Udruga knjižničari.jpg
Knjižničari
Hrvatska mreža školskih knjižničara

Izvješće sa Seminara za voditelje županijskih stručnih vijeća školskih knjižničara 5. ožujka 2008.

Izvor: UDK02
Skoči na: izbornici, traži

Sadržaj

Dobrodošlica, dogovor o radu, uvodne obavijesti i novosti

Na samom početku uz višu savjetnicu gospođu Biserku Šušnjić pozdravio nas je i ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje gospodin Vinko Filipović kojem smo nakon njegove pozdravne riječi uputili par pitanja.

Najviše je bilo riječi o problemima koji su nas knjižničare snašli oko narudžba i s distribucijom besplatnih udžbenika te o lošoj organizaciji istog. Gospodin Filipović je napomenuo da su u agenciji svjesni problema koji je nastao s narudžbama u smislu loše napravljenog programa, te da će ove godine to nastojati popraviti kako bi se taj posao olakšao.

Također su kolegice iznijele problem toga što taj posao gotovo u svim školama pada na leđa nas knjižničara i to vremenu kad mi knjižničari, imamo najviše svog posla, na kraju i na početku školske godine. Na to je od ravnatelja agencije dati prijedlog da škole u taj posao uključe profesore koji nisu razrednici (misli se na ispunjavanje obrazaca narudžbi putem računala).

Bilo je riječi i o ovogodišnjem poslu po pitanju besplatnih udžbenika, a to je procjena iskoristivosti rabljenih udžbenika (u to ne spadaju radne bilježnice ni ostali radni materijal u koji se piše). Ravnatelj agencije napomenuo je da će taj posao raditi isključivo razrednici. Isto tako spomenuo je da bi distributeri po županijama trebali dostaviti školama naručene udžbenike pakirane po razredima i sa svakog učenika ponaosob. Ukoliko tako neće biti ove godine, iz razgovora s Gospodinom Filipovićem zaključili smo, da se distributeri koji tako ne dostave udžbenike slobodno za to prijave agenciji jer su oni za to plaćeni, te da će za isto od agencije biti opomenuti.

Osim razgovora nije pokrenuta nikakva znatnija inicijativa od stane agencije da se osobama u školi koje obavljaju posao s nabavom besplatnih udžbenika taj posao i dodatno adekvatno plati.

Polazišta za izradu mjerila kvalitete rada u školskom knjižničarstvu - Dinka Kovačević i Jasmina Muraja

Kolegica Dinka Kovačević iz Slavonskog Broda u svom izlaganju objasnila je na početku važnost vrednovana unutar škole općenito, te da se kvaliteta treba provoditi na svim razinama školskog sustava, a to svakako uključuje i školsku knjižnicu te školskog knjižničara.

Također je istaknula kao glavno polazište, da bi knjižnica trebala biti okrenuta prema korisnicima i prikupljati povratne informacije o samoj kvaliteti rada knjižnice te dostupnosti knjižne građe. Reklama „od usta do usta“ je najbolja reklama, te zato u budućnosti neće biti toliko važno obraditi što je više moguće medija i informacija, nego imati što je više moguće vrlo zadovoljnih korisnika.

Kolegica je kao bitno istaknula i to da se za školske knjižnice uspješnost poslovanja treba ocjenjivati u ukupnosti poslovanja institucije (škole). Kad škola definira svoje ciljeve, onda je moguće postaviti i dobru evaluaciju unutar koje i školska knjižnica postavlja svoje prioritete te postavlja ciljeve za ostvarenje.

Kao polazišta za izradu kvalitete rada u školskom knjižničarstvu naglasila je kao je potrebno pripremiti obrasce za prikupljanje podataka, odrediti vremenski okvir za njihovo prikupljane, te uspostaviti i primjenjivati metode za valorizaciju svake školske knjižnice.

