Utjecaj kompjutorskih igrica na zdravlje adolescenata - Katarina Kohler

Voditeljica projekta:Katarina Kohler,prof.

U radu na projektu sudjeloval učenici: Andrej Magdić i Luka Matešić , I. TV

Tamara Lazarević i Goran Marjanović , II. TV

Utjecaj kompjutorskih igrica na zdravlje adolescenata

Uloga zaštite djece u virtualnom svijetu računala, rizici i nevolje, te pomoć djeci da pronalaze dobre i korisne stvari, a da pri tome izbjegnu zamke koje bi ih odvele u nevolje nije samo zadatak škole nego i društva u cjelini.Nasilni i krvavi prizori, govor mržnje, oružje, otrov, mogućnosti eksplozivnih naprava, služe marketinškim strategijama, a cilj su djeca. Takve aktivnosti su vrlo zabavne a jednako tako mogu predstvljati i vrijedno iskustvo jednom kada dijete za njih bude spremno ali one nisu bez opasnosti. Izdavačima kompjutorskih igrica važno je dobro zaraditi,a razmaženo tržište spremno je platiti za bilo kakav užas od igre jer im je dovoljan razlog to što igra u naslovu nosi ime njihove omiljene serije ili žanra. Zaljubljenici u računalne igre, taktičke «pucačine» kojima akcije ne dopuštaju da predahnu, imaju i jednu dobru stranu - maloljetnike miču s ulice i nude im alternativu: upravljanje timom specijalaca, postrojbama, borbama, šuljanje uza zid, smicanje neprijatelja s leđa i uza sve to igrači su zapravo glavni lik (ili prvo lice) koje se vrhunski zabavlja. Negativan utjecaj imaju i crtani filmovi prepuni agresije, njih djeca gledaju u najranijoj dobi kada se kod njih tek počinju razvijati emocionalni doživljaji i pri tome usvajaju određeni model ponašanja. Kompjutorske igrice nemaju uvijek edukativni sadržaj, one su uglavnom predstavnici agresivne dječje mašte i fantazija.

Kako živimo u svijetu vladavine medija, od čega je nemoguće pobjeći, uzrok agresivnosti mladih ljudi u razredu i na ulici prema ostaloj mladoj populaciji (vršnjacima) nećemo tražiti u utjecaju medija, jer mediji mogu samo jače istaknuti, već postojeći problem, uzroke moramo tražiti u obitelji i društvu uopće. Mašta (fantazija) stvara slikovite poduke , mašta predočava «irealno» ali povezana sa sjećenjem stvara «materijal» koji je ispunjen nadanjima i strahom, hoćemo li ili ne doći do ispravnog osmišljavanja ovisi o intelektualnoj aktivnosti nas samih, jer time postajemo svjesni samoga sebe kao maštovitog bića.Djelotvorne slike mašte pobuđuju strasti, slobodu, i zbunjenog pojedinca uvode u magični krug unutar kojeg se svakodnevna realnost preobražava i postaje jednom drugom realnošću. Nema smisla negirati agresivnost djece, ona je sastavni dio ponašanja i odraslih.

Kako živimo u svijetu vladavine medija, a to su TV, kompjutori, videoigrice, radio, knjige, audio vrpce i CD-i od kojih je također nemoguće pobjeći, moramo se zapitati koliki je utjecaj kompjutorskih igrica na agresivno ponašanje djece, na emocionalni razvoj , na usvajanje modela ponašanja i na zdravlje djece.

Američka istraživanja pokazala su da njihova djeca provode dnevno ispred televizije, kompjutora i ostalih medija, isto onoliko koliko provode u školskim klupama, 5 sati i 29 minuta. Japanska istraživanja pokazuju da dugo sjedenje ispred kompjutora uzrokuje psihičku i fizičku lijenost pojedinca, te poremećaj spavanja. Najlakši i najljeniji oblik zabave je sjediti ispred kompjutora, ali koliko dugo dijete može sjediti ispred kompjutora a da pri tome ne dođe do zdravstvenih problema, nije još istraživano. Preporučuje se da to ne bude više od 5 sati dnevno. Opsežnija istraživanja o odnosu korištenja kompjutora te psihičkih i fizičkih poremećaja, uključujući i poremećaj spavanja, pokazala bi koliko je utjecaj kompjutera loš na djecu (i adolescente) i na koje vrijeme bi trebalo ograničiti njihovo korištenje.

