Udruga knjižničari.jpg
Knjižničari
Hrvatska mreža školskih knjižničara

Školska knjižnica UGOSTITELJSKO-TURISTIČKO UČILIŠTE ZAGREB, ZAGREB

Izvor: UDK02
Skoči na: izbornici, traži
Moderna i suvremeno opremljena školska zgrada na 8320 metara kvadratnih unutarnje površine sadrži 16 učionica općeg tipa s nastavničkim kabinetima, 8 stručnih kabineta, športsku dvoranu, učeničku kantinu, zdravljak, slastičarnicu i vinoteku.

Ugostiteljsko-turističko učilište

Utrina, Kombolova 2a
HR-10020 Zagreb

Telefon:

01/6686-986

Telefaks:

01/6684-377

E-pošta

mailto:utu@zg.t-com.hr

Mrežna adresa

[1]

Ravnatelj/ica:

Nada Stanić, prof.

Broj nastavnika:78
Broj učenika:860
Broj odjela:31

Školska knjižnica

  • Radno vrijeme:ponedjeljak, srijeda i petak od 8-14h te utorkom i četvrtkom od 14-20 sati
  • Smještaj:". kat, južna strana
  • Površina:180 m2
  • Oprema:Računalno poslovanje, TV + video, HI-FI uređaj, 3 garniture šaha...
  • Broj čitateljskih mjesta:40
  • Broj računala u školskoj knjižnici:4(3+1)
  • Broj računala s pristupom internetu:4(3+1)
  • Veza s internetom:ADSL
  • Program za knjižnično poslovanje:"METEL"
Logo je 1999.godine za potrebe Učilišta izradio knjižničar Boris Popinjač

Knjižnični fond

  • Knjižni fond:6500
  • Periodika:17
  • AV-građa:0
  • Elektronička građa:221

Povijest školske knjižnice

Prvi tragovi o postojanju školske knjižnice zabilježeni su sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća. U jednoj prostoriji zgrade na Ilice 14, koja je služila kao odlagalište nepotrebnih lonaca i drugih posuda, nalazila se vitrina sa staklenim vratima, a u njoj posloženo tridesetak knjiga. Nigdje se ne spominje osoba koja bi bila zadužena za njihovu nabavu, stručnu obradu, zaštitu i posudbu. Porastom broja učenika i preseljenjem u Frankopansku ulicu br.8, knjižnica dobiva svoje mjesto na prvom katu školske zgrade. Prostorija je bila premala za nastavu, manja od 10 m², ali dovoljna za ondašnji knjižnični fond.

Prva knjižničarka koja je vodila knjižnicu volonterski kao slobodnu aktivnost bila je Danica Popović, profesorica hrvatskog jezika. Na tom radnom mjestu ostala je do 1974. godine, obradivši pritom cijeli fond po Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji. Nju zamjenjuje Milka Kulušić, koja nije imala puno radno vrijeme u nastavi pa je manjak satnice nadoknađivala radom u školskoj knjižnici.

Spajanjem sa VI. Gimnazijom 1976. godine, knjižnica seli na Katarinski trg. Tamo su knjižničarke bile profesorice hrvatskog jezika Ljerka Uvodić i Dunja Malnar. Ovdje treba spomenuti bogati knjižni fond koji je posjedovala Gornjogradska gimnazija, ali koji joj se vratio nakon ponovnog razdvajanja 1991. godine. Profesorica Malnar bila je prva knjižničarka ove škole s punim radnim vremenom, ali s relativno malim knjižnim fondom. Godinu dana kasnije ona se vraća u nastavu na Gornjogradsku gimnaziju, a na njeno mjesto dolazi Nevenka Žutelija, također profesorica hrvatskog jezika. Knjižnica je tada premještena u veću prostoriju od četrdesetak m² na istom katu školske zgrade u Frankopanskoj 8. Ta prostorija još uvijek nije bila dovoljno velika da bi učenici u njoj mogli pregledavati literaturu koja je pripadala zatvorenom fondu i zbog toga se nije smjela posuđivati.

