Udruga knjižničari.jpg
Knjižničari
Hrvatska mreža školskih knjižničara

Izvješće s Kongresa slovenskih školskih knjižničara - Josip Rihtarić

Izvor: UDK02
(Usporedba među inačicama)
Skoči na: izbornici, traži
m (tekst slikokaza)
 
m (odlomci)
Redak 1: Redak 1:
Izvješće s Kongresa slovenskih školskih knjižničara
+
 
 +
== Izvješće s Kongresa slovenskih školskih knjižničara ==
 +
 
 
Radenci, 16.-18. listopada 2008.  
 
Radenci, 16.-18. listopada 2008.  
  
 
* www.dsks.si
 
* www.dsks.si
  
Središnja tema:
+
 
Programi školskih knjižnica  
+
== Središnja tema:Programi školskih knjižnica i razvijanje pismenosti ==
i razvijanje pismenosti
+
 
  
 
* Uvodni plenarni dio s pozvanim referatima; predstavljanje referata i projekata, okrugli stol i radionice.
 
* Uvodni plenarni dio s pozvanim referatima; predstavljanje referata i projekata, okrugli stol i radionice.
Redak 25: Redak 27:
  
 
   
 
   
Školski kurikulum i školska knjižnica  
+
 
 +
== Školski kurikulum i školska knjižnica ==
 +
  
  
Redak 50: Redak 54:
  
  
Korisnici školskih knjižnica s posebnim potrebama
+
 
 +
== Korisnici školskih knjižnica s posebnim potrebama ==
 +
 
  
 
* U školskom zakonodavstvu posebno su izdvojeni učenici s posebnim potrebama za koje moramo stvoriti adekvatne uvjete za uspješno uključivanje u odgojno-obrazovni proces.
 
* U školskom zakonodavstvu posebno su izdvojeni učenici s posebnim potrebama za koje moramo stvoriti adekvatne uvjete za uspješno uključivanje u odgojno-obrazovni proces.
Redak 67: Redak 73:
  
  
Međukulturni dijalog  
+
 
u školskoj knjižnici  
+
== Međukulturni dijalog u školskoj knjižnici ==
 +
  
 
* Društvo 21. stoljeća je višekulturno. Djeca, učenici i mladež s kulturnom raznolikošću suočavaju se u obiteljskom krugu, pa se tomu mora prilagoditi i odgoj i obrazovanje.
 
* Društvo 21. stoljeća je višekulturno. Djeca, učenici i mladež s kulturnom raznolikošću suočavaju se u obiteljskom krugu, pa se tomu mora prilagoditi i odgoj i obrazovanje.
Redak 82: Redak 89:
 
** Uloga školskog knjižničara u projektima međunarodnih razmjena učenika  
 
** Uloga školskog knjižničara u projektima međunarodnih razmjena učenika  
  
Povijest školskih knjižnica
+
 
 +
== Povijest školskih knjižnica ==
 +
 
 
* Neke školske knjižnice čuvaju knjige koje su starije od same škole i najstariji su predmeti u školi, što može biti svojevrsni poticaj za pogled u prošlost.  
 
* Neke školske knjižnice čuvaju knjige koje su starije od same škole i najstariji su predmeti u školi, što može biti svojevrsni poticaj za pogled u prošlost.  
 
* Nekad razdvojene i kasnije združene knjižnične zbirke za učenike i nastavnike bile su od presudne važnosti za strukovnu afirmaciju slovenskog učiteljstva, za učvršćivanje slovenskog jezika, za ugled škole u širem okružju.  
 
* Nekad razdvojene i kasnije združene knjižnične zbirke za učenike i nastavnike bile su od presudne važnosti za strukovnu afirmaciju slovenskog učiteljstva, za učvršćivanje slovenskog jezika, za ugled škole u širem okružju.  
Redak 132: Redak 141:
 
** Učiteljski
 
** Učiteljski
  
Preporučeni radovi  
+
 
 +
== Preporučeni radovi ==
 +
 
(osobni izbor)
 
(osobni izbor)
 
* Marko Stabej, Berem, pišem, sem
 
* Marko Stabej, Berem, pišem, sem
Redak 150: Redak 161:
  
  
Vlasta Zabukovec (Problemski pogled na novodobne pismenosti)
+
 
 +
== Vlasta Zabukovec (Problemski pogled na novodobne pismenosti) ==
 +
 
 
* Posjedovanje nasuprot uporabe pismenosti
 
* Posjedovanje nasuprot uporabe pismenosti
 
* Cjeloživotno: lifelogn i lifewide
 
* Cjeloživotno: lifelogn i lifewide
Redak 179: Redak 192:
 
* Učitelji (i školski knjižničari) koji se hoće baviti znanstveno-istraživačkim radom prijavljuju svoje inovacijske projekte Zavodu za školstvu, povjerenstvo ih odobrava te financijski i meterijalno podupire
 
* Učitelji (i školski knjižničari) koji se hoće baviti znanstveno-istraživačkim radom prijavljuju svoje inovacijske projekte Zavodu za školstvu, povjerenstvo ih odobrava te financijski i meterijalno podupire
 
* Svi su učitelji detaljno upoznati s tim postupkom
 
* Svi su učitelji detaljno upoznati s tim postupkom
Irena Brilej (Šolska knjižnica in informacijska pismenost ** načrtovanje vsebin knjižničnega informacijskega znanja v gimnaziji)
+
 
 +
== Irena Brilej (Šolska knjižnica in informacijska pismenost ** načrtovanje vsebin knjižničnega informacijskega znanja v gimnaziji) ==
 +
 
 
* Pismenost je pretpostavka za pretraživanje informacija
 
* Pismenost je pretpostavka za pretraživanje informacija
 
* Treba poticati čitanje ne kao cilj, već kao pretpostavku za poučavanje pretraživanja
 
* Treba poticati čitanje ne kao cilj, već kao pretpostavku za poučavanje pretraživanja
Redak 187: Redak 202:
 
* Informacijska pismenost nužna je za kvalitetan život
 
* Informacijska pismenost nužna je za kvalitetan život
 
* Korist, uporabivost (za život) i razumijevanje i uloga Knjižničnog informacijskog znanja
 
* Korist, uporabivost (za život) i razumijevanje i uloga Knjižničnog informacijskog znanja
Savina Zwitter (Za izvedbo medpredmetnih povezav ni dovolj, da hodimo z roko v roki)
+
 
