Udruga knjižničari.jpg
Knjižničari
Hrvatska mreža školskih knjižničara

Izvješće sa Seminara za voditelje županijskih stručnih vijeća školskih knjižničara „Školska knjižnica i HNOS“

Izvor: UDK02
Skoči na: izbornici, traži

Dana 24. i 25. listopada u Zagrebu u hotelu Laguna održan je dvodnevni seminar za voditelje ŽSV-a iz cijele države. Seminaru se odazvalo preko 30 voditelja ŽSV-a.

UNIQ2e3b9dba26565928-google-00000000-QINU

Sadržaj

Uvodne obavijesti i novosti

Savjetnice Šušnjić i Krželj su nas izvijestile o novoj raspodjeli savjetničkog posla tako što savjetnica Krželj pokriva 4 dalmatinske županije, a najavljeno je otvaranje radnog mjesta savjetnika za školske knjižnice pri Agenciji u Osijeku i Rijeci za Slavoniju, odnosno šire područje Rijeke i Istre. Savjetnica Krželj osvrnula se 35. skupštinu HKD-a, te je istaknula uspjeh Ivane Vladilo koja je postala dopredsjednicom Društva te istodobno članica Hrvatskog knjižničnog vijeća, tijela koje može znatno utjecati na zakonski položaj školskih knjižničara, u koji je bezuspješno pokušavao HUŠK delegirati svog člana, a izborom Ivane Vladilo školski su knjižničari ipak dobili svog predstavnika i u tom tijelu, ali kroz HKD, odnosno KDR. Savjetnica Krželj također je istaknula da je na skupštini bilo ukupno 12 školskih knjižničara, a neki od njih i u svojstvu delegata svojih društava.

Obraćanje ravnatelja Agencija Vinka Filipovića

Na početku skupa u znak podrške radu nazočnima se kratko obratio ravnatelj Agencije Vinko Filipović. Iznio je svoje zapažanje da se sve više sadržaja pojavljuje i objavljuje u elektroničnom obliku i svoje viđenje školskih knjižničara kao osoba čija je uloga distribuiranja tih sadržaja u školi. Time je još jednom implicitno naglasio da školski knjižničari imaju biti nositelji informacijskih aktivnosti, ali istodobno i dobro informatički obrazovani. Naglasio je da će jedan od prioriteta Agencije biti ulaganje u edukaciju voditelja županijskih stručnih vijeća, ali je naglasio da i dalje oni trebaju volontirati, odnosno da još uvijek nije riješen problem honoriranja rada voditelja županijskih stručnih vijeća školskih knjižničara. Ravnatelj Agencije također je naglasio jednu od važnih uloga školskih knjižničara u pružanju pomoći u uvođenju u rad odgojno-obrazovnih radnika početnika.

Novosti o HUŠK-u

Predsjednica HUŠK-a Sanja Galic upoznala nas je s aktivnostima koje je poduzela kao predsjednica strukovne udruge na upoznavanju javnosti s radom HUŠK-a i na osnivanju podružnica. Upoznala je sa zalaganjima predstavnika HUŠK-a da od g. Paldija dobe povratnu informaciju o tome kojima školama su dodijeljeni Info-paketi računalne opreme. U idućem razdoblju rukovodstvo HUŠK-a planira prionuti izradi letaka, plakata, brošura, obavijesti, mrežnih stranica, video-uradaka, medijskih predstavljanja. HUŠK će slati svoje predstavnike na kongrese, stručne skupove i predavanja, a planira se jednom predstavniku platiti obuka za pisanje prijava za projekte. Predsjednica poziva sve školske knjižničare da joj se obrate na elektroničnu adresu saga@net.hr

Primjena postojećih zakona u radu školskih knjižnica

U ovom dijelu bili su najavljeni Hrvoje Labura i Mira Zovko. Radi gospodina Hrvoja Labure pomaknut je program prvog dana, ali on ipak nije došao niti poslao neko objašnjenje svog izostanka. Gospođa Mira Zovko u formi razgovora s voditeljima ŽSV-a informirala nas je o tome da je, unatoč i dalje vrijedećoj apsurdnoj Uredbi vlade o zabrani zapošljavanja, ipak došlo do zapošljavanja knjižničara, ali samo u onim školama koje su bile uključene u eksperimentalno provođenje HNOS-a, tako da je prema njezinim podatcima još 50-ak škola u državi koje nemaju zaposlenog školskog knjižničara, premda je to školama zakonska obveza. Zapošljavanje školskih knjižničara s punom satnicom u školama koje su jednu godinu eksperimentalno provodile HNOS je zato što Ministarstvo očekuje da te škole postanu centri izvrsnosti za sve ostale škole u državi.

