 |
Polazišta za izradu mjerila kvalitete rada u školskom knjižničarstvu - Dinka Kovačević
Problemi vrjednovanja rada i uspjeha učenika, učitelja, stručnih suradnika, škole i školske knjižnice, kao i cjelokupnog školskog sustava na različitim razinama prisutni su odavno i naznačeni uz mnogobrojna pitanja sustava odgoja i obrazovanja. Riječ je o trostrukoj mjerljivosti, o tro strukom vrjednovanju: rada, usvojenosti željenog i kvaliteti ostvarenog kroz povezivanje teorije i prakse. S tog je stajališta očevidna najvažnija funkcija cijelog postupka vrjednovanja, koja stalno i neprekidno služi kao korektiv koji utvrđuje, raščlanjuje, uočava nedostatke, predlaže promjene i ponovno mjeri novoostvarene učinke.
Vrjednovanje nije samo statistika, ni poredbeno prosuđivanje jučerašnjeg s današnjim, nego stvarni sustav informiranja o učincima ostvarivanja cilja i zadaća, u ovom slučaju programa rada s korisnicima u školskoj knjižnici. Povratnom informacijom, kada se navedeno ne ostvaruje dovoljno dobro, djeluje se na unutarnje promjene koje bi, najvjerojatnije, onda trebale polučivati i boljim rezultatima. Uvijek je važno podsjetiti da se procjena i vrjednovanje rada, uspjeha i kvalitete treba provoditi na svim razinama školskog sustava i iz svih područja odgojnog i obrazovnog rada, što svakako uključuje i školsku knjižnicu i školskog knjižničara i modele edukacije učenika, učitelja/nastavnika i stručnih suradnika, danas i sutra. Zato danas suvremeni integracijski procesi u odgoju i obrazovanju otvaraju i pitanje vrjednovanja školske knjižnice i njenog knjižničara. Kako postoji Standard za rad školskih knjižnica u Republici Hrvatskoj i niz pratećih dokumenta koji upućuju na potrebu proučavanja i vrjednovanja postojećih oblika poučavanja, jako je važno imati dobru strategiju poučavanja u promjenjivim uvjetima učenja i isto tako dobar model vrjednovanja tih aktivnosti na nacionalnoj razini.
Njemačka iskustva u narodnim knjižnicama govore da je danas najvažnija usmjerenost na korisnika knjižnice i to na način da sama knjižnica mora iskazati spremnost i biti otvorena prema novitetima kao što su kultura razgovaranja i formalna informacijska i komunikacijska struktura. U ekonomskoj se literaturi usmjerenost na korisnike (stranke) vrlo različito definira, pri čemu se kao najpraktičnije pokazalo široko tumačenje tog pojma koje ističe da je usmjerenost na korisnike sveobuhvatno, kontinuirano istraživanje i analiza očekivanja stranaka, kao i njihova interna i eksterna realizacija u vidu poduzetničkih ponuda i interakcija s ciljem da se ostvare dugoročno stabilni i ekonomsko isplativi odnosi s korisnicima. Ova se definicija može primijeniti i na neprofitne organizacije ( jedne od njih su i školske knjižnice) jer se neospornim smatra da je usmjerenost na korisnika odlučujući faktor uspješnog rada svake knjižnice, pri čemu će zadovoljan korisnik postati trajan korisnik.
