Datoteka:19. proljetna škola.doc

Agencija za odgoj i obrazovanje, Filozofski fakultet, Tehnička škola Šibenik i Osnovna škola Petra Krešimira IV. organizirali su do sad najveću i najbrojniju IX. proljetnu školu školskih knjižničara. Od 18. do 21. travnja ove godine 63 izlagatelja i više od 400 sudionika održali su svoja predavanja i radionice u dvoranama i predavaonicama šibenskog hotela Solaris.

'XIX. proljetna škola školskih knjižničara'

Agencija za odgoj i obrazovanje, Filozofski fakultet, Tehnička škola Šibenik i Osnovna škola Petra Krešimira IV. organizirali su do sad najveću i najbrojniju IX. proljetnu školu školskih knjižničara. Od 18. do 21. travnja ove godine 63 izlagatelja i više od 400 sudionika održali su svoja predavanja i radionice u dvoranama i predavaonicama šibenskog hotela Solaris. Okrugli stol Još polovica sudionika nije stigla u hotel, a već je s radom započeo okrugli stol na kojem je redovna profesorica osječkog Pedagoškog fakulteta Tatjana Aparac-Jelušić govorila o modelima obrazovanja školskih knjižničara usklađenih s Bolonjskim procesom. Na tu temu konstatirana je potreba školovanja knjižničara s jakim odgojno-obrazovnim modulom (studij 3+2) kako bi završetkom studija bili kompetentni za rad u školskim i svim drugim knjižnicama. Naglašava se potreba uvažavanja argumentiranih prijedloga HUŠK-a na novi Zakon o knjižnicama i knjižničarstvu. Sanja Galic, knjižničarka III. osječke gimnazije i predsjednica HUŠK-a postavila je pitanje o nelogičnom polaganju dva stručna ispita za školske knjižničare što je obveza jedino ove profesije u cijelom obrazovnom sustavu. Josipa Rihtarića iz II. varaždinske osnovne škole zanimalo je što će biti s novozavršenim knjižničarima kad se popuni slobodnih 50-tak mjesta. Svečano otvaranje Mandolinski orkestar "Krešimir" i pjevački zbor "Cvrčak" iz Šibenika izveli su kratki i dojmljivi program nakon čega je Martin Oršolić, pomoćnik ministra Primorca za zajedničke programe najavio je skoru uplatu namjenskih sredstava na račune svih škola za nabavu lektire koja ce biti na prošlogodišnjoj razini. Novi lektirni popis u osnovnim školama traži više novaca za njihovu nabavu. Namjenska sredstva trebala bi rasti svake godine sukladno povećanju državnog proračuna. Burnu reakciju nazočnih knjižničara izazvala je njegova kritika Školske knjige, Golden marketinga i Mozaik knjige zbog promocije svojih najnovijih izdanja na periferiji ovog skupa. Gospodin Oršolić nije bio upoznat s činjenicom da su spomenute izdavačke kuće bile pozvane na ovaj skup promovirati svoja izdanja odlukom predsjedništva Hrvatske udruge školskih knjižničara (HUŠK-a). Katalozi njihovih izdanja i blokovi za pisanje ne mogu biti uzrok pojavi korupcije u ovoj profesiji kod nabave novih knjiga. Zadnjih godina, od kad ih nadležno Ministarstvo financira izravnim sredstvima, školski knjižničari se dokazuju kao stručni i marketinški s(a)vjesni profesionalci u odabiru tražene najkvalitetnije knjige s najvećim rabatom. Sudionici su pozdravili najavu besplatnih udžbenika za osnovne i srednje škole, ali se ne slažu da trebaju sudjelovati pri podjeli istih jer za to postoje u školama druge službe. Nazočne su još pozdravili i zaželjeli kvalitetan rad zamjenik ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje Darko Tot, profesorica Sonja Špiranec u ime odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, te u ime domaćina dogradonačelnik grada Šibenika gospodin Tomislav Ninić koji je pozvao sve školske knjižničare da bolje upoznaju i dalje promoviraju kulturnu baštinu kraljevskog grada Šibenika. Voditeljica županijskog aktiva školskih knjižničara Dubrovačke županije Irja Jerković pozvala je nazočne na humanitarnu akciju pomoći za 12-godišnju Arbnoru Šahini koja boluje od tkz. sindroma staklenih kosti. Plenarni dio Drugi dan Škole započeo je izlaganjem više savjetnice pri Ministarstvu prosvjete i športa Mire Zovko na temu: školske knjižnice – zakonski okviri i djelatnosti. Postignut je Sporazum s izdavačima o jedinstvenoj cijeni knjige prve godine nakon objave. Novi Nastavni plan i program za OŠ po prvi put sustavno obrađuje knjižnični odgoj i obrazovanje po razrednim odjelima. U prijedlogu Standarda predviđa se puno radno vrijeme za knjižničare već na osnovu 8 razrednih odjela odnosno 200 učenika u osnovnoj i 180 učenika u srednjoj školi. Hrvatski kriteriji u tom segmentu bolji su od susjedne Slovenije po riječima Majde Steinbuch, više savjetnice pri Zavodu RS gdje je zakonski minimum 20 razreda za puno radno vrijeme školskog knjižničara. Temom "Knjižnična informacijska znanja kao kroskurikularna tema u osuvremenjivanju nastavnih programa u Sloveniji" zaključuje da u poticaju čitanja prema finskom modelu i statistici, uspješniji su učitelji koji više surađuju sa školskim knjižničarom. Finska ima najbolju pismenost, a još uvijek nastoji