrenuta ENSIL - europska mreža školskih knjižničara, koja se odlučila registrirati se kao zaklada, a ne udruga, budući da ima već dosta udruga, koje sve imaju nezanemariv iznos članarine, pa smatraju da je bolje školskim knjižničarima omogućiti pristup do fondova za njihov razvoj, nego ih kroz dodatne udruge zastupati.

Saznali smo da školski knjižničari i Europi imaju sličnih problema, kao i u Hrvatskoj, a mnogi (primjerice Norvežani) i čeznutljivo gledaju na zakonsko rješenje koje u Hrvatskoj nalaže da svaka škola mora imati školsku knjižnicu.

Filozofski fakultet u Zagrebu podupire inicijative za afirmacijom struke školskih knjižničara, a uz ostalo, bio je i jedan od suorganizatora International School library Day, u Rimu.

Ispričala nam je i dirljivu priču u engleskoj školskoj knjižničarki Kathy Lemaire koja je dobila nacionalnu nagradu koja se dodjeljuje nastavnicima, a nagradu joj je trebala uručiti sama kraljica (ipak je to učinio princ), što joj je mnogo značilo za afirmaciju školskog knjižničarstva u Engleskoj.

Također nas je upoznala s nekoliko međunarodnih projekata koje su pokrenuli ili u kojima sudjeluju školski knjižničari. Radi se o projektima Rede de bibliotecas escolares (spasiti školske knjižnice), THEKA, Biblioteche nelle Scuole, SLAM, GrandSLAM i SLAMIT.

Najavila nam je također da će Filozofski fakultet za ovu dvadesetu proljetnu školu angažirati dolazak 4 gosta iz svijeta s izlaganjima za školske knjižničare. To su sljedeći gosti: Helen Boelens (Nizozemska), Luisa Marquardt (Italija), Lourense Das (Nizozemska), Zvjezdana Dukić (Hong Kong).

Iduće godine konferencija IASL-a će se vjerojatno održati u Padovi u Italiji pa poziva školske knjižničare da se pripreme na odlazak na konferenciju.

Obrazovanje nastavnika za uporabu školske knjižnice - Jasmina Lovrinčević

Jasmina Lovrinčević s Pedagoškog fakulteta u Osijeku pošla je od teze da su školski knjižničari iznadprosječno obrazovani (najčešće sa završena dva fakulteta) i iznadprosječno naviknuti na uporabu suvremene informacijske i informatičke tehnologije, međutim još uvijek nisu prepoznati u školama, pa tako nisu adekvatno pozicionirani u ključnim dokumentima, njihova znanja i kompetencije nedovoljno se koriste, još uvijek imaju neprikladan status. Za kvalitetnu knjižnicu ključan je školski knjižničar, međutim kad se procjenjuje kvaliteta škola i poučavanja, uloga školskog knjižničara u pravilu se ispušta iz vida. Konstatirala je također da su učitelji danas uglavnom nespremni za timski rad, usmjerenost ka zajedničkom cilju i za nisu ciljeva koji se od njih očekuju. međutim učitelji te kompetencije uglavnom nisu dobili na fakultetima koji bi ih trebali školovati za odgojno-obrazovni proces. Osim toga što nisu prepoznati unutar odgojno-obrazovnog sustava, školski knjižničari nisu prepoznati kao specifična struka unutar knjižničarstva općenito.

Jasmina Lovrinčević upznala nas je da je jedno od rješenja ono koje je poduzela na matičnom fakultetu, a to je da se studente, buduće nastavnike, na fakultetu poučava prednostima koje mogu imati od školske knjižnice. Pri tome je naročito dragocjeno pohođenje i uvid u neposredni rad koji se ostvaruje kod dugogodišnje suradnice Dinke Kovačević u Slavonskom Brodu.

Primijetio sam na kraju izlaganja da se s izlaganjem u globalu slažem, međutim mislim da je izlaz u potrebi. Ako učitelji nemaju potrebu služiti se školskom knjižnicom, ma što god mi učinili kao školski knjižničari, to će uvijek ostati u domeni slobodnih i(li) dodatnih aktivnosti. A to je nešto na što ne možemo izravno utjecati. Dok god poslodavac ne bude iznadprosječno kvalitetan rad nastavnika više i platio, i dok god nastavnici ne budu prihvatili da im je za postizanje iznadprosječno kvalitetnih rezultata nužno korištenje školske knjižnice i suradnja sa školskom knjižnicom, naši poslovi i naše poslanje ne će biti prepoznati kao bitni u procesu cjeloživotnog učenja, već kao fakultativna, neobvezatna nadogradnja za ambicioznije učenike i entuzijastične nastavnike. To je u suprotnosti s uvriježenim, ali uglavnom samo među školskim knjižničarima prihvaćenim stajalištem da su informacijska znanja i vještine, koje najkvalitetnije može učenicima prenijeti jedino školski knjižničar i koje se mogu najefikasnije ostvariti u školskoj knjižnici, bitan preduvjet na postizanje najkvalitetnijih rezultata u svijetu rada i poduzetništva.

Sadržajna obrada periodičkih publikacija - Ruža Jozić

Kolegica Jozić predmetnicama je označila nekoliko godišta nekoliko različitih časopisa kojima se učestalo koriste učenici u njezinoj školi ponajprije za izradu referata i maturalnih uradaka. Premda se preporučuje za časopise koristiti sustav Cardex, on pomaže pri identifikaciji naslova i brojeva koji su dostupni u školskoj knjižnici, međutim taj sustav ne pomaže u pretraživanju pojmova u konkretnim člancima. Stoga se kolegica odlučila sa obradu predmetnica na brz i jednostavan način, samo s najnužnijim parametrima, korištenjem programa MS Excel. Rezultat svog rada nesebično nam daje na korištenje i on je dostupan na www.knjiznicari.hr, a također će nam dostavljati i nove obrade, sukcesivno kako ih bude obradila. Primijećeno je da je predmetno označivanje periodike moguće i kroz program MetelWin, međutim nisam upućen bi li i koliko bi za to bilo potrebno više vrjemena, u odnosu na obradu na spomenuti način. Ipak, premda je ovaj posao koji je kolegica Jozić napravila neobično koristan, jer ostali kolege dobivaju rezultat rada, a da pri tom sami nisu trebali iščitavati časopise i samostalno dodjeljivati odrednice, budući da se u ovom slučaju ne radi o mrežnoj suradnji, nije moguće uključiti u zajednički rad i druge neposredno zainteresirane kolege. Bilo bi lijepo kad bi se našlo više zainteresiranih kolega, koji bi svi imali stalan pristup na internetu, pa kad bi bio moguć zajednički rad na zajedničko bazi podataka, pri čemu bi svatko mogao imati uvida u predmetnice koje je sam dodijelio, ali pri čemu bi korisnici mogli imati uvida i u skupne predmetnice, odnosno u rješenja svakog pojedinačnog klasifikatora.

Izvješće za drugi dan skupa pripremio Josip Rihtarić

Osobni alati
izbornik za datoteke
Pomoć
for english speaking visitors