 +
== Savina Zwitter (Za izvedbo medpredmetnih povezav ni dovolj, da hodimo z roko v roki) ==
 +
 
 
* Povjerenje i motiviranost u kolektivu nužni su za integrativno-korelativne projekte
 
* Povjerenje i motiviranost u kolektivu nužni su za integrativno-korelativne projekte
 
* Uvijek se započinje s ciljevima
 
* Uvijek se započinje s ciljevima
Redak 197: Redak 214:
 
* Pridržavaju se ISO standarda za izradu referata
 
* Pridržavaju se ISO standarda za izradu referata
 
* Upute za izradu plakata daje učitelj likovnog
 
* Upute za izradu plakata daje učitelj likovnog
Sonja Pečjak (Sodobna psihološka spoznanja o bralni pismenosti s
+
 
poudarkom na razvoju bralne motivacije)
+
== Sonja Pečjak (Sodobna psihološka spoznanja o bralni pismenosti s poudarkom na razvoju bralne motivacije) ==
 +
 
 
* Čitalačka pismenost je ključna međupredmetna kompetencija
 
* Čitalačka pismenost je ključna međupredmetna kompetencija
 
* Povezana je s uspješnosti učenja
 
* Povezana je s uspješnosti učenja
Redak 210: Redak 228:
 
* Optimizam i stvaralaštvo
 
* Optimizam i stvaralaštvo
  
Marijanca Ajša Vižintin  
+
 
(Družinsko branje s knjižno torbico: vzpodbujanje branja pri četrtošolcih)  
+
== Marijanca Ajša Vižintin (Družinsko branje s knjižno torbico: vzpodbujanje branja pri četrtošolcih) ==
 +
 
* Razrednice četvrtih razreda: zanimanje za čitanje opada
 
* Razrednice četvrtih razreda: zanimanje za čitanje opada
 
* Dijete, kojemu se to dogodi, čitanju posvećuje sve manje vrjemena, popušta mu koncentracija, prestaje s obogaćivanjem rječnika
 
* Dijete, kojemu se to dogodi, čitanju posvećuje sve manje vrjemena, popušta mu koncentracija, prestaje s obogaćivanjem rječnika
Redak 284: Redak 303:
 
* Roditeljima je željela skrenuti pozornost na to da postoje knjige u kojima su opisani različiti načini za provođenje slobodnog vrjemena, kad nam ponestane vlastitih ideja.
 
* Roditeljima je željela skrenuti pozornost na to da postoje knjige u kojima su opisani različiti načini za provođenje slobodnog vrjemena, kad nam ponestane vlastitih ideja.
  
 +
=== Motivacijsko gradivo ===
  
 
 
Motivacijsko gradivo
 
 
* Namjena je bila pobuditi zanimanje za čitanje, da to bude djeci na što zanimljiviji način. Za motivaciju je upotrijebila gradivo udruge “Bralna značka” (Čitateljska značka) – kod kojih je naručila naprtnjaču Palček, majicu Bralček, naljepnice Ostržek.
 
* Namjena je bila pobuditi zanimanje za čitanje, da to bude djeci na što zanimljiviji način. Za motivaciju je upotrijebila gradivo udruge “Bralna značka” (Čitateljska značka) – kod kojih je naručila naprtnjaču Palček, majicu Bralček, naljepnice Ostržek.
 
* U knjižari su kupili i bilježnicu za zapisivanje dojmova. Tu je zalijepila nagovor roditeljima s uputama o tijeku projekta.
 
* U knjižari su kupili i bilježnicu za zapisivanje dojmova. Tu je zalijepila nagovor roditeljima s uputama o tijeku projekta.
Redak 313: Redak 330:
 
* Rado čitamo baš svi
 
* Rado čitamo baš svi
 
* Danas si na redu ti
 
* Danas si na redu ti
Od petka do srijede
+
 
 +
=== Od petka do srijede ===
 +
 
 
* Petkom bi se učenici okupili u svojoj učionici u krugu. Pomoću brojalice izabrali su sretnika koji si je obukao majicu Bralček i odnio knjižničnu naprtnjaču doma, do sljedeće srijede.
 
* Petkom bi se učenici okupili u svojoj učionici u krugu. Pomoću brojalice izabrali su sretnika koji si je obukao majicu Bralček i odnio knjižničnu naprtnjaču doma, do sljedeće srijede.
 
* Tada je donio knjižničnu naprtnjaču i majicu natrag u školu.
 
* Tada je donio knjižničnu naprtnjaču i majicu natrag u školu.
Redak 321: Redak 340:
 
* Kao poticaj za čitanje posebice su učinkovite rasprave o knjigama s napetim i uzbudljivim sadržajem, s obiljem humora, o zanimljivim osobama – takvi sadržaji često potaknu k čitanju i one koji inače rijetko čitaju.
 
* Kao poticaj za čitanje posebice su učinkovite rasprave o knjigama s napetim i uzbudljivim sadržajem, s obiljem humora, o zanimljivim osobama – takvi sadržaji često potaknu k čitanju i one koji inače rijetko čitaju.
  
Sudionici i njihov odaziv na projekt
+
 
 +
=== Sudionici i njihov odaziv na projekt ===
 +
 
 
* Projekt je financijski poduprlo vodstvo škole
 
* Projekt je financijski poduprlo vodstvo škole
 
* U samoj izvedbi osim školske knjižničarke sudjelovale su razrednice, učenici, roditelji te djedovi i bake – koji su se spontano uključili, budući da dosta djece živi u višegeneracijskim obiteljima.
 
* U samoj izvedbi osim školske knjižničarke sudjelovale su razrednice, učenici, roditelji te djedovi i bake – koji su se spontano uključili, budući da dosta djece živi u višegeneracijskim obiteljima.
Redak 330: Redak 351:
 
* Doma se je oko knjižnične naprtnjače obično okupila cijela obitelj.
 
* Doma se je oko knjižnične naprtnjače obično okupila cijela obitelj.
 
* O doživljajima, dojmovima i pozitivnim učincima knjižnične naprtnjače najviše govore odlomci iz njihovih zapisa.
 
* O doživljajima, dojmovima i pozitivnim učincima knjižnične naprtnjače najviše govore odlomci iz njihovih zapisa.
Dojmovi
+
 
 +
=== Dojmovi ===
 +
 
 
* Već u školi obukao sam majicu s Bralčkom. Veselo sam donio naprtnjaču doma. Mama je prva pošla pregledavati knjige, ipak je ona u obitelji najmarljiviji čitatelj. Tata je bio malo iznenađen, a mama nije, budući da je za knjižničnu naprtnjaču čula na roditeljskom sastanku.
 
