Udruga knjižničari.jpg
Knjižničari
Hrvatska mreža školskih knjižničara

Klasifikacija radova na Hrvatskoj mreži školskih knjižničara - Vedran Škarica i Josip Rihtarić

Izvor: UDK02
Skoči na: izbornici, traži

Sažetak: U radu se iznosi tematski pregled objavljenih datoteka i članaka u prvih godinu dana postojanja projekta UDK 02, ukazuje na postupak označivanja datoteka u mrežnom okružnu te na potrebu usklađivanja međusobno suprotstavljenih potreba za što jednostavnijim prebacivanjem datoteka i za što jednostavnijim pronalaženjem željenih radova.

UNIQ52f904cb5fb0d6cf-google-00000000-QINU

Pokretanjem mrežnog sjedišta www.knjiznicari.hr zaživjela je ideja o stvaranju repozitorija radova školskih knjižničara i radova za školske knjižničare. Na taj način omogućen je široj stručnoj zajednici uvid u raznoliku produkciju raznolikog materijala, a uvid je moguć u svim fazama, od pripreme do prezentacije gotovih radova kao njihovih izmjena i dopuna; uvid u cjelovite radove i segmente ili isječke radova. Međutim, osim radova knjižničara i radova za knjižničare, na mrežnom sjedištu www.knjiznicari.hr pokrenut je proces portalizacije (objavljivanjem različitih obavijesti zanimljivih stručnoj javnosti, praćenjem rada županijskih stručnih vijeća i rada matičnih službi, tipskom prezentacijom školskih knjižnica i knjižničara i sl.) Projekt je pokrenut sa željom da raznolike privatne zbirke radova za školske knjižničare, koje su oblikovane prikupljanjem iz različitih izvora, najčešće slobodnom razmjenom, postanu objedinjene na jednom mjestu i svima stalno dostupne. Dodavanjem drugih različitih informacija o školskom knjižničarstvu povećana je informativnost sjedišta, čime se motivira veći broj suradnika na redovito praćenje promjena na sjedištu, ali je otežano pronalaženje željenih informacija. Isključivo o dogovoru zajednice suradnika ovisi daljnja organizacija i prezentacija sadržaja, a objedinjavanje radova i informacija o radovima te izgradnjom portala školskog knjižničarstva na jednom mrežnom mjestu znači izazov iskorištavanju prednosti knjižničarske profesije i digitalnog doba.

Zadnjih godina pokazalo se da je internet moćno sredstvo za izgradnju projekata na kojima je angažiran velik broj suradnika, a u mrežnom prostoru najuspješnijima su se pokazali oni projekti koji se temelje na ravnopravnoj suradnji, dok su se koncepcije s uređivačkim odborima i višestrukim provjerama i odobrenjima pokazale zastarjelim i manje efikasnim pristupom. U takvom „demokratskom“ pristupu na početku se „gubi“ mnogo vrjemena provedenog u dogovorima kako bi se uskladili različiti pogledi i nastojale uvažiti različite želje suradnika. Međutim, nakon što zajednica ojača, nakon što se koncenzusom dođe do koncepcije razvoja, veći broj involviranih suradnika jamac su bržeg i kvalitetnijeg rada na projektu. Budući da su posjetitelji i suradnici na www.knjiznicari.hr pripadnici iste profesije školskih knjižničara, mrežno sjedište zamišljeno je biti prostorom suradnje ravnopravnih suradnika, bez organizacijske, unaprijed zadane suradničke hijerarhije i bez unaprijed utvrđenih shema izgradnje sjedišta, kako takva rješenja ne bi postala ograničavajući faktor za izgradnju sjedišta, a način klasifikacije radova i članaka prepušten je odluci svih suradnika Hrvatske mreže školskih knjižničara, nije unaprijed utvrđen, već je klasifikaciju, odnosno označivanje moguće provesti naknadno, nakon što se uoči trend izgradnje sjedišta. Premda na mrežnom sjedištu www.knjiznicari.hr nema hijerarhije ovlasti među suradnicima, svim suradnicima dostupni su svi dijelovi repozitorija, pri čemu svaki suradnik može promijeniti svaki dio - svaki suradnik ili skupina suradnika može na temelju cijele baze radova izraditi „svoju uredničku bibliografiju“, pregledne stranice i sl. Kao što svaki knjižničar iz cjelokupne produkcije izgrađuje knjižničnu zbirku izborom samo nekih naslova prema potrebama svojih korisnika, na mrežnom sjedištu www.knjiznicari.hr bilo koji suradnik može sačiniti uži izbor ili prikaz reprezentativnih radova prema određenom kriteriju. Na taj način otklonjeni su prigovori da se radovi prikupljaju neselektivno i nekritički, jer su, analogijom prema uređivačkom odboru, svim suradnicima dostupni svi izabrani članci, ali i svi pristigli rukopisi.