Premda je poznato da su u Hrvatskoj školske knjižnice postojale još u 19. stoljeću, gospođa Zovko istaknula je da je prvi stručni suradnik u školi u RH zaposlen u školskog godini 1954./55., a danas je program rada školskih knjižničara jedini posebno istaknut u Planu i programu, u usporedbi s drugim stručnim suradnicima.

Od gospođe Mire Zovko dobili smo informaciju da je opremanje sredstvima i pomagalima te opremanje prostora u nadležnosti jedinica lokalne uprave, dok Ministarstvo dostavlja novac za kupnju knjiga.

Razgovaralo se i o financiranju projekta te je gospođa Zovko sugerirala da se javljamo na natječaje koje objavljuje MZOŠ za udruge za odgojno-obrazovne funkcije, a naveden je primjer da je od MZOŠ-a HČD dobio po 10.000 kn svake godine za njihove projekte.

U razgovoru se čulo o još jednoj apsurdnoj primjeni zakona koje se odnose na školske knjižnice: neke velike srednjoškolske knjižnice, s velikim brojem učenika, dobile su za nabavu lektire i stručne lektire iznos nešto veći od 20.000 kuna te bi trebale, prema izričitom traženju gospođe Astrid Horvat iz Uprave za zajedničke poslove, najprije raspisati javni natječaj, čiji su troškovi između 3 i 4 tisuće kuna, te tek onda na temelju rezultata javnog natječaja, nabaviti lektiru i stručnu literaturu.

Asertivni knjižničar – radionica Mirele Ileković

Kolegica Mirela Ileković, školska psihologica OŠ Rovišće predstavila nam je i provela nas kroz radionicu Asertivnosti, odnosno upoznala kako se služiti tehnikama kojima možemo odbiti nerazuman zahtjev, a da zbog toga ne osjećamo grižnju savjesti. Ova je radionica veoma korisna školskim knjižničarima, jer se mi veoma često nađemo u takvim situacijama iz kojih ne vidimo izlaza jer su sve alternative podjednako neprihvatljiva. Radionica je korisna jer je asertivnost vještina koja se može naučiti i usvojiti vježbom. Veoma zgodan dio radionice jest praktična formula "ja poruke" koga glasi:
1. Kada ti (opis ponašanja druge osobe)
2. osjećam se (moje emocije, ako je prikladno)
3. jer (zašto je ponašanje druge osobe problem)
4. i željela bih (što želim da se dogodi)

Čitanje i usmeno izražavanje – radionica Nade Poturiček

Nada Poturiček se nakon uvodnog dijela kritički osvrnula na HNOS koji u praksi omogućuje banaliziranje učenja pravih sadržaja, skrenula nam je pozornost da strastveni govornik ne mora ujedni biti i dobar čovjek, štoviše dobri govornici nas po definiciji obeshrabruju jer nam svojim vještinama bude sumnju u kvalitetu naših vlastitih. Ukazala nam je na opasnosti jezika medija koji djecu, učenike uvjeravaju različite gluposti, a ako djeca nisu naučila učiti na izvorima, onda su povodljiva. Također je korisno djecu naučiti da prepoznaju "prazne govore". Nada nam je ukazala i na postojanje govorničkih škola te na vježbe za podizanje samopouzdanja u govoru.

Premda je radionica Nade Poturiček bila jedan od najboljih dijelova skupa, premda kolegicu Nadu Poturiček neobično cijenim zbog njezinog kvalitetnog angažmana u struci, premda je veoma vješta govornica i predavačica te je već održala velik broj različitih izlaganja i radionica širom države koji su radom bili dobro primljeni i kojima nas je obogatila i stručno i duhovno te nas poučila novim znanjima i vještinama, premda je školski knjižničari ponovno vole vidjeti, čuti i doživjeti; ne mogu se oteti dojmu da je tema ove radionice ipak primjerenija učiteljima hrvatskog jezika i razredne nastave nego knjižničarima. Tema ove radionice – poučavanje kvaliteti govorenja – možda bi se mogla smjestiti tek na periferiju stručnog interesa školskog knjižničara.

Mislim da je veoma važno, da je dragocjena činjenica u zanimanju školskog knjižničara to što školski knjižničar može prakticirati svoje sklonosti poučavanju nekih drugih sadržaja izvan područja knjižničnih informacijskih znanja i vještina te time posredno pridonositi popularizaciji knjižničarske profesije. Ako se školski knjižničar afirmira i ima velik uspjeh u nekim rubnim aktivnostima, treba ga svakako istaknuti kao primjer dobre prakse i potaknuti da se i dalje bavi tim aktivnostima. Ipak, mislim da je bolje da se školski knjižničari koji u sebi nisu prepoznali i otkrili određene sklonosti i razvili određene vještine koje su izvan neposrednog područja knjižničnih informacijskih znanja i vještina, fokusiraju upravo na ta područja, a da se ovim poslovima posvete jedino ako im oni pružaju izuzetno zadovoljstvo i uspjehe. Vjerujem da je bolje da se u ovakve aktivnosti školski knjižničar ne upušta samostalno, već da ih odradi tandemski s učiteljem hrvatskog jezika, odnosno razredne nastave, pri čemu bi uloga školskog knjižničara bila na upućivanju učenja s izvora, na upućivanje na vjerodostojne i lažne izvore informacija i sl., a učitelj hrvatskog jezika proveo bi sam proces poučavanja učenika.