* Već u školi obukao sam majicu s Bralčkom. Veselo sam donio naprtnjaču doma. Mama je prva pošla pregledavati knjige, ipak je ona u obitelji najmarljiviji čitatelj. Tata je bio malo iznenađen, a mama nije, budući da je za knjižničnu naprtnjaču čula na roditeljskom sastanku.
 
* Čim je mama došla po mene u školu, odmah sam joj otvorila knjižničnu naprtnjaču da bih joj pokazala koliko je u njoj zanimljivih knjiga. Mami i baki zanimljiva je bila knjiga Ti kanta požrešna. Djedu je bila najzanimljivija knjiga Slovenska zgodovina, što ga je potaknulo da nam priča kako je bilo u davna vrjemena.
 
* Čim je mama došla po mene u školu, odmah sam joj otvorila knjižničnu naprtnjaču da bih joj pokazala koliko je u njoj zanimljivih knjiga. Mami i baki zanimljiva je bila knjiga Ti kanta požrešna. Djedu je bila najzanimljivija knjiga Slovenska zgodovina, što ga je potaknulo da nam priča kako je bilo u davna vrjemena.
Redak 355: Redak 378:
 
* Projekt je izveden školske godine 2007./08.
 
* Projekt je izveden školske godine 2007./08.
  
Zaključak
+
 
 +
=== Zaključak ===
 +
 
 
* Najbolji su čitači učenici iz obitelji u kojima se mnogo čita i knjige predstavljaju vrijednost.  
 
* Najbolji su čitači učenici iz obitelji u kojima se mnogo čita i knjige predstavljaju vrijednost.  
 
* Djeca iz takvih obitelji obično bez teškoća razvijaju više čitateljske i spisateljske mogućnosti.  
 
* Djeca iz takvih obitelji obično bez teškoća razvijaju više čitateljske i spisateljske mogućnosti.  

Inačica od 13:36, 11. veljače 2009.

Sadržaj

Izvješće s Kongresa slovenskih školskih knjižničara

Radenci, 16.-18. listopada 2008.

  • www.dsks.si


Središnja tema:Programi školskih knjižnica i razvijanje pismenosti

  • Uvodni plenarni dio s pozvanim referatima; predstavljanje referata i projekata, okrugli stol i radionice.
  • Predstavljanje novosti u struci i programskoj opremi školskih knjižnica, međunarodni susreti školskih knjižničara i različiti projekti.
  • U zaključnom dijelu su predstavljeni zaključci i prijedlozi za idući kongres.
  • Pripremu i izvedbu sadržaja kongresa koordiniraju članovi programskog odbora koji se brinu da na kongres dovedu kompetentne stručnjake, školske knjižničare i ostale zainteresirane za školsko knjižničarstvo.
  • Organizator “Slovenska udruga školskih knjižničara” uz pomoć Zavoda za školstvo i sponzora.

Cjeloživotno učenje i informacijsko društvo

  • Današnje doba pred pojedince postavlja mnoštvo izazova koji omogućuju razvijanje kvalitete i potencijala, potiču osobni rast, autonomiju i neovisnost. Cjeloživotno učenje postaje konstanta kod svakoga od nas. Uz formalnu izobrazbu, postoji mnoštvo neformalnih načina stjecanja znanja koja omogućuju pojedincu planiranje i stvaranje karijere.
  • Knjižnice kao informacijska središta s raznovrsnom djelatnošću u velikoj mjeri podupiru rast i razvoj pojedinca.
  • Informacijska tehnologija omogućuje razvoj drukčijih pristupa učenju, što pojedincu otvara mnoštvo različitih mogućnosti.
  • Teme:
    • Informatizacija društva i cjeloživotno učenje
    • Uloga knjižnica u cjeloživotnom učenju
    • Planiranje karijere pojedinca kao sastavnice cjeloživotnog učenja
    • Osobni razvoj u kontekstu cjeloživotnog učenja
    • Mrežno učenje


Školski kurikulum i školska knjižnica

  • Stalne izmjene, osuvremenjivanje i razvoj kurikuluma postaje sastavni dio školskog sustava zato jer obrazovanje proizlazi iz društvenih potreba i mora uvažavati tendencije u suvremenom društvu.
  • Za područje knjižnične djelatnosti predmetno povjerenstvo za osuvremenjivanje knjižnične djelatnosti pripremilo je prijedlog osuvremenjenih sadržaja za osnovnu i srednju školu. U oba prijedloga je školska knjižnica najprije obrađena kao cjelina sa svim njezinim djelatnostima koje podupiru učenje i poučavanje, zatim se razrađuje program knjižničnog informacijskog znanja koji se uključuje u sadržaje poučavanja drugih predmeta i u druge školske djelatnosti.
  • Knjižnična informacijska znanja u osuvremenjenom državnom kurikulumu definirana su na razini kroskurikularne teme.
  • Teme:
    • Kroskurikularnost
    • Knjižnično-informacijsko znanje i povezivanje s različitim predmetima i djelatnostima
    • Programi školskih knjižnica za razvijanje pismenosti
    • Informacijsko opismenjivanje

Uloga školske knjižnice u razvijanju čitalačke pismenosti

  • Dobro razvijene mogućnosti sporazumijevanja važne su za razvoj svakog pojedinca. Stručnjaci upravo čitanju pridaju velik značaj za razvoj svekolike pismenosti. Djeca koja nemaju poticaj okoline ne će postati aktivni čitači, kao odrasli ljudi ne će posjećivati knjižnice niti ne će kupovati knjige.
  • Rad u školi mora se temeljiti na suvremenim spoznajama o važnosti čitanja za osobni razvoj i na rezultatima međunarodnih istraživanja. Moramo uzeti u obzir kakva je čitalačka pismenost naših učenika u usporedbi s učenicima drugih država i tražiti učinkovite programe za razvijanje čitalačke pismenosti.
  • Što možemo učiniti mi školski knjižničari kako bismo mlade motivirali za čitanje? Kako ćemo oblikovati knjižničnu zbirku i koje aktivnosti ćemo poduzeti radi poticanja čitanja?
  • Usvajanje čitanja je proces koji se nikada ne završava. Zato su aktivnosti koje izvodimo važne kako za oklijevajuće početnike tako i za mladež.
  • Teme:
    • Čitanje danas
    • Od slušatelja do čitatelja
    • Čitanje bajki
    • Kako učenike motivirati za čitanje beletristike?
    • Knjiga i drugi mediji