Planirajući izgradnju sjedišta, vodilo se računa o nekoliko međusobno suprotstavljenih želja. Suradnicima koji znaju pohraniti datoteku na memorijski štapić prebacivanje datoteka na udaljeni mrežni poslužitelj mora biti toliko jednostavno, kao što je jednostavno pohraniti ju na memorijski štapić. Prilikom prebacivanja datoteka ne smije se gubiti mnogo vrjemena, niti ispunjavati složene formulare. Suprotno tomu, knjižničar koji potražuje informaciju, odnosno datoteku, očekuje da su datoteke kvalitetno i iscrpno opisane kako bi se do željenog rada moglo doći postavljanjem kompleksnih upita poput ograničavanja izbora po godinama, autorima, vrstama datoteka, sadržaju, ključnim riječima…

I suradnicima i posjetiteljima važno je imati jednostavan i pregledan repozitorij kako bi se u što maje koraka moglo doći do bilo koje stranice slijedeći jednostavnu i logičnu organizaciju stranica. Nije lako imati u isto vrijeme asketski jednostavno sučelje te omogućiti na jednostavan, kratak i precizan način dolaženje do bilo koje željene stranice te ponuditi detaljan pregled svih postojećih datoteka i članaka.

Samo prebacivanje datoteka i pisanje članaka (stranica) je jednostavno, ali je gomilanje datoteka (koje su često nazvane netransparentnim imenima) na zajedničkom poslužitelju nefunkcionalno, odbija posjetitelje i suradnike, ako datoteke nisu adekvatno obrađene. Gomilanje radova bilo bi kontraproduktivno, ako se radovi ne bi označivali, jer bi u velikoj skupini bilo još teže pronaći željeni rad, nego kad se nalazi u malenoj. Softverski se automatski generira stranica s abecednim popisom datoteka i članaka, međutim taj popis nalikuje abecednom knjižničnom katalogu koji bi se sastojao samo od naslova knjiga, bez i jednog drugog podatka, a to je premalo za kvalitetnu informaciju o knjižničnoj ili mrežnoj jedinici, zato je i radove (članke i datoteke) na www.knjiznicari.hr potrebno obraditi (označiti i klasificirati) jer strojna obrada još uvijek nije dovoljno moćna kvalitetno odrediti predmet, sadržaj i ključne riječi rada. Kad bi se datoteke i članci mogli preuzimati i pretraživati samo po naslovu, zbog vrjemena utrošenog na njihovo preuzimanje i proučavanje ne bi se isplatilo gubiti vrijeme. Prikupljanje i pronalaženje informacija samo je jedan dio posla, a vrijednost je knjižnice u dobroj organizaciji, a ne u pukom gomilanju nositelja informacija.

Manje vrjemena utrošenog na označivanje i opisivanje datoteka znači da će o njima biti manje informacija, a što je „formular za arhiviranje“ opširniji, to će datoteke biti označene s više elementa, pa će ih posjetitelji moći lakše pronaći. Ako se pred suradnike postave preveliki zahtjevi, oni će odbijati suradnju; a velik i neorganizirani niz datoteka odbija posjetitelje.