Isto tako kao bitno u svemu postavila je ekonomičnost i prikupljenih podataka te bitnost toga što se točno od podataka želi prikupiti kako bi njihova iskoristivost bila što bolja, za što lakše vrednovanje i samovrednovanje rada kjižničara i knjižnice unutar škole .

Kolegica Dinka dotaknula se i svjetskih iskustava na tu temu te napomenula da se mjesto školske knjižnice i knjižničara i u svijetu također određuje na temelju rezultata do kojih se može doći samo vrednovanjem.

Kao gošća tom izlaganju, sa par riječi općenito, prisustvovala je i gospođa Jasmina Muraja, načelnica Odjela za promicanje kvalitete obrazovanja u nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Pojasnila je prednosti i mogućnosti SWOT analize pri izradi mjerila kvalitete rada u školi. Također je po tom pitanju istaknula i važnost školskog tima za kvalitetu TZK ( tim za kvalitetu), te na kraju napomenula i važnost da školski knjižničar kao stručni suradnik u školi bude dio tog tima.

Radionica povodom Godine M. Držića - Theodor de Canziani Jakšić

U radu radionice kolega Theodor de Canziani Jakšić iz Rijeke veoma osebujno predstavio način kojim učenicima možemo približiti renesansno vrijeme u kojem je živio i stvarao Marin Držić uključi sva osjetila : okus , opip , njuh i vid.

To je postigao uz pomoć renesansne glazbe koja je svirala u pozadini. Vizualno je malom postavom na stolu postavio kopije pa čak i originale rukopisne baštne , tiskarsku, slikarsku, arhitektonsku te urbanističku baštinu Držićeva doba, unutar knjiga i turističkih vodoča grada Dubrovnika .

Naglasio je važnost toga da spojimo i objasnimo Minijaturu, Iluminaciju, Inicijale i Rimsku kapitalu kao izričiti biljeg Držićeve vremena uz venecijansku tiskarsku tradiciju, te slikovne priloge grada Dubrovnika, renesansne Venecije i Firence, ali i Istambula ( Carigrada) koji je tada imao veliki upliv u kulturu tog doba.

Kolega nam je nakon toga podijelio bijele A4 papire iz kojih smo izrađivali, rasporedivši se u manje skupine, plisirane ovratnike – modno detalj tog doba. Veoma efektni detalj za izraditi ga s učenicima i približiti im modu tog vremena. Također je predložio napraviti radionicu minijatura inicijala kako bi se učenicima što više približio stil pisanja i tiskanja tog vremena, te predložio da na taj način s učenicima izradimo plakate ili panoe povodom Godine Marina Držića. Za dočaravanje mirisa i okusa tog doba, kolega Theodor predložio je pripremiti s učenicima kakvo renesansno jelo iz Držićeva vremena. Npr. Rožatu, smokvenjak ili fritule bez krumpira koje se umaču u med jer u to doba nije bilo današnjeg klasičnog bijelog šećera, a ni krumpra.

Kolega se na kraju potrudio i donio nam fritule kako bi njegova radionica bila što kreativnija i senzibilnija u čemu je zasigurno i uspio.

Vrjednovanje i samovrjednovanje u knjižnici - Ivanka Stričević

U uvodnog teoretskog djelu voditeljica radionice Ivanka Stričević objasnila nam je da je kriterije kvalitete moguće dobiti iz sljedećih elemenata:

  • Dijalogom između knjižničara i korisnika ( kvalitetom komunijkacije, prepoznavanjem potreba korisnika koji se odražavaju u izgradnji zbirki, opremi, prostoru...)
  • Razvoju programa ( koliko je program u korelaciji s potrebama korisnika, koliko je strateški, a koliko spontan i slučajan )
  • Povratne informacije ( na koji načini ih dobivamo te koliko ih uvažavamo...)
  • Odnos i pozicioniranje u okruženju, među kolegama u školi ( koliko stvaramo dodatnu vrijednost, koji su nam parametri te koliko smo uopće vodljivi u okruženju u kojem radimo)

Također nam je u tom teoretskom djelu objasnila koji niz elemenata sve možemo vrednovati :

  • Rad knjižničara – profesionalnost i osobnost
  • Usluge za učenike, nastavnike, roditelje
  • Zbirke – uređenost fonda,nabavna politika, odgovarajuća građa
  • Posebne programe u smislu aktivnosti i djelovanja u javnosti
  • Inovativnost te otvorenost za suradnju...