Korisnici školskih knjižnica s posebnim potrebama

  • U školskom zakonodavstvu posebno su izdvojeni učenici s posebnim potrebama za koje moramo stvoriti adekvatne uvjete za uspješno uključivanje u odgojno-obrazovni proces.
  • Zadnjih godina ih se u sve razine izobrazbe uključuje sve više.
  • Školska knjižnica mora sa svojom zbirkom, poslovanjem i bibliopedagoškom djelatnošću uvažavati različitosti korisnika i svima osigurati korištenje knjižničnih usluga.
  • Ne smijemo zanemariti učenike s različitim problemima u učenju i ponašanju i kroničnim bolestima. Ističemo disleksiju – prepoznavanje i kako raditi s osobama s disleksijom.
  • Osim učenika s posebnim potrebama koji su integrirani u redovite nastavne programe, također ima mnogo djece koja pohađaju osnovne škole s prilagođenim programom ili zavode. I u takvim školama djeluju školske knjižnice koje se uz osnovnu djelatnost bave i biblioterapeuskim aktivnostima, pomažu djeci s posebnim potrebama u razvoju sposobnosti i pomažu im u uključivanju u društvo.
  • Teme:
    • Korisnici školskih knjižnica s posebnim potrebama
    • Knjižnična zbirka za korisnike s posebnim potrebama
    • Osposobljenost školskih knjižničara za rad s korisnicima s posebnim potrebama
    • Školski knjižničar kao dio stručne službe pri radu s učenicima s posebnim potrebama
    • Disleksija
    • Projekti školskih knjižnica u OŠ s prilagođenim programom i zavodima za osposobljavanje učenika s posebnim potrebama



Međukulturni dijalog u školskoj knjižnici

  • Društvo 21. stoljeća je višekulturno. Djeca, učenici i mladež s kulturnom raznolikošću suočavaju se u obiteljskom krugu, pa se tomu mora prilagoditi i odgoj i obrazovanje.
  • Međukulturni odgoj postaje socijalni odgoj koji oblikuje fleksibilni identitet, djeluje proturasistično, stvara kulturnu kompetenciju.
  • Nova udružena Europa godine 2006. prihvatila je odluku da će godina 2008. biti godinom međukultunoga dijaloga. Glavni ciljevi na školskom području su prepoznavanje kulturne raznolikosti, razumijevanje kultura i razvijanje sposobnosti za međukulturni dijalog.
  • IFLA na svojem području, u knjižničarstvu, promiče razvoj višekulturnih knjižnica, također i školskih.
  • S kakvim programima škole i školske knjižnice prinose jačanju međukulturnih kompetencija? Uključuju kulturne priredbe koje povezuju prošlost (kulturu, tradiciju svojega podrijetla) i sadašnjost (aktualni doživljaj tu i sada). Knjižnice se uključuju s prikladnom knjižničnom zbirkom (fizičkom i virtualnom), s kulturnim akcijama, s uvažavanjem korisnika prilikom nabave i s uključenošću u obrazovni proces.
  • Teme:
    • Učvršćivanje svijesti o europskom državljanstvu
    • Višekulturnost u knjižničnoj zbirci
    • Školske knjižnice na dvojezičnom području
    • Školske knjižnice i korisnici – romska zajednica, doseljenici, stranci
    • Uloga školskog knjižničara u projektima međunarodnih razmjena učenika


Povijest školskih knjižnica

  • Neke školske knjižnice čuvaju knjige koje su starije od same škole i najstariji su predmeti u školi, što može biti svojevrsni poticaj za pogled u prošlost.
  • Nekad razdvojene i kasnije združene knjižnične zbirke za učenike i nastavnike bile su od presudne važnosti za strukovnu afirmaciju slovenskog učiteljstva, za učvršćivanje slovenskog jezika, za ugled škole u širem okružju.
  • Proučavanje povijesti svake pojedine školske knjižnice i školskog knjižničara, otkrilo bi mnogo zanimljivosti.
  • Teme:
    • Trubar u školski knjižnici (uz 500-tu obljetnicu rođenja)
    • Skrb za školsku kroniku i “povijesni arhiv" škole
    • Razvoj bibliopedagoške djelatnosti
    • Razvoj „čitateljske značke„ u školi


  • Naglasak kongresa na čitanju, poticanju čitanja i razvijanju čitalačke kulture
  • Povezani su s književnicima i književnim društvom (počasni govornik Slavko Pregl – predsjednik Društva slovenskih književnika)
  • 20 milijuna posudbi godišnje u narodnim knjižnicama
  • Otkup Ministarstva kulture – književnici se zalažu da bi se radio privilegirani otkup slovenskih književnika i za školske knjižnice
  • Institucije:
    • Nacionalno vijeće za knjižničnu djelatnost
    • Centar za razvoj knjižničarstva
  • 3111 zaposlenih u svim knjižnicama u Sloveniji
  • 1500 knjižničara
  • 649 školska knjižničara (cca 400 OŠ i 250 SŠ)
  • 132 člana udruge školskih knjižničara
    • Društvo ima oko 120 članova, a godišnja članarina je bila 15 eura, na zadnjoj skupštini dignuta na 20 eura.
    • Imaju problema s naplatom članarine (ne donosi nikakve pogodnosti osim što članovima kotizacija za kongres iznosi 150 umjesto 170 eura).
    • Nemaju nikakve podružnice - ali imaju interesne skupine – komisije


