 |
Knjižnično informacijsko znanje kao kroskurikularna tema u osuvremenjivanju nastavnih programa u Sloveniji - Majda Steinbuch
Obrazovanje školskog knjižničara XIX. proljetna škola školskih knjižničara RH Šibenik, HN Solaris, Hotel "Ivan", 18. travnja 2007. Sadržaj • Polazišta • Stanje • Mogućnosti polazišta • Iskustva u obrazovanju školskih knjižničara raznolika su – kao što je i raznoliko obrazovanje učitelja – koncepcije/pristupi, – vrste obrazovnih ustanova, – trajanje obrazovanja, – nastavni planovi i programi, i dr. polazišta – nast. • Opća tendencija – prijelaz svih oblika obrazovanja za rad u obrazovnim ustanovama (osnovno i srednje školstvo) na sveučilišta • to se tumači – potrebom stvaranja takvog profila stručnjaka koji će se moći nositi s intelektualnim izazovima modernoga društva, – potrebom da se istakne odgovornost društva prema profesiji čije je sustavno obrazovanje jedan od bitnih uvjeta za reforme u europskom, pa tako i u hrvatskom obrazovnom sustavu. stanje • sustavi učiteljskog obrazovanja u razvijenim zemljama Europske unije temelje se na koncepciji cjeloživotnog učenja • stručnjaci za rad u osnovnoj i srednjoj školi osposobljavaju se na visokim učilištima odnosno obrazovni se programi izvode na razini sveučilišnih (ali i stručnih) studija. stanje – nast. • Institucije na kojima se izvodi obrazovanje za rad u sustavu školstva u zemljama Europske unije su razne: – koledži, – učiteljski ili pedagoški fakulteti, – učiteljske ilipedagoške akademije • npr. pedagoške akademije u Beču i Grazu u Austriji, • koledži u UK, • pedagoški fakulteti u Mariboru, Ljubljani, Budimpešti, ili • fakulteti obrazovnih znanosti poput finskog; – zastupljenost odgojno-obrazovnih znanosti i metodika kao i trajanje i izvođenje školske prakse prilagođeni prihvaćenom okviru ECTS sustava – time su različite i kompetencije učitelja stanje - Hrvatska • obrazovanje stručnjaka za rad u sustavu školstva dio je nacionalnog obrazovnog sustava koji se u Hrvatskoj ujednačuje i unaprjeđuje u duhu provedbe Bolonjske deklaracije. • Od akademske godine 2005./06. nekoliko je akademskih obrazovnih ustanova započelo s izvodenjem integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija za obrazovanje stručnjaka za rad u sustavu školstva (Sveučilište u Rijeci, Osijeku, Splitu, Zadru i Zagrebu) • ali se pritom nije otvorilo pitanje školovanja školskih knjižničara – zašto??? mogućnosti • Polazište: – školski je knjižničara • intelektualac, kadar kritički promišljati i djelovati s ciljem osiguravanja optimalnih uvjeta za sustavnu podršku odgojno-obrazovnom procesu te • biti oslonac učenicima i nastavnicima u obogaćivanju njihova duhovnoga života, – slijedom ciljeva knjižničarske profesije i u skladu s njezinim etičkim kodeksom mogućnosti – teza br. 1 • Bitan čimbenik u elaboraciji razloga za pokretanje sveučilišnog studija kojim bi se obrazovali školski knjižničari – aktualni procesi prilagodbe hrvatskog visokoškolskog sustava europskom – potreba usuglašavanja u odnosu na prilagodbu stručnih učiteljskih studija odredbama novoga ZZDVO – silovit razvoj polja informacijskih znanosti
Pitanje 1: Koje su prednosti osmišljavanja programa u sklopu učiteljskih studija? Pitanje 2: U kojoj mjeri studenti informacijskih znanosti mogu biti kompetentni za rad u odgojno-obrazovnom sustavu? mogućnosti – teza br. 2 • Opredjeljenje je hrvatskih učiteljskih studija za cjelovit studij 3+ 2
Pitanje 3: Znade li se što će odnosno hoće li studenti s diplomom prvostupnika učiteljskog studija moći raditi u sustavu školstva? Pitanje 4: Hoće li prvostupnici drugih studija (npr. informacijskog) moći nastaviti svoje obrazovanje na diplomskim učiteljskim studijima? mogućnosti – teza br. 3 • Stručno-znanstvena osnova za pokretanje sveučilišnog učiteljskog studija je u nastojanju da se obrazovanje stručnjaka za određeno zanimanje uskladi sa stupnjem njegove složenosti. Prema važećoj Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja – skupina složenih zanimanja
Pitanje 5: Budući da školski knjižničar također ulazi u skupinu složenih zanimanja, pitanje je kako osigurati da se usklade znanja i vještine dvaju područja: odgojno-obrazovnog i knjižničarskog/informacijskog? Pitanje 6: Kako je potreba za cjeloživotnim učenjem u značajnoj mjeri odgovornost stručnjaka koji djeluju u sustavu obrazovanja, pitanje je kako osigurati kompetentnost školskih knjižničara u odnosu na visoke zahtjeve (i potrebe) za informacijskim opismenjavanjem? mogućnosti – teza br. 4 • Boljim pristupom osigurati kompetentne stručnjake i njihov status unutar sustava
a) Preddiplomski studij informatologije /knjižničarstva + diplomski studij na učiteljskim studijima b) Preddiplomski učiteljski studij + diplomski studij knjižničarstva (poseban modul za školskog knjižničara) c) Studij predmeta struke u sklopu učiteljskog studija (cca 30% nastavnog programa) mogućnosti – ostala (ne manje važna) pitanja • Doktorski specijalistički studij za školske knjižničare – društvena potreba?
• Sustav stručnih ispita • – danas → prijelazno razdoblje • – sutra → usustavljena rješenja
zaključno • Današnja rasprava → prema mogućim/mogućem modelu • Pronalaženje odgovornih partnera • Znanstveno-nastavno osoblje
