Udruga knjižničari.jpg
Knjižničari
Hrvatska mreža školskih knjižničara

Informacijska i multimedijska podrška školske knjižnice nastavi - Josip Rihtarić

Izvor: UDK02
Inačica od 10:13, 3. listopada 2008. koju je unio/unijela Josip65 (Razgovor | doprinosi)
Skoči na: izbornici, traži

Prije nekoliko godina napravio sam slikokaz za izlaganje o mogućnostima i prednostima korištenja multimedijalnih pomaganja u nastavi, s naglaskom na ulogu školske knjižnice, odnosno, još više, ulogu školskih knjižničara kao informacijskih stručnjaka. Slikokaz je ogledan, to jest trebao je kolegama kojima je korištenje slikokaza bila još novost, ukazati na mogućnosti jednostavnog korištenja animacijskih efekata radi zadržavanja pozornosti slušateljstva. Zbog tog razloga iz današnje perspektive slikokaz djeluje staromodno, odnosno u njemu je previše animacijskih efekata. U samom slikokazu koji sam koristio na izlaganjima bilo je mnogo više slajdova s mrežnim stranicama, od kojih sam mnoge izbacio zbog veličine slikokaza. Međutim, ionako ih svaki kolega ili kolegica može dodati, ukoliko se odluči koristiti slikokazom. Izlaganje sam održao na nekoliko županijskih stručnih vijeća za učitelje hrvatskog jezika u Varaždinu, Križevcima i 2 puta u Zagrebu, te na Učiteljskom vijeću u svojoj školi. U malo osuvremenjenom obliku slikokaz je prikazan tijekom izlaganja na Seminaru za voditelje ŽSV-a i školske knjižničare Dubrovačko-neretvanske županije u Metkoviću 2008.

UNIQ1e9619d23a6ccdf7-google-00000000-QINU

Sadržaj

Kada je sve počelo?

- Dajem vam riječ!

Ako ne znate odgovor, imate li barem neke asocijacije?

Postavio sam preopćenito, nedovoljno precizno pitanje? Niste dobili dovoljno INFORMACIJA da biste mogli odgovoriti? U pravu ste! Budući da niste imali dovoljno informacija, mogli se pomisliti na različita područja i predložiti različite odgovore. Ono na što sam pomislio ja i što na što sam vas uputio zvukovnom asocijacijom praska bilo je Teorija velikog praska. A to je bilo prije 4 i pol milijarde godina.

  • Prije 4500 milijuna godina nastao je svemir.
  • Prije 3500 milijuna godina nastao je život.
  • Prije 2 milijuna godina nastali su prvi ljudi.
  • Prije 1,4 milijuna godina neki ljudi počinju koristiti vatru.
  • Prije 5000 godina izumljeni su plug i kotač.

Kako je sve započelo?

“U početku bijaše RIJEČ…
i Riječ bijaše kod Boga –
i Riječ bijaše Bog.
Ona u početku bijaše kod Boga.
Sve je po njoj postalo
i ništa što je postalo
nije bez nje postalo.
U njoj bijaše život
i život bijaše svjetlo ljudima.
I Svjetlo svijetli u tami,
i tama ga ne obuze.”

Ivan, 1,16

Ovo je općepoznat citat iz Ivanovog evanđelja. Međutim, naročito nam se zanimljiva perspektiva otvara pokušamo li (bez ikakvih boguhulnih primisli) ovaj tekst prekodirati tako da grčku mnogoznačnu riječ logos, na hrvatski u ovom evanđelju prevedenu kao riječ, zamijenimo riječju informacija. Tada bismo dobili sljedeći tekst:

“U početku bijaše informacija…
i informacija bijaše kod Boga –
i informacija bijaše Bog.
Informacija u početku bijaše kod Boga.
Sve je po informaciji postalo
i ništa što je postalo
nije bez informacije postalo.
U informaciji bijaše život
i život bijaše svjetlo ljudima.
I Svjetlo svijetli u tami,
i tama ga ne obuze.”

Što smo dobili? Još jednu istinu, tako prihvatljivo današnjem informacijskom društvu!

Informacija

“Znanje o ljudskoj vrsti povećava se vrtoglavom brzinom. Mapiranje ljudskog gena uključuje opisivanje 100.000 gena koji, raspoređeni unutar 23 romosoma, čine kemijsku formulu ljudskog bića. Cijeli taj nerazumljivi i dugački tekst – oko milijardu riječi, što je ekvivalentno količini teksta od 800 Biblija – postaje posve čitljivim, dajući nam detaljne informacije o našoj prošlosti i budućnosti. A što je bolje, taj se tekst može i ispraviti”

(Bard i Söderqvist, Netokracija Zagreb : 2003.)