  • Godišnja skupština tekla je uhodano jer su članovi sve materijale (izvješće, financijsko izvješće, plan i program za sljedeću godinu i sl.) dobili prethodno e-dopisom pa se samo glasovalo, ali i kratko i usmjereno raspravljalo o pojedinim točkama.
  • U radno predsjedništvo skupštine birani su predsjednik, 2 člana i zapisničar te predsjednica udruge koja je skupštinu otvorila i ostale predložila i u diskusiji davala objašnjenja.
  • Odluke koje su donosili potvrđivalo je članstvo - glasovi su se prebrojavali.
  • Na skupštini je bilo 30-tak članova, ali po njihovom statutu dovoljna su 20 člana za kvorum.
  • Udarne točke: visina članarine, materijali poslani e-poštom prije skupštine, radno predsjedništvo sa zapisničarom i predsjednica radnog predsjedništva koja usmjerava diskusiju i ne dozvoljava razvodnjavanje.
  • Školske knjižnice ne dobivaju nikakva namjenska sredstva ni od koga, samo ravnatelj daje/ne daje novce za knjige i ostalo.
  • Norma za puno radno vrijeme je 20 razrednih odjela (600 učenika u SŠ). Rijetki knjižničari rade puno radno vrijeme, pretežito su na postotke (87%, 49% i slični smiješni postotci), a ostatak su u nastavi; no, ima škola u kojima rade i po 3 knjižničara.
  • Kad Društvo organizira edukaciju za WinKnj, školi moraju platiti korištenje prostora (obično 90 eura po satu!). Taj WinKnj razvijaju sami knjižničari, ali imaju ugovor s tvrtkom kojoj još i plaćaju to što sami rade pa sad to žele prekinuti. Oni koji su na COBISU plaćaju njima za korištenje cobisa... Svjesni su da su pogriješili prilikom sklapanja ugovora pa sat tu pogrješku nastoje ispraviti. Dakle, kod nas je fantastično u usporedbi s ovim:
    • za prostore za edukaciju po školama ne plaćamo;
    • Metel jedanput platimo i gotovo;
    • radimo ili puno ili pola r.v.; i mamo, barem na papiru, a povremeno i na računu, namjenska sredstva
  • Tuže se na slučajeve kad ravnatelji povuku školskog knjižničara, koji ima još jednu struku, u nastavu, a na njegovo mjesto postavi nekog njemu dragog, ili osobu prije mirovine i sl.
  • Zakonodavstvo – slični problemi, međutim stajalište je Zavoda i Ministarstva sljedeće: “Zakon o knjižnicama nije iznad Zakona o školstvu” ne priznaju stručni ispit pri Ministarstvu kulture kod Ministarstva školstva
  • Udruga čitateljska značka

http://www.bralnaznacka.com/


  • Čitateljski klubovi po knjižnicama
    • Učenički
    • Učiteljski


Preporučeni radovi

(osobni izbor)

  • Marko Stabej, Berem, pišem, sem
  • Sabina Jelenc Krašovec, Vseživljensko učenje v začetnem izobraževanju
  • Marijanca Ajša Vižintin, Družinsko branje s knjižno trobico
  • Metka Kostanjevec, Možnosti šolskih knjižničarjev pri spodbujanju bralne motivacije v srednjih šolah
  • Irena Brilej, Šolska knjižnica in informacijska pismenost – načrtovanje vsebin knjižničnega informacijskega znanja v gimnaziji

Marko Stabej (Čitam, pišem, jesam)

  • O licemjerju i razumijevanju (pravimo se da razumijemo riječi, a ne znamo što one znače).
  • Slovenski je “razvijeni jezik, a po broju govornika manji jezik”
  • Enciklopedije (rječnici…) su “infrastruktura jezika”
  • Razumijevanje značenja riječi
  • Većina djece nikada ne pogleda rječnik ili enciklopediju, s jedinom iznimkom kad su na internetu
  • Strategija predmeta Slovenski jezik: poučiti uporabu radi učinkovite komunikacije u suvremenom društvu
  • “Dobijem informaciju, posredujem informaciju, jesam” (raisosn d’etre knjižničara)


Vlasta Zabukovec (Problemski pogled na novodobne pismenosti)

  • Posjedovanje nasuprot uporabe pismenosti
  • Cjeloživotno: lifelogn i lifewide
  • “Popularno postaje kad se poveže s profitom i ekonomskim interesom”
  • Školska knjižnica nije samo prostor za učenje, već i demokratska institucija
  • “Pozitivno razredno i školsko ozračje nužno je za razvoj civilnog društva, a civilno društvo treba naučiti građanstvo kako se oduprijeti politici”

Vlasta Zabukovec (Problemski pogled na novodobne pismenosti)

  • Proces je važniji od sadržaja: nije važno samo što učimo, već kako učimo, a to se ne može postići efikasno bez knjižničara
  • I učitelji moraju promijeniti svoja stajališta
  • Kakva je klima u nekoj školi – najviše ovisi o ravnatelju, koji mora biti i manager i vođa.
  • Školu treba transformirati iz organizacije u demokratično okružje
  • Potrebo je učiti demokraciju
  • Potrebno je definirati i dogovoriti hijerarhiju zajedničkih vrednota
  • Osjećaj sigurnosti svakog pojedinca najvažniji je osjećaj u školi (i školskoj knjižnici).
  • U Danskoj i Švedskoj uobičajene su poslijepodnevne aktivnosti u školskoj knjižnici s roditeljima, odnosno bakama i djedovima

Spretnosti (kompetencije) prema EU

  • Govorne
  • Čitalačke
  • IKT
  • Socijalne
  • Cjeloživotne
  • Aktivno građanstvo

Aktivnosti u UK-u

  • Biti kritični prijatelj vlade – vlast uči kako se ne uvrijediti na kritike
  • Cilj je uliti moć pojedincu

Inovacijski projekti

  • Učitelje se potiče na dodatni angažman, na znanstveno-istraživački rad.
  • Učitelji (i školski knjižničari) koji se hoće baviti znanstveno-istraživačkim radom prijavljuju svoje inovacijske projekte Zavodu za školstvu, povjerenstvo ih odobrava te financijski i meterijalno podupire
  • Svi su učitelji detaljno upoznati s tim postupkom

Irena Brilej (Šolska knjižnica in informacijska pismenost ** načrtovanje vsebin knjižničnega informacijskega znanja v gimnaziji)

  • Pismenost je pretpostavka za pretraživanje informacija
  • Treba poticati čitanje ne kao cilj, već kao pretpostavku za poučavanje pretraživanja
  • “Informacijsko opismenjavanje”
  • Nacionalna strategija izvrsno definira cilj informacijske pismenosti
  • Informacijska pismenost je cilj cjeloživotnog učenja
  • Informacijska pismenost nužna je za kvalitetan život
  • Korist, uporabivost (za život) i razumijevanje i uloga Knjižničnog informacijskog znanja

Savina Zwitter (Za izvedbo medpredmetnih povezav ni dovolj, da hodimo z roko v roki)