Repozitorij školskoknjižničarskih radova zamišljen je ponajprije kao jednostavan nastavak razmjene radova koje ionako razmjenjujemo pomoću CD-ova ili memorijskih štapića, samo što ih u ovom slučaju ne pohranjujemo na vanjske medije, već na jedno mrežno mjesto, pa to znači da svakom suradniku mora biti omogućeno samoarhiviranje radova. Svaki suradnik može u potpunosti samoarhivirati svoj (ili tuđi) rad u svim njegovim dijelovima sukcesivno ili parcijalno, a taj posao može napraviti i više suradnika kroz međusobnu suradnju. Sve ono što nedostaje ili nije ispravno napravljeno može popraviti bilo koji drugi suradnik, čime je osigurana brzina i efikasnost, a ako netko ne želi dio posla prepustiti drugim suradnicima, taj dio posla uvijek može rezervirati za sebe stavljanjem prikladne napomene.

U ovom trenutku još nije moguće arhiviranje korištenjem kompleksnog formulara iz dva razloga. Prvo, postoji velika odbojnost u zajednici prema ispunjavanju anketa i formulara, drugo, još uvijek radimo na elementima opisivanja i označivanja datoteka i članaka, pa bi i takav formular bilo potrebno povremeno mijenjati. Ipak, prebacivanjem datoteka na mrežni poslužitelj odrađen je dio posla analogan kupnji knjige za školsku knjižnicu, a da bi knjiga bila ponuđena korisniku na upotrebu potrebno je obaviti još dosta posla, a na sličan način potrebno je obraditi i prebačene datoteke. Kao što posao školskog knjižničara nije samo kupiti knjigu, već ju je potrebno inventarizirati, katalogizirati, klasificirati, signirati, materijalno obraditi… tako i prebacivanjem datoteke na mrežni poslužitelj posao nije završen, već je tek započet. U usporedbi s razmjenom datoteka pomoću memorijskih štapića i CD-ova razlika je ipak velika, jer razmjenom na prijenosnim medijima datoteke nismo obrađivali, kao što najčešće nismo posebno obrađivali niti svoje mrežne zbirke takvih datoteka, a objedinjavanjem datoteka na repozitoriju pokazuje se potreba za obradom tako prikupljenih radova. Velika je prednost što na www.knjiznicari.hr sve faze obrade datoteke ne mora učiniti jedna te ista osoba i ne mora učiniti odjednom, već se datoteke mogu obrađivati sukcesivno, a na tom poslu se može angažirati više osoba.

Ovo nas, međutim, dovodi do apsurdne situacije.

Budući da je cilj projekta bio omogućiti smještaj svih onih radova koje smo ionako razmjenjivali korištenjem prijenosnih medija, svi su radovi poželjni i dobrodošli i niti jedna primjedba da se prikupljaju (i) nedovoljno kvalitetni (ili nedovršeni i sl.) radovi nije opravdana, tim više što je svakom suradniku ostavljena mogućnost izgradnje (stranice) osobnog izbora. Naprotiv, pohvala i zahvalnost pripadaju svim onim suradnicima koji su pristali javno i besplatno objaviti svoje radove. Na taj način, uvidom u sve radove ponuđene na korištenje, međusobno si pomažemo raditi kvalitetnije i afirmirati struku u široj javnosti.

Budući da je ostvaren zahtjev da prebacivanje datoteka na mrežni poslužitelj ne bude mnogo kompliciranije od pohranjivanja datoteka na prijenosni medij, oni suradnici koji smatraju da je njihov posao gotov prebacivanjem datoteka – u pravu su – jer je to bio smisao pokretanja repozitorija. Činjenica je da ipak velik broj suradnika, koji svi zavrjeđuju sve pohvale zbog spremnosti na razmjenu datoteka, nije pokušao datoteku obraditi, a sporedno je zašto - bilo zato jer to nismo radili niti kad smo razmjenjivali datoteke pomoću prijenosnih medija, bilo zato jer za to treba potrošiti dodatno vrijeme, bilo zato što za to treba svladati dodatne tehnike, bilo zato što svim suradnicima nije odmah razvidno da prebacivanjem datoteka posao nije završen, nego tek započet…

S druge pak strane, u pravu su i oni suradnici koji na www.knjiznicari.hr dolaze kao korisnici i očekuju da prebačene datoteke budu i obrađene. Mnoštvo nepreglednih i neobrađenih datoteka odbija ih od pokušaja da se i sami uključe u zajednicu, da pohrane na repozitoriju i svoje radove.