Kolegica je naglasila i važnost strateškog planiranja kao oblika planiranja koji teži dugoročnim rezultatima i kvaliteti, te bitnost kratkoročnih efekata iz kojih su vidljive pozitivne posljedice promjena, te da sve to počiva i na nekom novim strategijama vrednovanja kao što su SWOT analiza koja uključuje: mapiranje područja djelovanja, pozicioniranje u javnosti i „ček liste“ za procjenu i samoprocjenu.

Objasnila je bitnost pitanja i stavke koja si kao knjižničari trebamo postaviti prilikom vrednovana i smovrednovanja u smislu : Tko je korisnik o kome sam ja odgovoran?

Treba saznati i dobro osluhnuti što i za što treba korisnik, negove potrebe, a ne želje, te da je sve to teško je napraviti bez dobre procjene sebe.

Nakon toga podijelili smo se u manje skupine i prvo smo svako za sebe u par minuta ispunili radni materijal za mapiranje područja djelovanja koji se sadržavao od:

a) Analiza programa i područja djelovanja

b) Djelatnosti u kojima smo nedovoljno dobri ili loši

c) Analiza onoga što ne obavljamo , a mogli bi

Unutar grupe pročitali smo i prokomentirali što je svatko od nas zapisao, te na taj način učili jedni od drugih na primjerima dobre prakse, ali i na pogreškama koje smo si tad posvjestili da ih imamo. Kao primjer dobre prakse za vrednovanje kolegice su istaknule na koji način okrenuti stvari u ispitivanju učenika na kraju godine npr. U čemu mi moja knjižnica pomaže? Što me zadnje najviše razveselilo od usluga koje pruža moja knjižnica?

S maurantima na kraju školovanja može se provesti anonimna anketa s kratkim pitanjem:

U čemu ti je školska knjižnica pomogla tijekom školovanja, a u čemu ne?

Zatim smo svatko za sebe radili organigrame – grafičku strukturu u kojoj smo postavljali mjesta i veze školske knjižnice i ostalih struktura u školi, kolega, ravnatelja, pedagoga, učenika, ostalih djelatnika, roditelja... Postavljali smo smjernice veza i komunikacije između svih njih od vrha prema dolje i između svih linija. Na taj način smo si posvjestili sve prednosti i slabosti, te gdje i s kime komunikacija i suradnja funkcionira dobro, a gdje ne. To smo prokomentirali međusobno.

Na kraju smo unutar grupa, nakon što je svatko od nas napisao pet tvrdni u kojima smatramo što je dobro u radu naše knjižnice, ispunjavali „ček liste“ sa skalom: treba razmotriti, planira se, već se provodi, te otvoreno je i vrednuje se.

Naglasak ove radionice bio je na tome da si trebamo posvjestiti ono oko čega nismo dobri te da se promjena događa tek kad to uvidimo i priznamo si.

Mijenjajući sebe, mijenjamo i druge oko nas.

Suradnja školske knjižnice i zavičajnog muzeja – na primjeru Muzeja grada Zagreba

Na kraju radnog dana nakon okrjepe otišli smo svi zajedno u Muzej grada Zagreba na Gornjem gradu, čiji postav smo razgledali uz stručno vodstvo. Postava muzeja je jako dojmljiva i može se dobro uklopiti u program rada školskih knjižnica. Svima koji ga nisu posjetili toplo preporučam otići u Zagreb i prošetati s glavnog trga do Opatičke 20.

Priredila Ivana Štimec-Sajko

Osobni alati
izbornik za datoteke
Pomoć
for english speaking visitors