popraviti uvjete rada u školskim knjižnicama. Svoje zanimljivo predavanje završava citijajući A. Einsteina: "Ako želite da vaša djeca budu pametna, pričajte im priče. Ako želite da budu još bistrija, pričajte im još više priča. " Sonja Špiranec, profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu svoje izlaganje pod nazivom "Informacijska pismenost – kako dalje" poentira citatom A. Abidija: "bolja informacijska pismenost otvara vrata na putu do znanja". Prijepodnevni dio plenarnih izlaganja završila je savjetnica za školske knjižnice u NSK Veronika Čelić-Tica promocijom priručnika pod nazivom "Novi UDK" za školske knjižnice pripremljen u suradnji s Jelicom Leščić. Poslijepodnevna predavanja održavana su istovremeno u dvije dvorane zbog različite tematike srednjih i osnovnih škola. Tako je u prvoj Veronika Čelić-Tica izlagala na temu: Školska knjižnica kao pomoć osobama s poteškoćama u čitanju i pisanju. Jelka Kosi i Romana Fekonja govorile su o primjerima dobre prakse u Sloveniji: knjižnično informacijska znanja u okviru međupredmetnih poveznica u evropskim gimnazijskim razrednim odjelima na primjerima Gimnazije Ptuj i II. gimnazije Maribor. O prostoru i opremi suvremene školske knjižnice govorile su Jasmina Lovrinčević iz osječke graditeljsko-geodetske škole i Dinka Kovačević iz osnovne škole A. Mihanović u Slavonskom brodu. Istovremeno, u drugoj dvorani Zdenka Bilušić, voditeljica Centra za vizualnu kulturu djece i mladih šibenske Gradske knjižnice predstavila je na primjerima integriranog rada i projektne nastave suradnju njenog Centra i osnovnih škola u obradi sadržaja iz zavičajne baštine. Anita Cota iz drniške OŠ A. Mihanovića Petropoljskog izlagala je o utjecaju medija na mlade. Željka Kasumović Tonković iz zagrebačke Glazbene škole Blagoje Bersa govorila je o glazbi kao pomoćnom sredstvu u ostvarivanju uloge školske knjižnice u suvremenom sustavu odgoja i obrazovanja. Radionice Ovogodišnja Proljetna škola nudila je školskim knjižničarima izbor od čak 19 kreativnih radionica koje su se održavale zadnja dva dana seminara u svim raspoloživim dvoranama i predavaonicama hotela, a one za koje su bila potrebna računala, sudionici su organizirano putovali u informatičke učionice šibenske Tehničke škole i Gradske knjižnice. Mnogi knjižničari ove godine iskoristili su mogućnost sudjelovanja na dvije radionice. Raznolikost obrađenih tema ukazuje na veliku širinu i složenost poslova knjižničarske struke. Odgojno-obrazovni sadržaji i primjena novih tehnologija u posredovanju informacijama potvrdili su činjenicu da su školske knjižnice informacijsko, kulturno i nastavno središte svake škole. Na kraju, svaka radionica ukratko je prezentirala svoj rad ostalim sudionicima skupa. Ovdje treba spomenuti da će svi radovi i izlaganja biti objavljeni u Zborniku i na repozitoriju portala školskih knjižničara UDK 02 na adresi: www.knjiznicari.hr Skupština HUŠK-a i Zaključci skupa Predsjednica Udruge Sanja Galic na početku rada čita Izvješće o radu u protekloj godini i daje na usvajanje novi Godišnji plan. Dopredsjednik Milan Josić nazočnim članovima priopćuje kako je nadležno Ministarstvo prekinulo program informatizacije školskih knjižnica - nada se samo privremeno. Na Skupštini je formirano i više radnih skupina kao uredništvo glasila HUŠK-a, marketinški tim i povjerenstvo za izradu kriterija nagrade "Višnja Šeta". U Zaključcima ovog skupa ističe se potreba još bolje osobne i institucijske (MZOŠ-HUŠK) suradnje u svrhu daljnjeg razvoja ove profesije, a prvi korak je uključenje Udruge knjižničara u izradu Zbornika i organizaciju iduće PŠ. Distribucija besplatnih udžbenika ne spada u obveze školskih knjižničara jer: • Udžbenici nisu dio knjižnične zbirke • Knjižnični prostor ne predviđa smještaj udžbenika • Knjižničar nema u opisu poslova distribuciju • Nabavu, dostavu, podjelu, reklamacije i vraćanje treba raditi osoba koja je posebno zadužena i honorirana za taj opsežni posao Projekt informatizacije i internetizacije školstva opremom i obrazovanjem (ECDL), primarno treba uključiti školske knjižničare i knjižnice. Viša savjetnica u Agenciji za odgoj i obrazovanje Biserka Šušnjić u ulozi glavnog organizatora i moderatora većine događanja zaključuje: "Proljetna škola je najbolja prilika za razmjenu ideja i programa među školskim knjižničarima. Prema rezultatima valorizacijskog upitnika skoro 99% anketiranih ističe svoje veliko zadovoljstvo i nove spoznaje, ali očekujem da će svaki školski knjižničar nakon povratka u svoju knjižnicu na neki način poboljšati svoj rad i tako povećati zadovoljstvo korisnika." Ana Krželj, savjetnica u Agenciji Splitsko-dalmatinske županije ističe:

"Proljetna škola je velika prigoda za stjecanje novih stručnih spoznaja koje će doprinijeti još većoj kompetenciji, a time i boljem statusu ove profesije u školi i društvu općenito.". .