Udruga knjižničari.jpg
Knjižničari
Hrvatska mreža školskih knjižničara

Školska knjižnica budućnosti: Okrugli stol HUŠK-a na Interliberu 2009.

Izvor: UDK02
Inačica od 11:34, 16. studenoga 2009. koju je unio/unijela Milena (Razgovor | doprinosi)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na: izbornici, traži

Školska knjižnica budućnosti : Okrugli stol


13. STUDENI 2009. 14:00 – 15.30

INTERLIBER, ZAGREB


ORGANIZATOR: Hrvatska udruga školskih knjižničara

VRSTA SKUPA: Okrugli stol

MODERIRALA: Vanja Jurilj, knjižničarka, dopredsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara

GOSTI: M. Klanjac, knjižničarka EIOŠ Rijeka; V. Čelić-Tica, NSK;M. Banek-Zorica, FFZg; B. Šušnjić, AZOO;J. Marušić, Grad Zagreb;S. Hitrec, Udruga hr. srednjoškolskih ravnatelja; Marinović, Školski servis

TEME

1.Pozdrav i kratki uvod: Jurilj

2.Možemo li predvidjeti budućnost (školskih) knjižnica? Klanjac

3.Vizija školskih knjižnica u budućnosti: Čelić-Tica

4.Obrazovanje školskog knjižničara budućnosti: Banek-Zorica

5.Ciljevi stalnog stručnog usavršavanja školskih knjižničara: Šušnjić

6.Uloga školskih knjižnica u obrazovanju budućnosti: Hitrec

7.Plan razvoja školskih knjižnica: Marušić

8.Što je novo u pristupu uređenju prostora i opremanju školskih knjižnica u modernom dobu? Marinović


Nakon pozdrava moderatorica prof. Vanja Jurilj, najavila je temu okruglog stola, temu koja je u cijelom svijetu trenutno vrlo aktualna s obzirom na brzinu promjena koje nam donosi novo doba i ekonomske prilike u kojima se preispituje svrhovitost i opravdanost ulaganja u sve djelatnosti, pa i u razvoj školskih knjižnica.

Prof. Milena Klanjac je, kao uvodničarka, nastojala otvoriti problemska pitanja za daljnju diskusiju i ukazati na trendove u pristupu temi u svijetu i u Hrvatskoj. Dok se prije svega 6-7 godina govorilo o promjeni imagea šk. knjižničara i uvođenju računala i interneta u školske knjižnice, danas se već raspravlja o financijskoj isplativosti školske knjižnice u budućnosti, ograničenjima koje ima s obzirom na to da već živimo u Google dobu, da nas sustižu digital natives, generacije koje se ne sjećaju vremena prije Facebooka, Twittera etc., pa stručnjaci različitih kompetencija, kada govore o opstanku šk. knjižnice u budućnosti, zauzimaju oprečne stavove. Navela je primjere Microsoftove "School of the Future", projekte koji se u nas provode (Medicinski fakultet Zagreb: Prijenos znanstveno utemeljenih medicinskih dokaza u kliničku praksu), govorila o razvoju šk. knjižnica u Americi, Nizozemskoj, Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj, te ostavila otvoreno pitanje kakva će biti budućnost uz napomenu da zajednica hrvatskih školskih knjižničara, bez obzira na probleme u nesavršenom zakonodavnom i i financijski nedovoljnom okružju, ulaže velike napore u razvoj struke i podizanje razine znanja u cjelini (kompletan tekst možete potražiti na repozitoriju školskih knjižničara: http://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php/Slika:MO%C5%BDEMO_LI_PREDVIDJETI_BUDU%C4%86NOST_%28%C5%A0KOLSKIH%29_KNJI%C5%BDNICA.doc

Prof. Veronika Čelić-Tica, savjetnica za školske knjižnice NSK, bila je optimistična glede budućnosti hrvatskih školskih knjižnica. Govorila je o utvrđenoj strategiji njihova razvoja sukladno postojećim standardima i međunarodnim smjernicama za školske knjižnice.

O trendovima u obrazovanju budućih školskih knjižničara, s posebnim obzirom na bolonjski proces, izvijestila je dr. sc. Mihaela Banek-Zorica s Odsjeka za informacijske znanosti FFZg. Istaknula je da moderni knjižničar mora biti informacijski stručnjak bez premca i, osim naobrazbe koju stječe formalnim putem na studiju, ozbiljno shvatiti cjeloživotno obrazovanje. Pohvalila je svoje studente, dio je bio nazočan u publici, kao i njihovu spremnost da surađuju sa školskim knjižničarima te najavila radionicu koju pripremaju za Proljetnu školu školskih knjižničara 2010. u Zagrebu.

Prof. Biserka Šušnjić, viša savjetnica za šk. knjižničare, AZOO, govorila je o planu i strategiji stručnog usavršavanja školskih knjižničara koje provodi AZOO (http://www.azoo.hr/admin/fckeditor/File/Strategija%20strucnog%20usavrsavanja%20AZOO.pdf) naglasivši da su školski knjižničari u školama zasigurno među onima koji se najviše usavršavaju s obzirom na broj i osmišljenost organiziranih stručnih skupova. (http://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php/Predmetnica:Biserka_%C5%A0u%C5%A1nji%C4%87)

 Najavila je i Proljetnu školu 2010. u Zagrebu (http://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php/22._proljetna_%C5%A1kola_%C5%A1kolskih_knji%C5%BEni%C4%8Dara).