Nalazimo se u procjepu: što više prebačenih, ali neobrađenih datoteka (što je u skladu sa svrhom projekta i što je pozitivno) ujedno znači stvaranje većeg nereda i odbijanje od suradnje nekih drugih suradnika (što nije pozitivno). U sadašnjem trenutku, godinu i pol nakon pokretanja sjedišta, neobično nas raduje činjenica da je već prikupljeno mnoštvo različitih radova korisnih školskim knjižničarima, međutim, budući da je zbog dragocjenog mnoštva sve teže doći do željenog, sve uočljivijom postaje potreba za iscrpnim i kvalitetnim označivanjem radova kako bi se što lakše moglo doći do željenog rada.

Uz pretpostavku da se angažman na www.knjiznicari.hr temelji na solidarnosti i altruizmu, radi međusobnog pomaganja, pri čemu nitko nema osobite osobne (materijalne) koristi niti interesa, ali cjelokupna profesionalna zajednica profitira na različite načine, primjedbe upućene bilo komu promašuju bit, vraćaju se pošiljatelju, jer je svaki suradnik ovlašten popraviti ili promijeniti bilo koji nedostajući dio. Očekuje se pri tom da suradnici koji su voljni podijeliti svoje radove s kolegama pokušaju radove i obraditi, ne radi drugih, već radi sebe samih, jer su kao autori najkvalificiraniji najbolje obraditi materiju koju najbolje poznaju i tako imati u buduće najbolji pregled nad svim radovima. Od onih suradnika koji kao posjetitelji imaju problema s pronalaženjem radova zbog manjkave obrade, također se očekuje da otklone manjkavosti, jer to inače nema tko drugi napraviti, dok god repozitorij volonterski izgrađuje zajednica, dok god ne bude netko angažiran i plaćen za konkretne poslove koje treba odraditi. Ona nekolicina suradnika koji obrađuju tuđe radove zavrjeđuje pak pohvale za trud, a ne pokude zbog toga što nisu napravili još više posla.

Budući da smo prva zajednica školskih knjižničara u svijetu koja izgrađuje repozitorij školskoknjižničarskih radova, ne možemo preuzeti tuđa gotova rješenja, već moramo pronalaziti vlastita. Usporedbom s, primjerice, časopisom Vjesnikom bibliotekara Hrvatske i mrežnim sjedištem E-prints in Library and Information Science ubrzo uviđamo da se radovi objavljeni na www.knjiznicari.hr u prvih godinu dana postojanja uvelike razlikuju od radova objavljenih u navedenom časopisu i mrežnom sjedištu. JITA klasifikacijska shema knjižničarstva i informacijskih znanosti koja se koristi na E-printsu nedostatna je jer mnoge oznake ne bi pokrivale mnoge radove objavljene na www.knjiznicari.hr, a oznakom DE bilo bi označeno mnoštvo radova, čime se gubi funkcionalnost.

Prilikom planiranja izgradnje Hrvatske mreže školskih knjižničara pretpostavljali smo da će biti ponuđeni radovi iz svih područja rada školskog knjižničara:

