Udruga knjižničari.jpg
Knjižničari
Hrvatska mreža školskih knjižničara

Školska knjižnica ELEKTROINDUSTRIJSKA I OBRTNIČKA ŠKOLA RIJEKA, RIJEKA

Izvor: UDK02
(Usporedba među inačicama)
Skoči na: izbornici, traži
m
Redak 67: Redak 67:
 
|      titula= prof. HJ i knjiž. i dipl. knjižničarka
 
|      titula= prof. HJ i knjiž. i dipl. knjižničarka
 
|      40/20/xx sati tjedno= 40
 
|      40/20/xx sati tjedno= 40
|      životopis knjižničara=  
+
|      životopis knjižničara= [http://may-creativecrafts.blogspot.com/]
 
|      aktivnosti i događanja= izložbe, projekti, Elko  
 
|      aktivnosti i događanja= izložbe, projekti, Elko  
 
}}
 
}}

Inačica od 18:03, 18. ožujka 2010.

Knjižnica EIOŠ-a


EIOŠ

Elektroindustrijska i obrtnička škola Rijeka

Zvonimirova 12
HR-51000 Rijeka

Telefon:

051/678938

Telefaks:

673510

E-pošta

mailto:eios@eios.hr

Mrežna adresa

[1]

Ravnatelj/ica:

Darko Bašić, prof.

Broj nastavnika:50
Broj učenika:405
Broj odjela:14

Školska knjižnica

  • Radno vrijeme:prati školsku smjenu (8-14/14-20 sati), ali knjižnica je otvorena cijeli dan jer u drugoj smjeni služi potrebama korisnika Srednje škole za elektrotehniku i računalstvo s kojom dijelimo zgradu
  • Smještaj:1. kat
  • Površina:66m2
  • Oprema:glazbena linija, računala
  • Broj čitateljskih mjesta:12
  • Broj računala u školskoj knjižnici:3
  • Broj računala s pristupom internetu:3
  • Veza s internetom:ADSL
  • Program za knjižnično poslovanje:Metel
Knjznica.jpg

Knjižnični fond

  • Knjižni fond:11500
  • Periodika:24
  • AV-građa:
  • Elektronička građa:

Povijest školske knjižnice

Kada je knjižnica opremljena i otvorena za korisnike ne zna se pouzdano jer o tome nema pisane dokumentacije, ali da je izvjesna zbirka u školi postojala od samih početaka dokazuju stare knjige po čijim pečatima možemo pratiti promjene koje su na ovim prostorima bile česte i korjenite. Tako najstariji sačuvani primjerci imaju mađarske žigove iz doba Austro-ugarske, zatim talijanske, pa, napokon, hrvatske ali, da raznovrsnost ne bude iznevjerena, i dalje se izmjenjuju pečati s različitim nazivima škola vlasnika knjige...

Prema pričanju starijih, sada već umirovljenih, kolegica prva je knjižnica bila u prizemlju zgrade sve do 1962. godine, a onda je preseljena na 1. kat u malu prostoriju koja je vremenom postala sličnija skladištu knjiga no knjižnici jer je knjižnični fond bio sve bogatiji, a prostor i oprema uvijek isti...1995. srušena je pregrada koja je razdvajala knjižnicu od fotokopirnice, pa se tako dobila jedna prostorija od 40-tak kvadrata u kojoj knjižnica djeluje i danas, opet s istim problemom nedostatka prostora i opreme...

Usmenom predajom doprlo je do nas da su u knjižnici (koja to zapravo i nije bila u punom smislu riječi jer je tada još bila nesređena) radili i to vjerojatno uz posao u nastavi gospodin Todor Mijatov, strojarski tehničar, ing. Pavle Vasiljev, prof. Ljerka Srdoč, a u preseljenju su pomagale prof. Božidara Hero i prof. Mila Jurišić. Vjerojatno zbog toga što nije bio zaposlen knjižničar, podatke o knjigama neko su vrijeme zapisivali nekadašnji voditelj prakse prof. Stjepan Šegavić i pedagog prof. Dušan Dešman.

Najstarija inventarna knjiga od 320 stranica, nažalost, nema nikakvih datuma, pa ne znamo kada je otvorena, prva je uvedena knjiga Ive Andrića "Na Drini ćuprija", izdanje "Svjetlosti" Sarajevo, 1946. godine. Dalje slijede inventarni brojevi do br.4159 ("Velike detektivske priče", Mladost, Sarajevo, 1954.). Druga nastavlja slijed od br. 4160 do 8319.