Nada nam je prenijela i jednu lijepu misao – ljudi nas ne hvale zato što smo dobri, već zato što su dobri, ako nas ne kude, to je zato što su odlučili vidjeti to što kude – a ja vjerujem da će dobronamjernici u ovom prikazu uvidjeti pohvalu, a ne će biti zlonamjernika koji bi kritiku protumačili pokudom.

Revizija i otpis uz pomoć računalnog programa za knjižnično poslovanje

Ilija Pejić, voditelj matične službe za Bjelovarsko-bilogorsku županiju u prvom nas je dijelu upoznao s teoretskim pretpostavkama za provođenje revizije i otpisa knjižnične građe, a u drugom dijelu demonstrirao sam proces revizije i otpisa uz pomoć računalnog programa Metel Win.

I nakon provedene diskusije ostalo je ostalo nejasno u kakvom su suodnosu revizija i otpis koji se provode prema knižničarskim propisima te inventurni popis koji se treba provoditi prema računovodstvenim propisima, odnosno je li ispis prinova iz inventarne knjige inventarni popis robe prema računovodstvenim propisima.

Naglašeno je da su revizija i otpis ujedno i praktična mjerila, odnosno pokazatelj koliko smo uspješno odradili nabavnu politiku. Školski knjižničari ne smiju nabavljati onu građu koju korisnici ne će koristiti. Namjena školskih knjižnica nije stvaranje arhivske građe, odnosno mrtvih fondova. Prostor školske knjižnice i sastav knjižnične zbirke moraju poticati na čitanje i posuđivanje fonda. Ilija Pejić savjetuje da se izlučuju suvišne knjige po sljedećem kriteriju: ako se 10 godina određeni naslov ne koristi, ostaviti samo 2 primjerka naslova, a ostalo otpisati.

Uloga školske knjižnice u projektnoj nastavi

Školska knjižničarka Jadranka Gabriša-Perković i nastavnica hrvatskog jezika Sanja Tomazinić Krotin iscrpno su nas upoznale s modernim načinima odvijanja nastave u formi školskih projekata. Ovom prezentacijom bili smo u prigodi uočiti ulogu srednjoškolske knjižnice kao izvrsne logističke potpore u odvijanju nastave, ilustraciju kako je školska knjižnica postala aktivno uključena u nastavni proces. Ipak, ostaje mala kritika da su knjižnična informacijska znanja ostala u drugom planu, a kad HNOS i u srednje škole uvede program KIZ-a, kolegice su odlično pripremile teren da se sadržaji KIZ-a odrade tendemski ili u projektu s drugim nastavnicima.

Zašto je važno dobro odrediti ciljeve poučavanja

Sjajna radionica Eni Surić, profesorice psihologije na privatnoj zagrebačkoj gimnaziji. U ovoj radionici, kroz vježbe i praktične primjere voditeljica nas je dovela do spoznaje ili ponovne aktualizacije kako je za naše psihičko i duhovno dobro potrebno jasno i nedvosmisleno odrediti ciljeve našeg djelovanja, a u poučavanju učenika potrebno je jasno i nedvosmisleno odrediti ciljeve koje želimo da učenici ostvare. Kad odredimo jasne ciljeve koje želimo da učenici ostvare, lakše, jednostavnije i brže nam kvalitetno pripremiti tehnike i strategije poučavanja.

Godišnja planiranja rada školskih knjižničara bit će kvalitetnija, ako planiranje budemo započeli od krajnjeg cilja: što želim da bude rezultat mog poučavanja, mog rada na kraju školske godine? Važno je da ciljevi budu formalizirani operativno, da možemo pratiti tijek njihova ostvarivanja. Ako su određeni paušalno i nejasno, onda nismo u mogućnosti pratiti i vrjednovati postupke koji vode k njihovom ostvarenju.

Neposredna korist od ove radionice jest u tome što usvajanje ovakve metodologije planiranja rada rezultira drastičnim smanjivanjem vrjemena poučavanja, a od pomoći je i učenicima jer oni u naprijed znaju što se od njih očekuje.