Petar Anušić, profesor hrvatskog jezika, zamjenjuje profesoricu Žuteliju, koja 1993. godine odlazi u mirovinu. Dočekao ga je neobrađeni knjžni fond od 1700 bibliotečnih jedinica. Hotelijerska škola odvaja se 1997. godine od Ugostiteljske odlukom ministrice Ljiljane Vokić. Ukupni knjižni fond tada je iznosio blizu 4500 bibliotečnih jedinica i dogovorom knjižničara i ravnatelja Jure Kuprešaka podijeljen je na pola. Prigodom podjele profesor Anušić, kao knjižničar Hotelijerske škole i Boris Popinjač, profesor hrvatskog jezika i novi knjižničar Ugostiteljske škole, napravili su zajedničku reviziju foda. Nakon nužnih otpisa oštećenih, zastarjelih, nestalih i neodgovarajućih naslova, Ugostiteljska je škola u velikom prostoru svoje knjižnice smjestila približno 700 naslova, odnosno 1400 knjiga. Mali broj knjiga imao je i jednu prednost. Postojeći fond brzo se mogao kataložno obraditi i obogatiti aktualnim lektirnim i stručnim naslovima. Iz pedagoških razloga uvodi se zakasnina, a prikupljenim novcem kupuju se novi i zanimljivi beletristički naslovi. Razumijevanjem ravnatelja Kuprešaka prostor knjižnice i čitaonice opremljen je računalom s pisačem i skenerom, Hi-Fi linijom, TV uređajem, video-rekorderom i klima uređajem. Profesor Popinjač u proljeće 2000. godine završava dodiplomski studij bibliotekarstva na Katedri informacijskih znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu i postaje prvi kvalificirani knjižničar ove škole od njenog postojanja.

Godinu dana kasnije, u suradnji s još šest novozagrebačkih srednjih škola i njihovih ravnatelja, Gradski ured za obrazovanje i šport spomenutim školama otkupljuje program za kompletno knjižnično poslovanje «Metel» tvrtke «Point» iz Varaždina. Prva revizija fonda provedena je 2001. godine i tada je otpisano svega desetak knjiga. Iste godine kompletan knjižnični fond računalno je obrađen, a među prvima u Hrvatskoj postavljen je online katalog (OPAC) dostupan na web adresi: http://library.foi.hr/m3/index.htm


KNJIŽNICA DANAS

Učenici rado posjećuju suvremeno uređeni prostor učilišne knjižnice i čitaonice, smještene na južnoj strani drugoga kata zgrade. Posudba se od 2001. godine vrši pomoću bar-kod čitača, maksimalno skraćujući korisnicim vrijeme čekanja tijekom kratkih odmora između nastave. Svake godine statistički podaci pokazuju rast broja korisnika koji, osim referentne literature u lijepo uređenom prostoru, mogu čitati stručne i opće časopise, igrati šah, pisati referate, slušati glazbu, gledati primjerene video i TV sadržaje, igrati igrice na tri umrežena računala, surfati internetom, posjećivati FB stranice i pretraživati knjižnični katalog. Osim knjiga, oni mogu posuđivati i neknjižnu, odnosno elektroničku građu koja je također računalno obrađena i svake godine postaje sve zastupljeniji dio knjižničnog fonda.

Mrežna adresa

[2]

Mrežni katalog

library.foi.hr/m3/index.htm

Pored 40-tak sjedećih mjesta, korisnicima su na raspolaganju četiri (3+1) umrežena računala
U ovom prostoru učenici mogu koristiti računala, posuđivati i čitati časopise pregledavati referentnu zbirku, pisati referate, igrati šah i razgovarati s knjižničarom...

Školski knjižničar

Stručni suradnik knjižničar Boris Popinjač, prof. i dipl. bibl.

Boris Popinjač

prof., dipl. bibl.
Radno vrijeme:40

Životopis:

Rođen 29. kolovoza 1957. u Zagrebu, Diplomirao na FF jugoslavistiku i nakon toga bibliotekarstvo. U prosvjeti od 1991. godine, a u školskoj knjižnici od 1997. godine. 2003. godine stekao status stručnog suradnika mentora, a od 2008 stručnog suradnika savjetnika. Od 2006-2009. godine dopredsjednik HUŠK-a te jedan od osnivača i član neformalne grupe zagrebačkih knjižničara poznate pod nazivom G7.

Aktivnosti i događanja u školskoj knjižnici:

Knjžnica naše škole je mjesto okupljanja učenika i nastavnika sklonih čitanju časopisa i referentne zbirke, surfanju Internetom, igranju šaha... Zadnjih nekoliko godina organizirani su književni susreti s Mirom Gavranom, Goranom Tribusonom, Miljenkom Jergovićem, Julijanom Matanović i Dortom Jagić. Već pet godina radi se na projektu "Hrana i piće u hrvatskoj i svjetskoj književnosti". Osim toga, u ovom prostoru organiziraju se promocije knjiga te grupni i individualni rad nastavnika s učenicima unutar raznih slobodnih aktivnosti.

Školske knjižnice Republike Hrvatske

Bjelovarsko-bilogorska županija | Brodsko-posavska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Istarska županija | Karlovačka županija | Koprivničko-križevačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Ličko-senjska županija | Međimurska županija | Osječko-baranjska županija | Požeško-slavonska županija | Primorsko-goranska županija | Sisačko-moslavačka županija | Splitsko-dalmatinska županija | Šibensko-kninska županija | Varaždinska županija | Virovitičko-podravska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Zadarska županija | Zagrebačka županija | grad Zagreb

Osobni alati
o nama
izbornik za datoteke
Pomoć
for english speaking visitors