Genetska informacija → pokretač života

  • Zapis ljudskog genotipa. Danas se možemo služiti zapisanim ljudskim genotipom. Oko 100.000 gena funkcionira kao jedna fantastična informacijska banka.
  • Boja kože, boja kose, osjećaji i ponašanja…bolesti. Podatci zapisani u genima određuju mnogo više od boje kože i kose. Odavno je već poznato da su neke naše bolesti nasljedne, zapisane u genima. Uskoro ćemo otkriti, za sad se tek pribojavamo, koliko je naših osjećaja i ponašanja, također zapisano u genima, koliko se silno mnoštvo informacija prenosi s pretka na potomka.
  • Genetske modifikacije
← jabuka iz raja
  • Govornim organima i tijelom prenosimo informacije. Dok nismo ušli u informacijsku eru, promišljali smo kako nam ljudski organi (za proizvodnju govora i znakovnog jezika) i ljudsko tijelo (za prokreaciju) služe za prijenos informacija. Iz informacijskog aspekta postajemo svjesni kako zapravo genetska informacija pokreće život, a ne obratno. Nije ljudsko tkivo (tijelo) sredstvo putem kojeg se prenose informacije, već se tkivo (tijelo, ljudski život) re(generira) jer mu tako određuje ili naređuje genetska informacija. Kad ne bismo primili sve one informacije, pola od oca, pola od majke, ne bismo mogli živjeti. Mi ne živimo snagom volje, već zahvaljujući poruci koja je stigla putem gena u naše tijelo.
  • Informacije se koriste ljudima da bi se (re)generirale. Primjer kravljeg ludila: informacija začahurena u oblik mnogo manji od veličine virusa, otporna na iznadprosječno velik tlak, otporna na iznadprosječno visoku temperaturu, sposobna je u tom stanju preživjeti više desetaka godina i nakon toga nastaviti život = prenijeti poruku. Kravlje ludilo nastalo je nepoštivanjem prirodnih zakona, kao slučajan, neželjeni produkt, međutim ako prestanemo razmišljati na taj način, da je to oblik bolesti štetan za ljudski život, postajem svjesni da se i ta „bolest“ zapravo služi tijelom radi izvršenja svog poslanja – prijenosa informacije. Preživljavanje cijele naše ljudske vrste prenošenje je informacija s jednog čovjeka na drugog. Osim što stvaramo informacije, zapisujući ih na različitim medijima, sama naša tijela služe za prijenos jedne specifične informacije, zahvaljujući čemu je omogućeno našim potomcima da se služe znanjem koje su stvorili njihovi predci.

Informacijske prijelomnice

  • Korištenje govora (prije 150.000 do 35.000 godina)
  • Korištenje pisma (prije 6.000 godina)
  • Korištenje tiskarstva (prije 500 godina)
  • Korištenje interneta (prije 10 godina)
  • Što slijedi?

Fascinira činjenica da nam prijenos informacija omogućuje naš biološki život. No čovjek je postao superioran u odnosu na sva druga živa bića jer je naučio bilježiti i prenositi informacije. Promatrajući ljudsku povijest iz informacijskog aspekta, nije presudno kada se čovjek počeo služiti vatrom, kotačem i plugom, već kako se služio informacijama. Uočavamo nekoliko velikim prijelomnica nakon kojih se dogodio skokovit pomak. U pretpovijesno doba ljudi su živjeli u malim nepovezanim zajednicama. Nisu svugdje u isto vrijeme razvili govor. One zajednice koje su razvile govor, počele su ubrzano napredovati. Niti korištenje pisma nije u svim zajednicama bilo sinkrono, ali nakon što je pismo zaživjelo, pamćenje je našlo druge medije, osim usmene predaje. Naravno, to ne znači da je usmena predaja odjednom odbačena. U našim krajevima još tridesetih godina dvadesetog stoljeća živi usmena predaja, prenošenje znanja putem epske pjesme s koljena na koljeno. Korištenjem tiskarskog stroja nije odjednom prestalo prepisivanje knjiga rukom. Širokom uporabom interneta nisu prestali ostali načini prenošenja informacija, ipak uočljive su promjene u svim aspektima življenja, nakon što se u znatnoj mjeri počeo koristiti govor, pismo, tiskarstvo i internet. Kako će internet izgledati za deset godina, teško je predvidjeti, a uostalom, to je tehničko pitanje. Činjenica je da dostupnost interneta i nemjerljive količine informacija na njemu mijenja naš život.