Usmjerenost na korisnike je koncept koji vodi u budućnost jer je u njemu sadržano plansko i cjelovito djelovanje i jer u sebi objedinjuje tri bitne odrednice za uspjeh: korisnike, djelatnike i proizvode. Svi žele visoku razinu kvalitete, vremenski gledajući brzo-odmah-sada, koja se ostvaruje onog trenutka kada je korisnik zadovoljan uslugama ili kada su njegova očekivanja premašena. Brojna su istraživanja potvrdila da zadovoljan korisnik svoja dobra iskustva razmijeni s još trojicom drugih, ali isto tako nezadovoljan korisnik o svojim lošim iskustvima razgovara s najmanje 10 do 12 osoba. Ovo su i najbolji primjeri zašto je zadovoljan korisnik najbolji nositelj promidžbe i ugleda svake knjižnice. Zato u budućnosti neće biti toliko važno obraditi što je moguće više medija ili informacija na vrlo kvalitetan način, nego imati što je moguće više vrlo zadovoljnih stalnih korisnika. Za školskog knjižničara to znači da treba posjedovati znanje i vještine za pružanje kvalitetnih i provjerenih informacija, provoditi kontinuirano aktivnosti za promicanje čitanja i pismenosti, a o njemu uvelike ovise i postignuća učenika u samostalnoj uporabi informacija. Za školsku knjižnicu to znači dokazati svoju uspješnost i kvalitetu kroz uspješnost poslovanja, obavljanje temeljnih zadaća školskog knjižničara i statističke pokazatelje o izvršenim aktivnostima, što zajedno čini samo kvantitativne pokazatelje koliko je napravljeno u odnosu na prethodnu godinu.
Međutim, današnje vrijeme traži i analizu uspješnosti poslovanja, odnosno ocjenu i kvalitetu obavljenog kroz zadovoljstvo korisnika te rezultate koje su oni postigli koristeći usluge školske knjižnice.Važno je pripomenuti da pri vrjednovanju školskih knjižnica uspješnost poslovanja treba ocjenjivati u ukupnosti poslovanja institucije (škole), a prikupljene podatke usporediti s ciljem koji je postavljen. Kada škola definira svoje ciljeve, onda je moguće postaviti i dobru osnovu za evaluaciju, unutar koje školska knjižnica postavlja svoje prioritete, koji će pomoći ostvarenju ciljeva.
Za ovakav oblik analize postignuća školske knjižnice i školskog knjižničara potrebno je pripremiti obrasce za prikupljanje tomu primjerenih podataka, odrediti vremenski okvir za njihovo prikupljanje te uspostaviti i primijeniti metode oblikovanja objektivnih mjerila za valorizaciju svake školske knjižnice.
To potvrđuje nezaobilaznu ulogu školske knjižnice i knjižničara u postupnom i prilagodljivom podizanju kakvoće poučavanja, znanja i sposobnosti učenja sa već uhodanim procesom uvo~enja novih načina učenja u obrazovni proces, usmjerenošću prema uporabi novih tehnologija i treningu novih vještina i sposobnosti koje treba integrirati u nastavu.
Prema navedenom temeljno pitanje je kakvi se podatci žele prikupiti, na koji će se način provoditi prikupljanje, kako će se i kojim metodama analizirati prikupljeni materijal, kako bi njihova uporabljivost i iskoristivost bila što veća. U ovom procesu jako su važni zahtjevi ekonomičnosti i svrhovitosti, koji trebaju biti i smjernica za sastavljanje upitnika, čija će uporabljivost biti višestruka, a trud i vrijeme utrošeno u prikupljanje podataka mali.
U svijetu se mjesto školske knjižnice i knjižničara odre~uje na temelju rezultata do kojih se može doći samo vrednovanjem. Pri tomu se, kao jedan od elemenata vrjednovanja, najviše ističu procesi učenja, učiti kako učiti i afirmacija knjižničarskog rada. Ovakva mjerila uspješnosti trebaju se koristiti i u hrvatskim školskim knjižnicama jer se još uvijek ne prepoznaje pravo mjesto školske knjižnice i školskog knjižničara u obrazovnom i knjižničarskom okružju. Zato su pristup znanju i multikulturalnom bogatstvu svijeta, baš kao i cjeloživotno učenje i pismenost, postali glavnom zadaćom hrvatskoga informacijskog društva i društva znanja.
Preuzimanje datoteke u fromatu .ppt
Polazišta za izradu mjerila kvalitete rada u školskom knjižničarstvu - Dinka Kovačević