  • Povjerenje i motiviranost u kolektivu nužni su za integrativno-korelativne projekte
  • Uvijek se započinje s ciljevima
    • Koje ciljeve želimo ostvariti?
    • Kako ćemo znati da smo ostvarili ciljeve?
    • Unaprijed odrediti mjerila kojima ćemo ih mjeriti!
  • Svi u školi zajedno trebaju se pobrinuti za realizaciju kurikuluma
  • Sudjeluju samo s onim profesorima koji su sami zainteresirani
  • Pridržavaju se ISO standarda za izradu referata
  • Upute za izradu plakata daje učitelj likovnog

Sonja Pečjak (Sodobna psihološka spoznanja o bralni pismenosti s poudarkom na razvoju bralne motivacije)

  • Čitalačka pismenost je ključna međupredmetna kompetencija
  • Povezana je s uspješnosti učenja
  • PISA
  • PIRLS
  • TIMMS
  • Učenici vole čitati nove, a ne stare knjige
  • Čitalačku kulturu šire svi učitelji, a ne samo kroatisti i knjižničari
  • Djeca najviše uče imitiranjem
  • Optimizam i stvaralaštvo


Marijanca Ajša Vižintin (Družinsko branje s knjižno torbico: vzpodbujanje branja pri četrtošolcih)

  • Razrednice četvrtih razreda: zanimanje za čitanje opada
  • Dijete, kojemu se to dogodi, čitanju posvećuje sve manje vrjemena, popušta mu koncentracija, prestaje s obogaćivanjem rječnika
  • Djeca koja s devet godina prestaju intenzivno čitati dvostruko slabije razviju svoje sposobnosti u usporedbi s vršnjacima koji nastavljaju čitati. S trinaest godina čitaju kao jedanaestogodišnjaci, a s početkom srednje škole nisu sposobni više služiti se udžbenicima koji često zahtijevaju čitalačke sposobnosti na razini fakulteta.
  • Učiteljice su se za pomoć obratile školskoj knjižničarki
  • Odlučila je u projekt uključiti i roditelje – istraživanja su dokazala da učenici ostvaruju prosječnu razinu pismenosti svojih roditelja, a također stječu čitalačke navike veoma nalik svojim roditeljima.
  • Svi učenici u Sloveniji u sklopu dva nacionalna projekta dobivaju u školi knjige na dar u prvom i četvrtom razredu OŠ

Aktivnosti u školskom knjižnici radi poticanja čitanja

  • Izvođenje satova Knjižničnih informacijskih znanja – 4 sata u svakom razredu godišnje
  • Knjižničarka čita na glas prigodom posjeta razreda školskoj knjižnici
  • Izložbe novog knjižničnog gradiva
  • Tematske izložbe
  • Kviz u školskoj knjižnici,
  • Suoblikovanje popisa Preporučujem (učenici sami izlažu svoje najdraže knjige),
  • Razredne knjižnice
  • Susreti s literarnim stvarateljima,
  • Oblikovanje popisa preporučene literature
  • Posjet gradskoj knjižnici u trećem razredu
  • Individualne preporuke pojedincima s obzirom na iskazane interese
  • Uvažavanje izraženih želja čitatelja prigodom nabave novog gradiva
  • Darivanje otpisanih knjiga zaposlenicima i učenicima
  • Pomoć pri izradi plakata i seminarskih radova pretraživanjem stručnog gradiva u školskoj knjižnici,
  • Knjižničarska družina (učenici od 6. razreda dalje sudjeluju pri obradi, razvrstavanu i posudbi knjižničnog gradiva, iskušavaju se pri davanju preporuka i traženju informacija, pomažu pri uređivanju izložaba)
  • Projekt Rastem s knjigom u 7. razredu (darovanu knjigu dobiju prigodom posjeta gradskoj knjižnici)
  • Rješavanje megakviza

Aktivnosti radi:

  • Navikavanja učenika na knjižnični prostor; u učenicima nastojimo pobuditi pozitivan odnos prema knjižničnom prostoru, potaknuti zanimanje za čitanje, ponuditi im literarnoestetski doživljaju pokraj knjiga.
  • Uvođenja u samostalno traženje informacija uporabom knjižničnoga gradiva i drugih informacijskih izvora.
  • Upoznavanja učenika s knjižničnim fondom,
  • Upućivanja učenika na bibliografske podatke
  • Razlikovanja primarnih i sekundarnih informacijskih izvora
  • Učenje uporabe globalne informacijske mreže (interneta)
  • Poučavanja pojma citiranja i referenci za potrebe istraživačkog i projektnog rada.
  • Razvijanja samostalnog korisnika knjižnice, knjižničnog gradiva i informacijskih izvora.

Ciljevi projekta Obiteljsko čitanje s knjižničnom naprtnjačom

  • Glavni je cilj projekta potaknuti i produbiti zanimanje za čitanje. Kad je učenik donio doma naprtnjaču s izabranim gradivom, ostvareni su također i dodatni ciljevi:
  • Prelistavanje knjiga i doživljavanje čitanja – samostalno ili u društvu s roditeljima,
  • Stvaranje doživljaja literarnoestetskog ugođaja prilikom pitanja ili posredovanja literarnog sadržaja putem različitih medija
  • Širenje literarnog obzorja,
  • Bogaćenje rječnika,
  • Kvalitetno provođenje slobodnog vrjemena s knjigom u ruci
  • Doživljavanje knjige i drugih informacijskih izvora kao motivacijsko sredstvo za različite aktivnosti
  • Spoznavanje da se ideje za kvalitetno provođenje slobodnog vrjemena mogu pronaći i u knjigama (obiteljski izleti, kreativne igre)
  • Upoznavanje s knjižnim i neknjižnim gradivom (knjige, časopisi, CD-ovi, DVD-ovi),
  • Upoznavanje s beletrističkom i stručnom građom,
  • Razlikovanje beletrističke od stručne građe,
  • Razlikovanje tekstualnih od slikovnih/grafičnih izvora informacija,
  • Upoznavanje pojma knjižne zbirke,
  • Doživljaj knjižne zbirke kao motivacije za čitanje i aktivno provođenje slobodnog vrjemena,
  • Razgovor o pročitanomu pred vršnjacima,
  • Razgovor o pročitanom s roditeljima,
  • Spoznaja ili potvrda da odrasli također čitaju (dijete vidi roditelje s knjigom u ruci),
  • Zapisivanje dojmova u vezi s pročitanim, o doživljajima i aktivnostima u obitelji kad su imali knjižničnu naprtnjajču,
  • Sudjelovanje u zaključnom kulturnom događaju.