Eksplozija informacijske tehnologije

Prije 25 godina:
  • izbjegavamo fotokopiranje zbog skupoće, prepisujemo rukom
  • nema videa, CD-ova, PC-ova,

Prije 15 godina:

  • CD-ovi istisnuli gramofonske ploče i audio kasete
  • nije bilo interneta

Prije 10 godina:

  • informacija ima malo, skupe su, teško dostupne, nekoliko tjedana knjige putuju u međuknjižničnoj posudbi
Danas:
  • skeniramo, digitaliziramo, “kopiramo & lijepimo”, multipliciramo, objavljujemo na mreži

Danas:

  • rijetki su mladi bez kolekcije MP3 pjesama
  • internet je dostupan na zaslonu mobitela

Danas:

  • informacije su besplatne, lako dostupne, ali nepregledne, najveći je problem kako doći do željenih u moru nepotrebnih

Ivanovo evanđelje ovako prekodirano zvuči strašno uvjerljivo. Dva su zanimanja u neposrednom kontaktu s informacijom, žive od informacije:

  • knjižničari: sakupljaju, sređuju, obrađuju, daju na korištenje informacije
  • učitelji: poučavaju kako od informacije stvoriti znanje

Danas, kad živimo u informacijskom dobu, informacija je postala novi Bog, znanje doista postaje moć, a najuglednija zanimanja su zanimanja učitelja i knjižničara – mi smo kardinali i biskupi - ako je Informacija novi Bog.

Od informacija do znanja

Poslanje je nas učitelja poučavanje kako od informacija stvoriti znanje. Pomaknimo svjetlo s informacija na znanje.

Odlučujući čimbenici koji uvjetuju dinamičku razvojnost programa čine spoznaje:

  • da se svakih pet godina ukupni fond ljudskog znanja udvostručuje, a to pred obrazovanje postavlja potpuno nove izazove;
  • da redovno školovanje više nema cilj pružiti sva potrebna znanja, nego pružiti osnove za uspješan start u posao i cjeloživotno učenje;
  • da je stalno učenje i stjecanje novih znanja osnovni preduvjet za konkurentnost gospodarstva u uvjetima svjetske globalizacije

Globalizacija

  • više izbora kupcima, prednosti za potrošače
  • nesigurna radna mjesta, neizvjesnost za zaposlenike
  • utrka u ostvarenju “američkog sna” - 3 milijarde natjecatelja

Globalizacija ima prednosti, ona nam kao kupcima i potrošačima nudi više izbora, ali u isto vrijeme globalizacije se bojimo jer nam radna mjesta više nisu sigurna. Doći će iz siromašnijih zemalja “trbuhom za kruhom” siromašniji radnici koji će raditi za slabiju plaću, a truditi se više od nas kako bi nam preoteli posao. Svi bismo željeli da naši učenici ostvare zapadni projekt – malu ružičastu kuću s bijelom ogradom, pouzdanim autom, zgodnom ženom ili mužem, lijepom djecom, godišnjim odmorom na Jadranu ili na Karibima i redovitim poslom – ali osim što to mi želimo svojim učenicima, danas tri milijarde ljudi žele imati to isto i to žele odmah.

Konkurentnost gospodarstva

  • kvalitetno obrazovanje – preduvjet za gospodarski uspjeh
  • dalekoistični “tigrovi” imaju pozitivan stav prema obrazovanju
    • Singapur: 25% BDP-a za obrazovanje, znanost i razvoj!
  • rješenje: više raditi, više štedjeti, VIŠE UČITI
  • ekonomski uspjeh: rad + štednja + UČENJE
  • svijetom će vladati oni koji budu ZNALI koristiti se morem informacija

Očito je da sve regije u svijetu ne rastu istom brzinom. Najbrže se razvijaju one društva u kojima se potiče razvoj obrazovanja. One države koje zanemaruju razvoj obrazovanja, osuđuju se na gubitničku poziciju u utrci za gospodarski prestiž. Svjetska banka procjenjuje da će se čak oko 50 posto budućeg svjetskog razvoja u prvih 15-ak godina trećeg tisućljeća zbivati na području jugoistočne Azije. U čemu je ključ? Ljudi s Dalekog istoka imaju pozitivan stav prema obrazovanju! Primejrice: Singapur troši 25% svog BNP-a na obrazovanje, znanost i razvoj. A Hrvatska? Najmanje u Europi! Ekonomski napredak i uspjeh veže se uz jednostavne stvari: rad, učenje i štednju. I u našem društvu raslojavanje na siromašne i bogatije sve je veće. Želimo li da naša djeca ne žive od socijalne pomoći, moramo ih podučiti da više rade, štede i uče! Intelektualna snaga dominira modernim korporacijama. Ona djeca koja budu svladala tehnike korištenja informacijama, postat će gospodari, ona koja ne budu vješta u korištenju informacijama propast će, ma kakvu im zalihu novaca ostavili.

