Udruga knjižničari.jpg
Knjižničari
Hrvatska mreža školskih knjižničara

Obrazovanje školskog knjižničara - Tatjana Aparac-Jelušić

Izvor: UDK02
Skoči na: izbornici, traži

Obrazovanje školskog knjižničara
XIX. proljetna škola školskih knjižničara RH
Šibenik, HN Solaris, Hotel "Ivan", 18. travnja 2007.
Sadržaj
• Polazišta
• Stanje
• Mogućnosti
polazišta
• Iskustva u obrazovanju školskih knjižničara raznolika su – kao što je i raznoliko obrazovanje učitelja
– koncepcije/pristupi,
– vrste obrazovnih ustanova,
– trajanje obrazovanja,
– nastavni planovi i programi, i dr.
polazišta – nast.
• Opća tendencija
– prijelaz svih oblika obrazovanja za rad u obrazovnim ustanovama (osnovno i srednje školstvo) na sveučilišta
• to se tumači
– potrebom stvaranja takvog profila stručnjaka koji će se moći nositi s intelektualnim izazovima modernoga društva,
– potrebom da se istakne odgovornost društva prema profesiji čije je sustavno obrazovanje jedan od bitnih uvjeta za reforme u europskom, pa tako i u hrvatskom obrazovnom sustavu.
stanje
• sustavi učiteljskog obrazovanja u razvijenim zemljama Europske unije temelje se na koncepciji cjeloživotnog učenja
• stručnjaci za rad u osnovnoj i srednjoj školi osposobljavaju se na visokim učilištima odnosno obrazovni se programi izvode na razini sveučilišnih (ali i stručnih) studija.
stanje – nast.
• Institucije na kojima se izvodi obrazovanje za rad u sustavu školstva u zemljama Europske unije su razne:
– koledži,
– učiteljski ili pedagoški fakulteti,
– učiteljske ilipedagoške akademije
• npr. pedagoške akademije u Beču i Grazu u Austriji,
• koledži u UK,
• pedagoški fakulteti u Mariboru, Ljubljani, Budimpešti, ili
• fakulteti obrazovnih znanosti poput finskog;
– zastupljenost odgojno-obrazovnih znanosti i metodika kao i trajanje i izvođenje školske prakse prilagođeni prihvaćenom okviru ECTS sustava
– time su različite i kompetencije učitelja
stanje - Hrvatska
• obrazovanje stručnjaka za rad u sustavu školstva dio je nacionalnog obrazovnog sustava koji se u Hrvatskoj ujednačuje i unaprjeđuje u duhu provedbe Bolonjske deklaracije.
• Od akademske godine 2005./06. nekoliko je akademskih obrazovnih ustanova započelo s izvodenjem integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija za obrazovanje stručnjaka za rad u sustavu školstva (Sveučilište u Rijeci, Osijeku, Splitu, Zadru i Zagrebu)
• ali se pritom nije otvorilo pitanje školovanja školskih knjižničara – zašto???
mogućnosti
• Polazište:
– školski je knjižničara
• intelektualac, kadar kritički promišljati i djelovati s ciljem osiguravanja optimalnih uvjeta za sustavnu podršku odgojno-obrazovnom procesu te
• biti oslonac učenicima i nastavnicima u obogaćivanju njihova duhovnoga života,
– slijedom ciljeva knjižničarske profesije i u skladu s njezinim etičkim kodeksom
mogućnosti – teza br. 1
• Bitan čimbenik u elaboraciji razloga za pokretanje sveučilišnog studija kojim bi se obrazovali školski knjižničari
– aktualni procesi prilagodbe hrvatskog visokoškolskog sustava europskom
– potreba usuglašavanja u odnosu na prilagodbu stručnih učiteljskih studija odredbama novoga ZZDVO
– silovit razvoj polja informacijskih znanosti

Pitanje 1: Koje su prednosti osmišljavanja programa u sklopu učiteljskih studija?
Pitanje 2: U kojoj mjeri studenti informacijskih znanosti mogu biti kompetentni za rad u odgojno-obrazovnom sustavu?
mogućnosti – teza br. 2
• Opredjeljenje je hrvatskih učiteljskih studija za cjelovit studij 3+ 2

Pitanje 3: Znade li se što će odnosno hoće li studenti s diplomom prvostupnika učiteljskog studija moći raditi u sustavu školstva?
Pitanje 4: Hoće li prvostupnici drugih studija (npr. informacijskog) moći nastaviti svoje obrazovanje na diplomskim učiteljskim studijima?
mogućnosti – teza br. 3
• Stručno-znanstvena osnova za pokretanje sveučilišnog učiteljskog studija je u nastojanju da se obrazovanje stručnjaka za određeno zanimanje uskladi sa stupnjem njegove složenosti. Prema važećoj Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja – skupina složenih zanimanja

Pitanje 5: Budući da školski knjižničar također ulazi u skupinu složenih zanimanja, pitanje je kako osigurati da se usklade znanja i vještine dvaju područja: odgojno-obrazovnog i knjižničarskog/informacijskog?
Pitanje 6: Kako je potreba za cjeloživotnim učenjem u značajnoj mjeri odgovornost stručnjaka koji djeluju u sustavu obrazovanja, pitanje je kako osigurati kompetentnost školskih knjižničara u odnosu na visoke zahtjeve (i potrebe) za informacijskim opismenjavanjem?
mogućnosti – teza br. 4
• Boljim pristupom osigurati kompetentne stručnjake i njihov status unutar sustava

a) Preddiplomski studij informatologije /knjižničarstva + diplomski studij na učiteljskim studijima
b) Preddiplomski učiteljski studij + diplomski studij knjižničarstva (poseban modul za školskog knjižničara)
c) Studij predmeta struke u sklopu učiteljskog studija (cca 30% nastavnog programa)
mogućnosti – ostala (ne manje važna) pitanja
• Doktorski specijalistički studij za školske knjižničare – društvena potreba?
• Sustav stručnih ispita
• – danas → prijelazno razdoblje
• – sutra → usustavljena rješenja

zaključno
• Današnja rasprava → prema mogućim/mogućem modelu
• Pronalaženje odgovornih partnera
• Znanstveno-nastavno osoblje


Preuzimanje datoteke u fromatu .ppt

Datoteka:Obrazovanje školskog knjižničara - Tatjana Aparac-Jelušić.ppt

Osobni alati
izbornik za datoteke
Pomoć
for english speaking visitors