Udruga knjižničari.jpg
Knjižničari
Hrvatska mreža školskih knjižničara

Larsson, S. Muškarci koji mrze žene

Izvor: UDK02
Skoči na: izbornici, traži

Larsson, Stieg. Muškarci koji mrze žene. Zagreb : Fraktura, 2008.

(c.2005. by S.Larsson)

(r. 1954., švedska provincija; novinar, dizajner, urednik u novinskoj agenciji. Serija Millennium: Muškarci koji mrze žene, Djevojka koja se igrala vatrom, Kule u zraku).

Protagonist Mikael Blomkvist, novinar čija redakcija pomno prati ekonomske skandale, otkriva skandaloznu prijevaru poznatog švedskog milijardera, čovjeka koji je kapital stjecao godinama kroz industrijske i novčarske manipulacije; međutim, štiteći anonimnost svoga izvora informacija te zahvaljujući utjecajima bogatog kriminalca, ispada da je informacija bila lažna i Mikael biva osuđen na zatvor, odlučuje se povući na neko vrijeme iz redakcije i iz javnog života. Istovremeno ga poziva poznati ostarjeli kapitalist Henrik Vanger dajući mu zadatak pisanja biografije Vangerovih (ujedno otkrivajući opscene i mračne detalje ove obitelji) ali i otkrivanja što se dogodilo s njegovom rođakinjom Harriet. Zauzvrat, dat će mu na pladnju podatke o čovjeku radi kojega je uništena njegova karijera. I veliku novčanu nadoknadu, dakako.

Paralelna radnja pokriva Lisbeth Salander koja radi za Milton Security – asocijalnu djevojku s ruba društva. Njena priča je mračna i gotovo subverzivna. Dodijeljen joj je skrbnik jer je proglašena nesposobnom brinuti se o sebi. Kad ovaj umre, dodijeljen joj je novi, poznati odvjetnik ali, kako to na svojoj koži otkriva Lisbeth, i sadistički zlostavljač i silovatelj. Osim talenta za prikupljanje informacija svih vrsta, za osvajenje cyber svijeta po svim meridijanima i paralelama te za probijanje kompjutorskih šifri, Lisbeth posjeduje i talent za samoodržanjem i zaštitom te ima naglašenu osvetničku crtu. Postaje heroinom svih žena na Kugli kad, nakon mučkog silovanja (kojega je snimila kamerom) upadne odvjetniku u stan te mu vrati milo za drago te mu istetovira na tijelu pogrdne (zasluženo) riječi. Narator je, dakako, spojio Bjurman i Lisbeth (oboje imaju par zajedničkih crta: određeni odmak od svijeta, emotivna praznina – u Bjurmana prekrivena dobrohotnošću i socijalizacijom, upornost) kroz istragu o Vangerovoj rođakinji Harriet.

Švedska zima, provincija, serijski ubojica koji patološki mrzi žene i Biblija; cyber prostor, kriminal i novinarstvo; ekonomija i burza; seks sveden na higijenu tijela kod pozitivnih likova, a kod negativnih na nasilje i nezamislivu okrutnost (blaga, vrlo blaga paralela s filmom „Seven“). Kako bilo, roman je napet, čita se dahu (što znači da kasnim sa svim ostalim obvezama), ali ne ostavlja onaj slastan, sočan osjećaj bivanja sudionikom stvaranja umjetničkog čina riječi.

Rekla bih, stara lady Agataha ispričana jezikom 21. stoljeća.

Osobni alati
izbornik za datoteke
Pomoć
for english speaking visitors