  1. Neposredna odgojno-obrazovna djelatnost
    • izravno (komunikacijom između korisnika i knjižničara),
    • neizravno (u suradnji s učiteljima i suradnicima u pripremi i organizaciji nastavnih sadržaja).
  2. Rad s učenicima :
    • razvijanje navika dolaženja u knjižnicu i navike čitanja (kroz pričanje priča, natjecanje u broju pročitanih knjiga, kvizova o pročitanim knjigama i sl.)
    • organizirano i sustavno upoznavanje knjiga i knjižnice,
    • razvijanje čitateljske sposobnosti učenika,
    • uvođenje suvremenih metoda u razvijanju sposobnosti djelotvornog čitanja,
    • ispitivanje zanimanja učenika za knjigu,
    • pomoć pri izboru knjižnične građe,
    • upućivanje na metode rada na istraživačkim zadaćama (uporaba leksikona, enciklopedija, rječnika i dr.)
    • rad s učenicima u slobodnim aktivnostima,
    • organizacija nastavnih sati u knjižnici (timski rad),
    • pomaganje učenicima u pripremi i obradbi zadane teme ili referata,
    • uvođenje učenika u temeljne načine pretraživanja i uporabe svih izvora znanja,
    • sustavno poučavanje učenika za samostalno i permanentno učenje – učenje za cijeli život,
    • poučavanje informacijskim vještinama pri uporabi dostupnih znanja,
    • razvoj svih komunikacijskih sposobnosti.
    • organiziranje rada i rad u produženom i cjelodnevnom boravku te s učenicima putnicima,
    • rad s učenicima u dopunskoj i dodatnoj nastavi te na satovima razrednog odjela,
    • rad na odgoju i obrazovanju u slobodno vrijeme mladeži.
  3. Suradnja s učiteljima i stručnim timom suradnika:
    • suradnju s učiteljima, stručnim suradnicima i ravnateljem u nabavi svih vrsta knjižnične građe i u razvoju knjižnice,
    • timski rad na pripremi i ostvarenju nastavnih satova lektire,
    • timski rad na pripremi i ostvarenju nastavnih sati, multidisciplinarnih projekata, izložbi, kreativnih radionica, pripremi za književne susrete i kulturne događaje, uvodnih satova na temu, panoramskih satova književnosti, parlaonica, igraonica, ekoloških projekata, sadržaja u borbi protiv ovisnosti i sl.
    • mentorski rad.
  4. Stručna knjižnična djelatnost:
    • organizacija i vođenje rada u knjižnici i čitaonici,
    • nabava knjiga i ostale informacijske građe,
    • izgradnja fonda,
    • inventarizacija, signiranja, klasifikacija i katalogizacija, predmetna obradba, otpis i revizija,
    • izradba informacijskih pomagala,
    • izradba statističkih pokazatelja o uporabi knjižnog fonda,
    • sustavno izvješćivanje učenika i učitelja o novoj literaturi,
    • izradbu tematskih popisa literature.
  5. Kulturna i javna djelatnost:
    • organizacija, priprema i provedbu kulturnih sadržaja poput književnih i filmskih tribina, natjecanja u znanju, književnih susreta, večeri poezije, svečane akademije, promocija školskih glasnika, predstavljanje knjiga, tematske izložbe, filmske i video projekcije,
    • suradnja s kulturnim ustanovama koje se bave organiziranim radom s djecom i mladeži u slobodno vrijeme (kazališta, pjevački zborovi, narodne knjižnice i dr.)

Uvidom u sadržaj Zbornika s proljetnih škole i uvidom u radove na www.knjiznicari.hr zaključujemo da tu podjelu treba proširiti, a zanimljivo je da je razmjerno malen broj radova iz područja odgojno-obrazovnih i stručnih knjižničnih poslova, dok je razmjerno velik broj radova iz područja kulturne i javne djelatnosti. Zbog zaštite autorskih prava i uskraćivanja javnosti uvida u cjelokupnu shemu UDK, ne znamo postoji li dovoljno razrađen sustav poslova školskog knjižničarstva koji bi pokrivao sve ove poslove, a klasifikacijska shema upotrijebljena za označivanje članaka u Vjesniku bibliotekara Hrvatske nedostatna je jer ne pokriva mnoštvo sadržaja na www.knjiznicari.hr.

Uz to, osim dodjeljivanja klasifikacijske oznake, članci se u VBH-u kategoriziraju kao izvorni znanstveni rad, stručni rad, istraživački rad, prethodno priopćene i pregledni rad što također nije dovoljno niti prikladno za kategoriziranje radova na www.knjiznicari.hr.

Budući da su radovi i u Vjesniku bibliotekara Hrvatske i E-printsu u pravilu u formatima .pdf ili .doc, a radovi objavljeni na www.knjiznicari.hr u mnogo različitih oblika (osim .doc, i .pdf najčešći su formati zapisa .ppt, .pps, .xls .htm, .php, .jpg, .gif, .png) vjerujemo da bi i označivanje formata bilo od velike koristi korisnicima.