Bol u leđima, glavobolja, slabljenje vida i nesanica Radnici i službenici koji ispred kompjutora nepomično sjede više od 5 sati dnevno, žale se na tromost, tjeskobu, ravnodušnost, poremećaj spavanja, nesanicu i zamor. Zarobljeni ispred kompjutora pate od glavobolje, bolova u zglobovima, ramenima, sve se češće žale na slabiji vid, bol u leđima i depresiju. Ispitivanja su pokazala da i nakon kraćeg korištenja kompjutora dolazi do pojave psihičkih i fizičkih simptomakoji ukazuju na probleme ovisnosti i promjena u ponašanju. Rad na računalu vrlo je zahtjevan za oči, traži idealne uvjete, prije svega odmor. Odmor nakon 40 minuta korištenja računala je obvezatan.

Važna je i udaljenost računala od očiju, prevelika blizina izaziva treptanje, zamućenost očiju, konjuktivitis, bolove u očima, kronične upale koje se začahure u vjeđi i pojavljuju kao izrasline koje liječenjem postaju mali čvorići, oni doduše nisu bolni, ali mogu stvarati osjećaj neugode iako ne moraju stvarati poteškoće u gledanju.

Dugo sjedenje ispred računala dovodi do tromosti, a ona može odvesti u gojaznost. Nepravilno i višesatno sjedenje također dovodi do promjena u muskulaturi i koči normalan razvoj djeteta.

Rezultati ankete

Anketa je provedena u Graditeljskoj i poljoprivrednoj tehničkoj školi, među učenicima prvih razreda čija je dob između 14 i 17 godina . Anketirana su 102 učenika, a oni su odgovarali na pitanja o tome što misle i koliko znaju o utjecaju kompjutorskih igrica na zdravlje . Od svih medija učenike najviše zaokuplja gledanje TV-a, zatim kompjutor. Kako je kompjutor široke primjene, koristi se za zadaću (lektira), igraju se kompjutorske igrice, surfa se internetom i sluša glazba.

Među sadržajima koji su najdraži našim adolescentima su oružje, ratovi, krvavi prizori i mogućnosti korištenja eksplozivnih naprava( 44%), sport (23%) i borilačke vještine (17 % ). Iskustva nakon igranja kompjutorskim igricama su različita: 20 % osjeća napetost i nervozu, 68 % njih se nakon igranja osjeća opušteno i razvija im se fantazija. 6 % učenika primjećuje nesanicu nakon igranja, i isto toliki postotak agresiju. Znanja o štetnosti dugog igranja kompjutorskim igricama su različita: najveći broj učenika misli da dugo igranje oštećuje vid ( 55%) , 21 % misli da je to gubljenje vremena, a 18 % da je predugo igranje kompjutorskim igricama ovisnost. Samo 4 % učenika zna da su koristeći kompjutor i igrajući se izloženi radijaciji. Ono što nisu znali je da svi aparati u stanu ili sobi u kojoj najviše borave šire radijaciju, pa tako i računalo. Što su aparati jači, radijacija je veća. Ono o čemu se malo govori je to da djeca stradavaju od radijacije, dvoje djece svake godine oboli i umire od raka ( u razvijenim zemljama, npr. Engleska ).

Zaključak

Novac potrošen na kupovinu kompjutorskih igrica vjerojatno je znatan ali naša djeca ne snose odgovornost za društvo u kojem žive i za načine na koje to društvo izražava svoju agresivnost.Zabrane bi učinile da naša djeca budu drukčija od ostalih vršnjaka koji te igrice igraju .Tako bi im vjerojatno otežali socijalizaciju, a mi, baš svi, imamo potrebu biti (osjećati se) prihvaćenima.

