Udruga knjižničari.jpg
Knjižničari
Hrvatska mreža školskih knjižničara

Školski knjižničari i Nacionalni kurikulum - Boris Popinjač

Izvor: UDK02
Inačica od 11:05, 23. ožujka 2009. koju je unio/unijela Ivana Vladilo (Razgovor | doprinosi)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na: izbornici, traži

Školski knjižničari i Nacionalni kurikulum

Više savjetnice Biserka Šušnjić i Ana Krželj u okviru Agencije za odgoj i obrazovanje organizirale su 16. siječnja 2009. u knjižnici Škole za cestovni promet u Zagrebu sastanak školskih knjižničara voditelja Županijskih stručnih vijeća povodom javne rasprave o Prijedlogu nacionalnog okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i opće obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi. Postojeća definicija uloge školskih knjižnica u odgojno-obrazovnom procesu formulirana je u tom prijedlogu s četiri rečenice što je uistinu premalo u komparaciji s ostalim područjima. Zato je na ovom sastanku usuglašen prijedlog teksta koji će nakon rasprava o njemu po županijskim vijećima, knjižničarska struka predložiti umjesto postojećeg. Mišljenje struke sažeto na tri i pol kartice teksta u uvodnom djelu određuje:

Školska je knjižnica ključna poveznica ostvarivanja temeljnih kompetencija cjeloživotnog obrazovanja i međupredmetnih sadržaja u okviru školskog kurikuluma. Ona je informacijsko, medijsko, kulturno i komunikacijsko središte škole, mjesto razvoja osobnog i kulturnog identiteta učenika. Namijenjena je svim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i osigurava stručnu potporu za potrebe redovite nastave, izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti.

Kroz razne programe potiče učenike na samostalno istraživanje, uporabu svih izvora znanja na različitim medijima te ima temeljnu ulogu u učenju učenja i osposobljavanja učenika za cjeloživotno učenje.

Cjelokupna realizacija programa realizirala bi se modularno ili posredno kroz međupredmetno povezivanje, dok bi se postignuća učenika sustavno pratila i vrjednovala. Program knjižnično-informacijskog obrazovanja ostvaruje se kroz četiri područja: Čitanje, informacijsku pismenost, učenje i kulturnu djelatnost. Sastavni dio prijedloga su i očekivana postignuća učenika prema knjižnično-informacijskom obrazovanju.

Možda će neki pomisliti da nije potrebno sva područja knjižničnog odgoja i obrazovanja staviti u Nacionalni okvirni kurikulum, ali uzmemo li u obzir da je to glavni programski dokument cijeloga školstva, školski knjižničari drže da će na ovaj način najviše pridonijeti toj suradnji.

Boris Popinjač

Izmijenjen prijedlog dopuna kurikuluma, 19. 03. 2009. Datoteka:Izmijenjen prijedlog dopuna Kurikuluma.doc

Osobni alati
izbornik za datoteke
Pomoć
for english speaking visitors