Udruga knjižničari.jpg
Knjižničari
Hrvatska mreža školskih knjižničara

Anita Brigović: Hrvatsko slovo u naponu riječi - Marija Bednjanec

Izvor: UDK02
Inačica od 08:11, 8. rujna 2008. koju je unio/unijela Ivana Vladilo (Razgovor | doprinosi)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na: izbornici, traži

Prikaz knjige

U 2007. godini izdana je knjiga znakovita naslova „Hrvatsko slovo u naponu riječi“ Anite Brigović- školske knjižničarke u Elektrotehičkoj školi u Zagrebu. Knjiga je opremljena vrlo kvalitetnim ilustracijama, a uredila ju je Julija Vojković.
Već u samom naslovu autorica upućuje na svoje interese. Ona povezuje hrvatsku riječ, likovnost, baštinu i kulturu sa svojim osnovnim poslom: djelovanjem u školskoj knjižnici –informirati učenike i poticati njihovu znatiželju i zanimanje za estetsku i duhovnu dimenziju ljudskog života. Autorica je po svom osnovnom zvanju profesor povijesti umjetnosti i to se na stranicama ove knjige osjeti i doživljava.Ona u svoju strukovnu školu unosi estetsku dimenziju . Radovi su nastali na osnovi brojnih izložbi, predavanja u školskoj knjižnici i posjeta izložbama kod nas ali i inozemstvu.Kako učenicima približiti nadrealizam? Brojne poticaje pronaći će i knjižničar i profesor hrvatskog jezika u osvrtu na veliku izložbu Revolucija nadrealizma koja je održana u Centru Georges Pompidou u Parizu.Autorica veliku pažnju posvećuje i hrvatskoj likovnoj umjetnosti . Ističem veliku studiju o slikarici Slavi Raškaj povodom 100-te obljetnice smrti.Koliko poticaja za timski rad u školskoj knjižnici pri obradi hrvatske moderne. Ni veliki slikari Ivo Dulčić i Miljenko Stančić nisu promakli njenu interesu . Osvrtom na njihove izložbe autorica potiče suradnju škole i institucija u kulturi. Važno je izvesti učenike iz učionice i u neposrednom dodiru s umjetničkim ostvarenjima proširivati njihove spoznaje i estetske obzore. Za to je nužna priprema koju zagovara i potiče autorica. Naročito je to važno u strukovnim školama u kojima i nema povijesti umjetnosti kao predmeta. Tako u tekstu Ave Narona autorica govori o osnivanju muzeja u Vidu kod Metkovića.Tekst obiluje informacijama korisnim i poticajnim za pripremu stručne ekskurzije pri obradi antike.
U tekstovima na temu hrvatske baštine kao Hrvati Karolinzi ili Hrvati,kršćanstvo,kultura ,umjetnost te Majka Božja Remetska likovne su i kulturološke analize a svojim podacima i primjerima nadahnuće za neke projekte ili satove u našim knjižnicama.
Naročito su korisni radovi u kojima povezuje književnost i likovnu umjetnost kao što su Projekt Cervantes i Čarobnjak iz Delfta. U tekstu o Cervantesu i njegovom besmrtnom vitezu nudi nam se mnoštvo slika i skulptura koje su značajni svjetski slikari i kipari ostvarili nadahnuti Cervantesom i negovim romanom.Eto mogućnosti da se lektira učini zanimljivom i približi učenicima diskretno razvijajući i njihov smisao za estetsko.
Jednu mogućnost interdisciplinarne nastave autorica nudi pri obradi epohe baroka na primjeru slikara Caravaggia. Treba li učenike poticati da čitaju u slobodno vrijeme i to ne samo strogo propisanu lektiru? Pojavila su se dva romana koja govore o slikaru Vermeru van Delftu. Autorici to nije promaklo. Ona donosi analizu Vermerovih slika i potiče na čitanje romana. U knjizi nalazimo tekstove o Proljetnoj školi, o tradicijskoj kulturi (Božić, Uskrs, Križni put) i sa zavičajnim temama ( Dubrovnik, dubrovačka likovna i kazališna događanja ) . Raznoliki i bogati interesi autorice urodili su brojnim i inspirativnim tekstovima, korisnim prije svega školskim knjižničarima i profesorima .Kao poticaj, pomoć, inspiracija…

Marija Bednjanec, prof.

Osobni alati
izbornik za datoteke
Pomoć
for english speaking visitors