Radi kvalitetnije izgradnje sjedišta iz aspekta veće preglednosti i lakšeg pronalaženja željenog rada zaključujemo da bi radove trebalo predmetno klasificirati korištenjem sheme za područje školskog knjižničarstva, a količina i raznolikost radova objavljenih na www.knjiznicari.hr utjecat će na izgradnju te sheme, zatim bi radove trebalo kategorizirati te označiti format zapisa.

Od početka rada sjedišta www.knjiznicari.hr sve datoteke i članke označujemo predmetnicama, odnosno ključnim riječima, a zbog osobina programa MediaWiki koji omogućuje na jednostavan način uspostavljanje međuodnosa korištenjem uputnica i stvaranjem hijerarhija, čini se izglednijim te ključne riječi iskoristiti u izgradnji tezaurusa školskog knjižničarstva. Također, moguće je kroz sustav predmetnica sve radove klasificirati, kategorizirati i odrediti im format, a tijekom vrjemena uvidjet će se je li potrebno napraviti izdvojeni sustav označivanja za pojedine dijelove.

Premda je veoma pohvalno što je od pokretanja sjedišta velik broj kolega podržao postojanje www.knjiznicari.hr posjećivanjem, a još više suradnjom kroz objavljivanje radova ili pisanje članaka, a što je vidljivo u evidenciji otvaranja pojedinih stranica, izostao je veći interes za kvalitetnijim označivanjem radova, što je neobično, budući da je organiziranje informacija bitan dio knjižničarske profesije. Pretpostavljamo da za to postoji više razloga:

  • suradnja na www.knjiznicari.hr za sad je isključivo volonterska i u pravilu kolege surađuju u svoje slobodno vrijeme, kad bi posao bio honoriran, zacijelo bi više suradnika našlo interes,
  • među kolegama još uvijek ima velik broj onih koji nemaju pristup na internet iz svoje školske knjižnice pa su uskraćeni u stvaranju navike korištenja internetom u svakodnevnom poslovanju,
  • premda je wiki veoma popularan i najjednostavniji alat za brzo stvaranje mrežnih stranica, još uvijek nije dovoljno intuitivan za nove suradnike,
  • otvoreni pristup u kojemu svaki suradnik može izgrađivati svaki dio sjedišta u suprotnosti je s višegodišnjom navikom da je zabranjeno sve ono što izrijekom nije dopušteno,
  • demokratski pristup u kojemu se korisnici mogu međusobno organizirati radi zadovoljenja svojih potreba u suprotnosti je s dugogodišnjom koncepcijom u kojoj se očekuje da netko drugi rješava naše probleme i preuzima odgovornost za uspjeh ili neuspjeh,
  • zajednička izgradnja mrežnog sjedišta podrazumijeva timski rad koji ima svoje zakonitosti i svoja pravila, a što još uvijek uglavnom nismo naučili, unatoč brojnim ukazivanjima potrebe za timskim radom u školstvu, pa se mnogi suradnici radije postavljaju u poziciju promatrača kako bi izbjegli eventualne konfrontacije.

Vjerujemo da će potreba za kvalitetnijom klasifikacijom radova na www.knjiznicari.hr, koja će biti to veća što će biti objavljeno više radova, potaknuti suradnike na veći angažman kroz timski rad te putem rada na klasifikaciji afirmirati i one vrijednosti, kako stručne knjižničarske, tako i edukatorske, koje su trenutačno najpotrebnije na putu izgradnje Hrvatske kao zemlje znanja te tako kroz volonterski rad u svojoj struci svakom od nas koristiti i u afirmaciji na svojim radnim mjestima. Osim toga pretpostavljamo da će daljnjim jačanjem civilnog društva u Hrvatskoj jačati svijest da imamo i pravo i obvezu angažirati se radi poboljšavanja položaja svoje zajednice i svoje strukovne zajednice; odnosno da će ovakav model izgradnje mrežnog sjedišta www.knjiznicari.hr koji se temelji na demokratskom pristupu i vrijednostima otvornog društva povratno utjecati i na angažman školskih knjižničara u svojim životnim i radnim zajednicama.

Osobni alati
izbornik za datoteke
Pomoć
for english speaking visitors