Znanje: najjače oružje

  • Znanje je najjače oružje u borbi protiv konkurencije.
  • Bilo to dobro ili loše, znanjem upravlja pojedinac, svatko za sebe onoliko koliko želi. Mi kao i naši učenici upravljamo najtemeljnijim resursom našeg doba: svojim vlastitim mozgom.
  • Svatko sam odlučuje u kojoj će mjeri iskoristiti mogućnosti vlastitog mozga.
  • Znanje uporabom raste.
  • Znanje je prenosivo – nosimo ga sa sobom.

Cjeloživotno učenje

  • Svi smo trajno nedovoljno obrazovani (jer ono što je vrijedilo jučer, danas više ne vrijedi). Brzi rast interneta omogućio je da bilo što bude dostupno bilo komu, bilo gdje i u bilo koje vrijeme. Ako je znanje moć, moć se sada potencijalno nalazi posvuda. Zbog količine informacija koja se neprestano povećava to je prava revolucija. U ovakva vremena svi smo trajno ne(dovoljno) obrazovani i zato je jako važno učenike pripremiti za cjeloživotno učenje.
  • Informacije su postale “besplatne”, nemaju više cijenu, ne mogu se kupiti, dostupne su, zahvaljujući internetu bilo komu, bilo gdje i bilo kada.
  • Najviše se cijeni znanje pronalaženja “pravih” informacija. Za razliku od fizičkih resursa, znanje upotrebom raste, a i prenosivo je – možemo ga uzeti sa sobom kada odlazimo. Ako zaista želimo da naši učenici izgrade ljepši svijet, dobar život i/ili samo zarade mnogo novaca – put do uspjeha ne može biti jasniji: moramo ih opremiti znanjem - i put pod noge.
  • Treba naučiti kako učiti. I to je vještina koju treba usvojiti.
  • Treba stvoriti naviku cijeloga života učiti - radi opstanka na vrhu!
  • Najvažnija vještina: naučiti kako cijelog života učiti (tehnike cjeloživotnog učenja).
  • Mediji na kojima dolaze informacije sve su jeftiniji, ali nabavom multimedijalne enciklopedije na DVD-u ne osiguravamo znanje svojim učenicima, to je samo nužna pretpostavka da bi učenici imali iz čega učiti. Naša je odgovornost u tome da učenike naučimo kako učiti, kako znanje stjecati, da stvorimo naviku za cjeloživotno učenje, jer će cijelog života morati učiti da bi opstali «na vrhu».
  • Navikli smo vjerovati kako se do dvadesete ili dvadeset pete godine moramo predozirati obrazovanjem, a onda do penzije više nikad nećemo morati učiti. Na žalost (ili srećom) danas živimo u svijetu koji je izgrađen na snazi uma i moramo promijeniti svoju definiciju obrazovanja. Danas se procjenjuje da se svakih 5 godina količina znanja udvostručuje i kvalitetno obrazovanje više nikako nije punjenje ljudske glave činjenicama. Živimo u svijetu u kojem se konkurentske prednosti mogu naći bilo gdje, obrazovanje mora biti kontinuirano i trajati tijekom cijelog života.

Multimedij

Najvažnijom vještinom kojom moramo oboružate svoje učenike su tehnike cjeloživotnog učenja. Svoju djecu ne možemo niti natjerati niti «motivirati» na učenje. Ono što možemo jest stvoriti im takvo okružje koje ih potiče na učenje.

  • “tjeranje” i “motiviranje” na učenje može biti neučinkovito
  • tehnike cjeloživotnog učenja “najbezbolnije” se svladavaju korištenjem multimedije
  • MI možemo stvoriti okružje koje djecu potiče na učenje

Kultura i moral:

  • nema više središnjeg moralnog autoriteta,
  • nejasan sadržaj pojma “opće kulture”,
  • različitio shvaćanje kućnog odgoja:
    • stariji se miču s prolaza mlađima,
    • bake ustupaju slobodno mjesto djeci u autobusu i tramvaju,
    • mlađi se obraćaju starijima s “ti”,
    • u učionicu se ulazi ne čekajući da učenici prethodnog razreda izađu,
    • kolege se u zbornici ne pozdravljaju,
    • nitko više djecu ne poučava:
      • kako propustiti starijeg,
      • kako se kretati desnom stranom (pločnika, hodnika)
      • kako stati u red
      • kako ne upadati u riječ
      • kako govoriti glasno, jasno i razgovjetno…