Uključivanje obitelji

  • Brojna istraživanja dokazuju da djeca, kojima roditelji od prvih godina života mnogo čitaju i pričaju, kasnije lakša usvajaju tehniku čitanja, budući da imaju bogatiji rječnik i razvijeniju maštu. Dijete uživa u kontaktu s osobom koja mu čita i s njom uspostavlja tople osjećajne veze. Estetska ugoda povezana je s osjećajem sigurnosti i topline, pa zato dijete kasnije čitanje povezuje s ugodnim osjećajima.
  • Obitelj ima iznimnu ulogu pri razvijanju djetetovog odnosa prema čitanju.
  • S početkom školovanja odlučujuću ulogu dijeli se s učiteljem i knjižničarom.
  • Stručnjaci upozoravaju da s polaskom djeteta u školu roditelji ne bi smjeli prestati s glasnim čitanjem djetetu.
  • Djeca iz onih obitelji u kojima se mnogo govori i strpljivo sluša najmlađe, čita i pripovijeda bajke te nadzire i usmjerava djetetovo gledanje televizije – sačuvaju mnogo više početne znatiželje i kasnijeg zanimanja te zbog toga bez problema razvijaju učinkovito čitateljsku sposobnost. Za razliku od njih, djeca koju su roditelji gurali pred televizore da bi imali mir od djece, ili zajedno s njima gledali za djecu neprimjereni program, često imaju poteškoće s čitanjem i usvajanjem drugih jezičnih mogućnosti.

Uključivanje obitelji (2)

  • Mnogi roditelji su često nesigurni glede toga koje su knjige primjerene za njihovo dijete, neki roditelji nemaju mogućnosti kupiti ili posuditi knjige, a neki nisu svjesni važnosti knjiga u životu i razvoju djeteta.
  • Metoda knjižnične naprtnjače jedan je od primjerenih načina poticanja čitanja, kada uključujemo cijelu obitelj.

Sadržaj knjižnične naprtnjače Kriteriji za izbor

  • Neka sadrži knjige namijenjene djeci i knigu ili stručni članak namijenjen roditeljima o odgoju, razvoju djeteta, učenju, zdravlju itd.
  • Neke stručne knjige namijenjene su mladim čitateljima, a druge njihovim roditeljima
  • Najposjećenija je skupina spolnog odgoja (613.88), međutim te knjige nitko ne posuđuje, zato ih je dvije uvrstila u naprtnjaču.
  • Roditeljima je željela skrenuti pozornost na to da postoje knjige u kojima su opisani različiti načini za provođenje slobodnog vrjemena, kad nam ponestane vlastitih ideja.

Motivacijsko gradivo

  • Namjena je bila pobuditi zanimanje za čitanje, da to bude djeci na što zanimljiviji način. Za motivaciju je upotrijebila gradivo udruge “Bralna značka” (Čitateljska značka) – kod kojih je naručila naprtnjaču Palček, majicu Bralček, naljepnice Ostržek.
  • U knjižari su kupili i bilježnicu za zapisivanje dojmova. Tu je zalijepila nagovor roditeljima s uputama o tijeku projekta.
  • Djecu, odnosno roditelje, zamolila je da u bilježnicu zapišu ime i prezime djeteta, razdoblje u kojemu je kod njih gostovala knjižnična naprtnjača; bilješku o tomu tko je iz obitelji što pročitao.
  • Po vlastitoj želji mogli su također nešto nacrtati, nalijepiti fotografiju ili napisati sastavak, pjesmu i sl.
  • Poziv na sudjelovanje zaključila je mišlju: “Prigodom čitanja u obiteljskom krugu želimo vam mnogo smijeha, topline, igre i blizine.”
  • Zatim je bio nalijepljen popis knjiga u knjižničnoj naprtnjači – kako se građa ne bi gubila.
  • Na kraju je slijedila izmišljena priča o sovici Koki, koja je predstavljala primjer zapisivanja dojmova.

Brojalica Koji će učenik biti na redu za korištenje knjižnične naprtnjače određeno je brojalicom koju je sama izmislila

  • V KNJIGI JE CVET,
  • V KNJIGI JE LUČ,
  • V KNJIGI JE SVET,
  • V KNJIGI JE KLJUČ.
  • BEREMO MI,
  • BERETE VI ,
  • RADI BEREMO PRAV VSI,
  • DANES SI NA VRSTI TI.
  • U knjizi je cvijet
  • U knjizi je svjetlo
  • U knjizi je svijet
  • U knjizi je ključ
  • Čitamo mi
  • Čitate vi
  • Rado čitamo baš svi
  • Danas si na redu ti

Od petka do srijede

  • Petkom bi se učenici okupili u svojoj učionici u krugu. Pomoću brojalice izabrali su sretnika koji si je obukao majicu Bralček i odnio knjižničnu naprtnjaču doma, do sljedeće srijede.
  • Tada je donio knjižničnu naprtnjaču i majicu natrag u školu.
  • Ostalim učenicima ispričao je i opisao tko je u obitelji pročitao koju knjigu i koja mu se knjiga najviše svidjela.
  • Moramo imati na umu koliko je učinkovita preporuka knjiga među vršnjacima, koliko su učinkovita pitanja “Jesi li to već pročitala?”, “Jesi li već čuo za tu knjigu?” Učenici najradije slušaju preporuke vršnjaka i prijatelja, te je zato vjerojatnije da će im se takva knjiga svidjeti. To je mnogo bolje nego kad se nađu sami pred policama punim knjiga.
  • Ovakve preporuke posebice su korisne za one učenike koji se sami ne snalaze u biranju knjiga.
  • Kao poticaj za čitanje posebice su učinkovite rasprave o knjigama s napetim i uzbudljivim sadržajem, s obiljem humora, o zanimljivim osobama – takvi sadržaji često potaknu k čitanju i one koji inače rijetko čitaju.


Sudionici i njihov odaziv na projekt

  • Projekt je financijski poduprlo vodstvo škole
  • U samoj izvedbi osim školske knjižničarke sudjelovale su razrednice, učenici, roditelji te djedovi i bake – koji su se spontano uključili, budući da dosta djece živi u višegeneracijskim obiteljima.
  • Najprije se je o zamisli o poticanju čitanja razgovarala s razrednicama koje su projekt predstavile roditeljima na roditeljskom sastanku.
  • Djeci su projekt objasnile razrednice i školska knjižničarka.
  • Potpora razrednica od je najvažnija, ključna jer su morale unutar odgojno-obrazovnog procesa pronaći vrijeme za izbor učenika i izvješće o čitanju.
  • Djeca su brzo naučila brojalicu. Nestrpljivo su čekali petak, kad je bio ižrijebano iduće dijete, koje je ponosno obuklo majicu.
  • Doma se je oko knjižnične naprtnjače obično okupila cijela obitelj.
  • O doživljajima, dojmovima i pozitivnim učincima knjižnične naprtnjače najviše govore odlomci iz njihovih zapisa.