Igrajući se kompjutorskim igricama djeca se neposredno educiraju, ta vrsta zabave im pomaže da razmišljaju, silno utječe na osjećaj vlastitog identiteta, njegovu osjećajnost i ponašanje u društvu. Trebalo bi svrstati i kvantitativno odrediti korištenje računala, vremenski odrediti dužinu korištenja/igranja, jer potpunom zabranom nećemo ništa postići.Vjerojatno ćemo stvari još samo pogoršati.

Prema anketi provedenoj u Graditeljskoj i poljoprivrednoj tehničkoj školi vrlo mali broj učenika čita knjige.Istraživanja pokazuju da se u svijetu, zadnjih desetak godina, mladi ljudi okreću čitanju, ponovo otkrivaju ljepotu čitanja.

Priključite im se.Napravite pauzu, isključite igrice i uključite sebe.

Katarina Kohler, prof.

Literatura:

1.Parry Aftab. Opasnosti interneta vodič za škole i roditelje. Zagreb: Neretva,2003.

2.Petz Boris. Psihologijski rječnik. Zagreb: Prosvjeta, 1992.

3.Grassi Ernesto. Moć mašte. Zagreb: Školska knjiga,1981.

Graditeljska i poljoprivredna tehnička škola - Rijeka

Školska knjižnica

ANKETA

na temu : Koliko potrošite vremena za kompjutorom i kako to utječe na zdravlje

1.Koliko imate godina______________( )

2.Imate li komjutor DA NE

3.Ako kod kuće nemate kompjutor da li ga koristite (npr. u knjižnici) DA NE

4. Koji mediji vas najviše zaokupljaju :

a) TV c) kompjutor

b) radio d) čitanje

5. Ako imaš kompjutor za što ga najviše koristiš:

a) za zadaću (lektira) d) surfam po internetu

b) satima igram kompjutorske igrice e) slušam glazbu

c) u kompjutorskoj brbljaonici f)_______________________

6.Ako se igrate kompjutorskim igricama koji vas sadržaji najviše zaokupljaju:

a) oružje-ratovi d) mogućnosti eksplozivnih naprava

b) krvavi prizori e) super Mario

c) borilačke vještine f) ____________________________________

7. Kakvo iskustvo imate nakon igranja komp. igricama:

a) nervoza c) nesanica e) opuštanje

b) napetost d) agresivnost f) maštanje

8) Kakva znanja imate o štetnosti dugotrajnog igranja komp. igricama:

a) ovisnost c) gubljenje vremena

b) radijacija d) oštećenje vida

REZULTATI ANKETE PROVEDENE 11. OŽUJKA 2004.

U anketi su sudjelovali učenici prvih razreda u dobi od 14 do 17 godina. Ukupno anketiranih : 102 učenika

1. Anketirani su učenici u dobi od 14 do 17 godina.

2. 91% učenika prvih razreda ima vlastito računalo.

3. 93% učenika koristi se računalom.

4. Mediji koji najviše zaokupljaju učenike: 40% TV, 35% kompjuotrske igrice, 12% radio, 4% čitanje.

5. Kompjutor/računalo se koristi za: 27% za igranje kompjutorskih igrica, 26% za surfanje po internetu, 25% za slušanje glazbe, 11% za zadaću (lektira), 7% ostalo (filmovi, pisanje), 4% brbljaonica.

6. Sadržaji igara koji zanimaju učenike: 44% oružje, ratovi, krvavi prizori, 23% sport, 17% borilačke vještine, 8% igrice tipa Super Mario i 8% ostalo.

7. Iskustva nakon igranja igrica: 68% učenika osjeća se opušteno i razvija im se mašta, 20% osjeća napetost i nervozu, 6% osjeća agresivnost i 6% pati od nesanice.

8. Znanja o štetnosti kompjutora/računala kod predugog korištenja: 55% misli da oštećuje vid, 21% misli da je to gubljenje vremena, 18% da je ovisnost,4% nije dlo odgovor i 2% zna da je izloženo radijaciji.