Prvu stručnu voditeljicu, prof. Ljubicu Zorić, knjižnica je dobila tek 1971. godine, ona je od hrpa nabacanih knjiga i kupova knjižnih kartona te dvije inventarne knjige u koje su četiri različite ruke unosile podatke stvorila sređenu knjižnicu, upisala ono što je našla na policama, a nije bilo uvedeno u inventarne knjige, opremila knjige knjižnim džepićima i kartončićima, posložila ih na police poštujući propisanu UDK (Univerzalnu decimalnu klasifikaciju) i izradila abecedni i stručni katalog, što je omogućilo učenicima, profesorima, ostalim djelatnicima, polaznicima obrazovanja odraslih i drugim korisnicima zainteresiranim za fond korištenje knjižnične zbirke smještene u samo 30 kvadrata...

Vremenom su otvorene nove knjige inventara: III. i IV. za kupljene knjige i darove i V. za udžbenike.

Kada se 1992. godine CUO ETK podijelio na dvije samostalne škole, Elektrotehničku i Elektroindustrijsku i obrtničku školu, knjižnica je ostala cjelovita, pa se otada njezinim fondom služe korisnici obiju škola , samo je, nakon odobrenja Ministarstva, 1994. Elektroindustrijska i obrtnička škola zaposlila svoju knjižničarku, prof. Milenu Klanjac, dok je prof. Ljubica Zorić ostala knjižničarkom Elektrotehničke škole. Dvije knjižničarke značile su da knjižnica, napokon, može pružati usluge cijeli dan, u objema smjenama.

Za građu koju nabavlja Elektroindustrijska i obrtnička škola otvorene su 14. lipnja 1993. inventarna knjiga VI. :darovane knjige (inv. br. 1. Radovan Tadej "Ki smo ča smo", Rijeka, 1992. zadnji upisan br. 592.), 1. ožujka 1994. inv. knjiga VII. :kupljene knjige (1. Andrilović-Čudina "Psihologija učenja i nastave", zadnji upisan broj 241.), 22. travnja 1993. inv. knjiga VIII. :udžbenici (1. grupa autora "Priručnik za ravnatelje odgojno-obrazovnih ustanova", zadnji upisan broj 339.) i 15. siječnja 2001. knjiga AV za audio-vizualnu i elektroničku građu koja je zasad najmanja po opsegu. Uvidom u te knjige može se pratiti sustavno obogaćivanje knjižničnog fonda u dogovoru s Elektrotehničkom školom koja je nastavila nakon podjele uvoditi svoje prinove u inv. knjige IV. i V. 1995. knjižnica je proširena rušenjem pregradnog zida koji ju je dijelio od fotokopirnice, pa je njezina ukupna površina povećana na 45 m². 1999. Elektroindustrijska i obrtnička škola kupila je za knjižnicu računalo koje je priključeno na Internet i time otvorila vrata novom dobu u posredovanju informacijama.

U listopadu 2007. knjižnica je opet proširena (srušen je pregradni zid koji ju je dijelio od čajne kuhinje), pa sada djeluje u prostoru dugačkom 10,45 i širokom 6,30 m (visina je 3,90). Postavljena je i nova električna instalacija da bi se postavilo više računala za korisnike.

Mrežna adresa

[2]

Mrežni katalog

[]

U knjižnici

Školska knjižničarka

Milena Klanjac

prof. HJ i knjiž. i dipl. knjižničarka
Radno vrijeme:40

Životopis:

[3]


Školske knjižnice Republike Hrvatske

Bjelovarsko-bilogorska županija | Brodsko-posavska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Istarska županija | Karlovačka županija | Koprivničko-križevačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Ličko-senjska županija | Međimurska županija | Osječko-baranjska županija | Požeško-slavonska županija | Primorsko-goranska županija | Sisačko-moslavačka županija | Splitsko-dalmatinska županija | Šibensko-kninska županija | Varaždinska županija | Virovitičko-podravska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Zadarska županija | Zagrebačka županija | grad Zagreb

Osobni alati
izbornik za datoteke
Pomoć
for english speaking visitors