Dojmovi

  • Već u školi obukao sam majicu s Bralčkom. Veselo sam donio naprtnjaču doma. Mama je prva pošla pregledavati knjige, ipak je ona u obitelji najmarljiviji čitatelj. Tata je bio malo iznenađen, a mama nije, budući da je za knjižničnu naprtnjaču čula na roditeljskom sastanku.
  • Čim je mama došla po mene u školu, odmah sam joj otvorila knjižničnu naprtnjaču da bih joj pokazala koliko je u njoj zanimljivih knjiga. Mami i baki zanimljiva je bila knjiga Ti kanta požrešna. Djedu je bila najzanimljivija knjiga Slovenska zgodovina, što ga je potaknulo da nam priča kako je bilo u davna vrjemena.
  • Jako sam bio veseo jer su u petak izabrali mene da ponesem knjižničnu naprtnjaču doma. S veseljem sam sjeo knjigama i sestra mi je pročitala Kuža, zaljubljen kot pes. Sebi je izabrala knjigu Tri mušketira. Moja druga sestra izabrala je časopis Prostočasnik. Tata si je u ruke uzeo knjigu Lep dan kliče 3, a mama si je izbrala knjigu Izbrana pot k otrokom. Mnogo se je naučila.
  • Mama je iz Prostočasnika iskušala mnogo korisnih stvari. Strip Kamena doba čitala je na glas. Peter i ja poslušali smo ju sa zanimanjem. Kniiga mi je na taj način bila još draža, nego da sam ju čitao sam. Idući dan čitao nam je tata. Budući da smo već znali sadržaj, svi smo se smijali.

Dojmovi (2)

  • Mama mi je rekla da je knjigu Razvajenost već više puta pročitala i da je našla u njoj mnogo korisnoga, ali je to kod mene i brata bez učinka. U Prostočasniku je našla dobar recept. Napravila je odlično pecivo. Prilikom slušanja Antičnih legend sve smo pojeli.
  • Tata je prelistao strip Kamena doba. Bio je jako oduševljen stripom. Pričao mi je da je još kao mali dječak rado čitao stripove i da si ih još danas ponekad posudi i pročita. Mama je pročitala knjigu Igre na igrišču. Mnogo igrica joj se je sviđalo, a nekoliko smo ih se igrali u obitelji. Neke smo prepisali.
  • Još isto poslijepodne smo svi zajedno pregledali sadržaj naprtnjače te smo detaljnije pregledali i pročitali knjigu Kako sem prišel na svet. Nakon ≫napornog≪ spoznavanja tog ≫čuda≪ malo sam si zapjevala i zaplesala uz CD Ciciban poje. Žao nam je jedino da nismo imali vrjemena za pročitati sve knjige, jer je svaka zanimljiva i poučna na svoj način. S mamom sam zapisala naslove knjiga pa ćemo ih kasnije posuditi u knjižnici. Od ovih koje sam pročitala, najviše mi se dopala knjiga Spremljajmo letne čase. Ta knjiga dopala mi se je zato jer smo prema receptu iz knjige ispekli paukovu tortu. Jako ukusno.
  • Knjižničnu naprtnjaču sam dobila i poštenoj joj se razveselila. Majicu sam odmah obukla i ponosna sam bila što će knjige biti kod mene doma. U našoj obitelji smo čitali i pošteno se nasmijali.
  • Dojmovi potvrđuju mnoge pozitivne učinke knjižnične naprtnjače:
    • Nestrpljivo čekanje na knjižničnu naprtnjaču, međugeneracijsko čitanje – doživljaj kad otac/mama/sestra/baka čitaju (dijete to vidi i doživljava kao nešto lijepo, pozitivno)
    • pečenje torte, nove igre, posjet gradskoj knjižnici, razgovor o pročitanomu i o odnosu prema čitanju…
  • Ako roditelji, zajedno s učiteljima prenose poruku da je čitanje važno, zanimljivo, da stvara zabavu i užitak, djeca postaju svjesna da se s čitanjem može dobiti mnogo korisnoga u životu – rezultati su zajamčeni.
  • Učitelji se moraju pobrinuti za sudjelovanje roditelja u stvaranju pozitivnog odnosa prema čitanju.
  • Razgovor o pročitanomu odvijao se je na dvije razine:
    • U obitelji neposredno nakon čitanja ili tijekom čitanja
    • U školi, među vršnjacima

Kulturna priredba kao nagrada

  • Na kulturnu priredbu pozvali su autora najomiljenije knjige iz naprtnjače.
  • Događaj su poduprli medijski, objavljeni su bili članci u regionalnim novinama i radio-postajama
  • Kad je određeni učenik bio izabran, mogao si je obući majicu Bralček. Tih nekoliko dana postao je zvijezda razreda. Obučen u majicu, koja vidljivo simbolizira aktivnost povezanu s knjižničnom naprtnjačom, uputio se je kući. Majica Bralček djeci se je jako svidjela i više su puta pitali mogu li je zadržati. Odlučila je zamoliti Udrugu Bralna značka Slovenije za pomoć. Odgovorili su pozitivno i na završnoj priredbi svaki je učenik dobio svoju majicu, a to je bilo iznenađenje.
  • Projekt je izveden školske godine 2007./08.


Zaključak

  • Najbolji su čitači učenici iz obitelji u kojima se mnogo čita i knjige predstavljaju vrijednost.
  • Djeca iz takvih obitelji obično bez teškoća razvijaju više čitateljske i spisateljske mogućnosti.
  • Mnogi roditelji, na žalost, ne znaju da je upravo razvijena čitalačka vještina prvi uvjet za školski uspjeh, a dobar školski uspjeh je uvjet za životni uspjeh.


  • Najbolja plaća za rad je dobro napravljen rad (Ivanka Učakar)


Preuzimanje datoteke u fromatu .ppt

Datoteka:Izvješće s Kongresa slovenskih školskih knjižničara - Josip Rihtarić.ppt

Osobni alati
izbornik za datoteke
Pomoć
for english speaking visitors