Učenici i mediji

Učenici danas odrastaju i žive s medijima:

  • svaki učenik ima mobitel
  • većina učenika ima:
    • MP3 plejer,
    • PC ili Playstation igrice,
    • na stotine satelitskih TV programa,
    • filmove na DVD-u u DIVX formatu

Djeca i dosada

Današnjoj djeci dosadno je:

  • slušanje priča,
  • gledanje TV-a ili filmova,
  • čitanje knjiga,
  • rješavanje križaljki,
  • igranje šaha
    • jer iziskuje koncentraciju dulju od 15-ak minuta
    • jer nisu stekla/stvorila naviku pasivnog slušanja/gledanja/čitanja, odrastaju u interaktivnoj komunikaciji s multimedijom
Nekad:
  • kultura pričanja epskih pjesama uz gusle i gajde,
  • kultura zajedničkog provođenja dugih večeri uz “čehanje perja” i “trebljenje kuruze” s pričanjem anegdota i pjevanjem pjesama,
  • čuvanje i hranjenje domaćih životinja
  • učitelj priča ili čita, a učenici pozorno slušaju svaku izgovorenu riječ,
  • sredstva rada: riječ učitelja, ploča i kreda, udžbenik i bilježnica
Danas:
  • nogomet, rukomet, košarka, tenis, odbojka, šah, stolni tenis, karate, tekvando, hrvanje, boks, atletika, gimnastika, skijanje, klizanje, rolanje, kuglanje, mačevanje, savate, karting, bejzbol, golf, konjički šport, skvoš, plivanje, vaterpolo, ronjenje, planinarenje, modelarstsvo, folklor, klasični i latinoamerički plesovi, ritmika, ritmička gimnastika, strani jezici, glazbena škola, zbor, dramska družina…
  • udžbenik, čitanka, radna bilježnica, vježbenica, zbirka zadataka, lektirni listići, nastavni listići, mementa…

U promijenjenim uvjetima učitelj koji se okruži multimedijalnim izvorima informacija uspješnije će prenositi znanje.

Kvalitetan učitelj

  • dobar komunikolog,
  • dobar intuitivni psiholog,
  • savršen voditelj,
  • savršen glumac
  • savršen zabavljač
  • savršen šoumen

Multimedijski pristup učenju

Mi naučimo:

  • 10% od onoga što čitamo
  • 20% od onoga što slušamo
  • 30% od onoga što vidimo
  • 50% od onoga što vidimo i čujemo
  • 70% od onoga što izgovorimo
  • 90% od onoga što izgovorimo i učinimo
(Verona A. Magnesen, Kvantno poučavanje)
  • 1 CD-ROM = 360.000 stranica teksta
    • veće mogućnosti manipulacije
    • kraći rok trajanja
  • informacijama se koristiti maštovito
  • pružiti multimedijalnu informaciju, uz tekst i sliku, zvuk, video i animaciju

Različiti mediji u razredu:

  • knjige, časopisi i druge tiskovine
  • audio-kasete, video-kasete
  • CD-ovi, CR-ROM-ovi i DVD-ovi
  • internet – multimedijalni medij sam po sebi

Različita tehnika u školi:

  • pisači
  • digitalni foto-aparati i video-kamere
  • CD, DVD, audio i video snimala i reproduktori
  • računala

Prednosti knjiga na CD-ROM-u:

  • cijena
  • multimedijalni zapisi
    • zvučni i video zapis
  • pretraživanje
    • brzina
    • različiti ključevi
  • kopiranje i obradba svih vrsta zapisa

Na dva CD-ROM-a Enciclopediae Brittanicae smješteno je:

  • 73.000 pojmovnih jedinica odnosno članaka,
  • 8.500 slika,
  • 30.000 mrežnih veza,
  • 1.500.000 hipertekstnih veza.

Pretraživanje podataka prema:

  • ključnim riječima,
  • izrazima,
  • postavljanjem pitanja poput: “Što je metodika?”
  • po naslovima članaka koji su podijeljeni na skupine
  • cijena u Hrvatskoj: oko 1.600 kuna (s PDV-om)

Slijedi (u slikokazu) prikaz nekoliko mrežnih stranica korisnih u multimedijalnom pristupu u nastavi.

Preuzimanje datoteke u fromatu .ppt

Osobni alati
izbornik za datoteke
Pomoć
for english speaking visitors