U ovoj radionici još jednom smo imali prigode uvidjeti kolike nam dobrobiti pružaju vještine služenja računalnom tehnologijom – ali ovaj put s dozom kritike. Premda je radionica bila sjajna u svakom pogledu, voditeljica Surić nam nije pripremila računalne prezentacije niti materijale, već je izlagala uz pomoć grafoskopa i prozirnica, a adresa elektronične pošte svog svekra na koju možemo pisati njoj izaziva pomalo nelagodu i nevjericu.

Izrada postera i plakata uz pomoć računalnog programa

Danica Pelko izložila je desetak plakata i postera koje je izradila ili pomogla učenicima da ih izrade pomoću računalnog programa Corel Draw. Uputila nas je i u neke temeljne odrednice da bi plakat, odnosno poster bio dobar, poput činjenice da na veličini klasičnog postera ne bi smjelo biti više od 1500 riječi, ili da bi se naslovi na posteru i plakatu morali moći pročitati s udaljenosti od 2 metra. S obzirom na naslov teme i predviđeno trajanje, očekivali smo da će nam kolegica Pelko prezentirati, odnosno demonstrirati izradu postera i plakata, što je, na žalost, izostalo.

Primjeri iz školske prakse

Vahida Halaba predstavila nam je dva svoja projekta, jedan pod naslovom Ljubav, a drugi Edukacija učenika u knjižnici.

Prezentacija Edukacija učenika u knjižnici veoma je korisna osnovnoškolskim knjižničarima jer je primjer veoma uspjele razrade i obrade teme iz KIZ-a za 6. razred samostalnog traženja informacija.

Projekt Ljubav na najbolji, prototipski način implementira sve nove i dobre postavke HNOS-a, od integracijsko-korelacijskog pristupa, preko afirmacije različitih učeničkih vještina uz vrjednovanje sklonosti, do poticanja učeničkog afirmiranja kroz skupni rad, kroz cijeli projekt zapravo se lektirni naslov obrađuje na drukčiji način, a tema i spiritus movens cijelog projekta jest i ostaje – ljubav.

Mila Biočina opširno i uz osebujno komentiranje provela nas je kroz prezentaciju kojom nam je prikazala projekt u kojem su učenici u njezinoj školi pisali pisma različitim osobama, ali uz pisma priredili i cijeli mali medijski spketakl.

Jelena Ljubek i Zdenka Bilić teoretski i praktično na primjeru vlastitih godišnjih planova prezentirale su nam planiranje rada školskih knjižničara.

Budući da je kolegica Bilić zaposlena u svojoj knjižnici na puno radno vrijeme, ali učenici knjižnicu za posudbu knjiga mogu koristiti samo dio tog vremena, povela se diskusija smije li školski knjižničar unaprijed ograničiti vrijeme posudbe ili knjižnica načelno mora biti otvorena za posudbu cijelo vrijeme, a kad je knjižničar na nastavi, onda ostavlja obavijest korisnicima da zbog toga nema posudbe. Problem nije razriješen, a nema jasnog propisa koji bi tu problematiku nedvosmisleno definirao. Razumljivo je samo po sebi da školski knjižničar ne može istodobno posuđivati knjige i držati nastavu, odnosno voditi aktivnosti s cijelim razredom ili većom skupinom učenika. Razumljivo je i opravdano da u tim situacijama nitko nema pravo od knjižničara tražiti da prekida započetu aktivnost s cijelim razredom, posudi knjigu korisniku koji je samo radi toga navratio u knjižnicu, pa se opet vrati prije započetim aktivnostima. S druge pak strane, stvara se jako ružna slika o školskoj knjižnici ako korisnici dolaze posuditi knjigu, ali to često ne mogu učiniti jer nailaze na obavijesti da se knjige ne posuđuju jer knjižničar drži nastavu – premda je uredovno vrijeme u kojem korisnici opravdano očekuju da mogu posuditi knjige. Takvim "sitnim" postupcima stvara se kod korisnika velika averzija i antipatija prema školskom knjižničaru i često se obezvrijedi mnogo uloženog truda u privlačenje korisnika i stvaranju navike dolaženja u knjižnicu i razvijanja ljubavi prema knjizi. Osim toga na takav način stvarao predodžbu školskog knjižničara kao neozbiljne i nevjerodostojne profesije.

Preuzimanje datoteke u formatu doc

Izvješće sa Seminara za voditelje županijskih stručnih vijeća školskih knjižničara „Školska knjižnica i HNOS“

Prezimanje datoteke u formatu ppt

Izvješće sa Seminara za voditelje županijskih stručnih vijeća školskih knjižničara „Školska knjižnica i HNOS“

Osobni alati
izbornik za datoteke
Pomoć
for english speaking visitors