Prof. Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, ukazala je na to da je suvremeni školski ravnatelj osoba koja prepoznaje ulogu školske knjižnice u suvremenom sustavu odgoja i obrazovanja osobito istaknuvši njezinu kulturnu i javnu djelatnost.

U ime zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport gđa Jadranka Marušić izvijestila je da se svake godine planiraju sredstva za školske knjižnice mada se tek djelomično realiziraju kao namjenska sredstva kojima raspolažu knjižničari, dok drugi dio odlazi na otkup koji obavi Grad, pa distribuira školama i na obnovu i/ili izgradnju škola/školskih knjižnica. Prof. Vanja Jurilj je upozorila na činjenicu da je školski knjižničar kompetentan stručnjak koji bi trebao imati mogućnost odabira i kupiti ono što njegovi korisnici trebaju.

Predstavnik Školskog servisa http://www.skolski-servis.hr , arhitekt Marinović, govorio je o uređenju i opremi školskih knjižnica, vlastitim iskustvima i projektima. Prof. Veronika Čelić- Tica upozorila je da se pri nabavi opreme treba držati standarda koji detaljno propisuju kakva ona treba biti ukazavši na loša iskustva u praksi.


Uslijedila je kraća diskusija u kojoj je jedna knjižničarka na dnevni red ponovo stavila pitanje obrazovanja knjižničara, odnosno, zakonodavne neusuglašenosti i probleme zapošljavanja (ne)stručnih školskih knjižničara. Moderatorica, prof. Vanja Jurilj, koja je osmislila temu i vodila skup, i M. Klanjac ukazale su nazočnima na to da je u Bjelovaru, 26. listopada održan okrugli stol "Školska knjižnica u procijepu između zakona, pravilnika i stvarnosti" na kojem se, ne samo raspravljalo o problematici koju je iznijela kolegica, nego su i zaključci već proslijeđeni nadležnim zakonodavnim tijelima.

http://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php/%C5%A0kolska_knji%C5%BEnica_u_procijepu_izme%C4%91u_zakona%2C_pravilnika_i_stvarnosti

U diskusiju se tada uključila i predsjednica HUŠK-a prof. Sanja Galic koja je pojasnila pitanja bontona u komunikaciji na javnom skupu.

Potom je govorila prof. Ana Krželj, viša savjetnica za školske knjižnice koja je iznijela svoj stav da najveći problem u ovom trenutku predstavljaju zapošljavanja nestručnih školskih knjižničara što ima velike posljedice za školsko knjižničarstvo u cjelini.

Prof. Božica Kuhn, zagrebačka školska knjižničarka, postavila je pitanja o razvoju školskih knjižnica s obzirom na buduće uključivanje u EU, na što je dobila odgovor od prof. Čelić-Tica u okviru planirane već istaknute strategije razvoja, a pitala je i što je s usavršavanjem školskih knjižničara u vještinama služenja servisima i uslugama Weba 2.0, na što je savjetnica Šušnjić odgovorila da je vrlo praktično uključiti učenike-korisnike naših knjižničnih usluga u "podučavanje" knjižničara onome što oni jako dobro znaju (Facebook, blog) ako knjižničari ne vladaju tehnologijom, a dr.sc. Banek-Zorica najavila je radionicu na Proljetnoj školi i rekla da se uvijek može zatražiti suradnja s njezinim Odsjekom glede organizacije sličnih radionica.

Kako je vrijeme predviđeno za ovaj skup isteklo, tako se i diskusija morala zaključiti mada bi, vjerojatno, bilo još pitanja.


Ocjenjujem ovaj Okrugli stol uspješnim jer je okupio popriličan broj zainteresiranih ljudi (dio je stajao jer su stolice vrlo brzo zauzete) i jer su se, osim knjižničarki i savjetnica za školsko knjižničarstvo koje su, naravno, najzainteresiranije osobe za temu školskog knjižničarstva, pozivu da aktivno sudjeluju odazvali i predsjednica ravnateljske udruge, predstavnica zagrebačkog Gradskog ureda za školstvo te predstavnik Školskog servisa. Moderatorica je imala sluha za odabir teme jer je, bez obzira na to što školske knjižničare najviše tište trenutni problemi neusklađenosti propisa i nedostatka novaca, uzela u obzir mjesto i vrijeme održavanja skupa (Interliber, središnja pozornica paviljona 6), dakle, širu publiku koja je ovako imala prilike čuti ponešto o našem radu i budućnosti, kao i činjenicu da, osim o problemima, uistinu na svojim skupovima govorimo i o drugim temama te nastojimo biti obaviješteni i spremni za sve izazove koje nam donosi vrijeme .

Održavanje Okruglog stola na sajmu kakav je Interliber, osim dobrih strana (uočljivost, široka publika), ima i loših (buka, ometanje), pa je bilo prijedloga da se naredne godine održi u izdvojenom (zatvorenom) prostoru, no, bez obzira na sve nedostatke, smatram da se time ne bi pružila mogućnost slučajnom prolazniku, posjetitelju sajma da čuje bar nekoliko rečenica o našem radu.

--Milena 12:34, 16. studenog 2009. (CET)

Osobni alati
izbornik za datoteke
Pomoć
for english speaking visitors